Cetinje :: Moj grad

Perper – crnogorski novac, Pavle Novaković

Posted on 28. Jul, 2012 by Vesko Pejović in Iz kulture

Izašlo je iz štampe drugo, prošireno i dopunjeno izdanje monografije “Perper – Crnogorski novac” čiji je autor, naš Cetinjanin, Pavle Mićo Novaković, jedan od vodećih numizmatičara i kolekcionara na prostoru bivše Jugoslavije. U rijetko obuhvatnoj i kapitalnoj studiji, problematika je izložena u dvojezičnoj varijanti, na crnogorskom i engleskom jeziku. Riječ je o pravom izdavačkom podvigu, iza koga stoji cetinjska Antikva Montenegrina.

Sasvim je izvjesno da ova knjiga, čije je prvo izdanje objavljeno 2004. godine, uspostavlja najviše standarde na polju numizmatike i uloge koju ta oblast igra u arheologiji i istoriografiji.

O kakvom se poduhvatu radi, govori podatak da bi i sami uvod u monografiju, u kojem se govori o novcu od grčkog statera preko novca ilirskog kralja Balajosa, zlatnog i srebrnog novca dukljanskih knezova, novca kovanog u Brskovu, novca primorskih gradova Kotora, Bara, Ulcinja, Svača i Drivasta i novca crnogorske dinastije Balšić, mogao biti publikovan kao poseban rad.

U svoj dosadašnjoj literaturi koja je obrađivala ovaj novac, nije objavljeno toliko kvalitetnih fotografija, različitih izdanja i varijanti.

Preko poglavlja o Njegoševom perunu, autor dolazi do centralne teme, a to je perper. Hronološkim redom daje precizne jasne i iscrpne podatke svih izdanja kovanog i papirnog perpera od 1906, zaključno sa 1917. godinom. Pored redovnih primjeraka, u knjizi su dati opisi i fotografije svih numuzmatičkih specijaliteta i rariteta, od kojih su mnogi do sada bili nepoznati (od kovanog novca: probni primjerci, primjerci sa greškom, primjerci bez oznaka kovnice, primjerci u tehnici polirana ploča, jednoobrazni primjerci, isprani i obodni natpisi sa greškom, falsifikati; od papirnog novca: primjerci nulte serije, primjerci bez serijskog broja, poništeni primjerci kao i nacrti idejnih rješenja papirnog novca).

Posebno poglavlje je ”Sudbina perpera u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca”. Autor na početku ovog poglavlja konstatuje: ”Perper, kao jedan od simbola države Crne Gore poslije stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca zadesila je sudbina njegove države”.

U dijelu knjige pod naslovom ”Socijalni (perper) dinar ”, Novaković piše o pokušaju predsjednika CASNO-a dr Nika Miljanića da početkom 1945. štampa i pusti u promet „emisiju specijalnih perpera, takozvani monnai fondare (topeći novac) kao privremenog ratnog novca ”. Objavljene su i fotografije novca, kao i telegram kojim je Nacionalni komitet OZNA zabranilo puštanje u promet ovog novca.

Knjiga završava jubilarnim kovanjima perpera 1989, 2002. i 2006. godine i zaključkom: ”Pojava perpera bio je vrlo značajan istorijski trenutak za crnogorsku državu. Pri ovome treba naglasiti da je početkom XX vijeka pitanje sopstvene valute imalo bitno drugačije ekonomsko-finansijsko i političko značenje.

Zbog pozitivnih finansijskih i ekonomskih rezultata može se reći da je perper ispunio sva očekivanja tvoraca. Ne manje važan je bio i politički efekat koji je postignut emitovanjem perpera kao jednog od izraza pune suverenosti države Crne Gore. Kod kolekcionara i numizmatičara širom svijeta perper je cijenjen i tražen zbog ljepote, kvalitetne izrade i malog broja sačuvanih primjeraka. Usuđujem se da konstatujem da je perper među najprepoznatljivijim proizvodima i simbolima Države Grne Gore.”

Monografija je objavljena u kvalitetnom tvrdom povezu, formata 23 x 29 cm na 260 strana. Štampana je na visokokvalitetnom kunsdruk mat papiru. Ilustrovana je sa više od četiri stotine kolor fotografija kovanog i papirnog novca, dokumenata, akcija i o bveznica.

Može se bez pretjerivanja zaključiti da Novakovićevo djelo predstavlja istinski izdavački dragulj.

IZ RECENZIJA

Teško je reći šta u ovoj značajnoj knjizi više impresionira – minucioznost i akribičnost u analizama ranosrednjevjekovne i srednjevjekovne istorije novca, počev od grčkog statera iz IV stoljeća prije naše ere, posebno epohe Balšića, Njegoševog Peruna iz 1851, do knjaz Nikolinog Perpera iz 1909, kad je Crna Gora dobila svoju nacionalnu valutu, kao element svog kulturnog, narodnog i nacionalnog identiteta…

Novakoviću je pošlo za rukom da sačini naučno djelo izuzetne vrijrdnosti. Ono služi na čast i zemlji u kojoj je publikovano i, posebno, njemu kao autoru.

Ovom značajnom knjigom Novaković je uvrstio sebe u red istaknutijih istraživača koji su se ikad laćali pera da objasne jednu važnu oblast naše kulturne i političke prošlosti.

Knjiga je snadbjevena i ilustracijama koje je na takčv način mogla da odabere sigurna ruka jednog ne samo numizmatičara već i darovitog istorika kulture.

Akademik dr  Branko Pavicevic

Autor je manirom iskusnog istraživača novca dao presjek istorije crnogorskog novca sa psebnim akcentom na sopstveni crnogorski novac – perper. To su precizni i jasni opisi koji pobuđuju interesovanje kod svih ljubitelja lijepe knjige.

Snaga argumenata knjizi daje težinu istorijskog {štiva, a ilustracije upotpunjuju vizuelni utisak koji nikog nemogu ostaviti ravnodušnim, posebno numizmatičare, čiji je istaknuti predstavnik g.Pavle Novaković, autor knjige Smatramo da ova knjiga predstavlja doprinos crnogorskoj numizmatici i pomoćnim istorijskim naukama uopšte.

Prof dr Božidar Šekularac

Rad je plod velikog truda i strpljivog arhivskog angažovanja njegovog autora. Sveobuhvatnošću i cjelovitošću municiznom stručnom mikro analizom, filigranski precizno, korišćenjem stručnih znanja koje posjeduje kao strastveni i obrazovani numizmatičar Novaković je ovim djelom prevazišao svu dosadašnju literaturu koja obrađuje ovu problematiku. Doprnos ovog rada nije samo od posebne koristi za istoriju nauku i numizmatiku, već je od velikog značaja za sadašnju crnogorsku državu koja se čvrsto oslanja na temeljima državne baštine dinastije Petrović.

…Pavle V. Novaković, nema sumnje, napisao je kvalitetan tekst, koristan i interesantan ne samo za stručne ljude iz oblasti bankarstva i numizmatike, već i za običnog građanina kojeg interesuje prošlost njegove države.

dr Branislav Marović

Pred nam je knjiga koje se nebi posramio nijedan narod u svetu. Monografije o sopstvenom novcu, koji je u velikoj mjeri odraz vlastite državotvornosti i narodne svesti, nisu bas česte, pa su zato i toliko više cenjene.

Knjiga kojoj je mesto u svakoj boljoj numizmatičkoj biblioteci bilo kojeg numizmatičkog kabineta u svetu, pa i u biblioteci svakog numizmatičara…

…Naučni pristup autora Pavla Novakovića, poznatog numizmatičara iz Cetinja otkriva autora koji je jedan ceo vek posvetio istraživanju novčane politike Crne Gore,…

Autor knjige je, njegovim obimnim istraživačkim radom, na području numizmatike sa tom knjigom Crnu Goru svrstao u red retkih zemalja koje se mogu pohvaliti sa toliko konciznom, i faktovima potkrepljenom monografijom o sopstvenom novcu. U ime svih numizmatičara, koji se bave područjem numizmatike bivše Jugoslavije, mu se puno zahvaljujem i sa nestrpljenjem očekujem još koju knjigu.

Zmago Jelinčić

PS: (Zmago Jelinčić je Slovenac, poznati numizmatičar i kolekcionar , autor više knjiga o jugoslovenskom novcu i pomćnim izdanjima novca na teritoriji bivše SFRJ)

Pojava Novakovićeve knjige 2004. izazvala je veliko interesovanje javnosti i medija. Tako je autor monografije učestvovao 2006. godine na naučnom skupu ”Novac na tlu Crne Gore” sa temom “Perper ”. Iste godine snimljena je i polučasovna emisija obrazovnog programa TVCG, iz serijala ”Škrinja” o crnogorskom novcu, rađena po njegovoj knjizi i sa njime kao pripovijedačem.

Učestvovao je i u drugim TV emisijama, a djelovi njegove prve knjige objavljeni su na mnogim internet sajtovima i portalima.

U kolekciji Pavla Mica Novakovića, pored novca Nalaze se i crnogorske vojne oznake(grbovi), medalje i odlikovanja, kao i broš princeze Ksenije, vojvodski grb princa Petra (kao dječaka), flaša sa zlatnim monogramom N I i krunom, poslužaonik sa likovima kralja Nikole i kraljice Milene,puška winchester koju je osvojio Zrno Popović u bici na Vučjem dolu, a sačuvana u zaostavštini Krsta Zrnova Popovića, pismo kralja Nikole I upućeno vojvodi Božu Petroviću i Iliji Plamencu poslije bitke na Vučjem dolu.

-Na osnovu teksta objavljenog u nezavisnom dnevniku “Vijesti” autora Slobodana Čukića, od 15.07.2012, razgovora sa autorom i izvoda iz recenzija, prilog pripremio i likovno opremio Vesko Pejović