Iz Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora, Mirko Stjepčević

Iz Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora, Mirko Stjepčević

Posted on 15. Aug, 2010 by in Budućnost Cetinja, Urbanizam i arhitektura

Poštovani posjetioci sajta,

U želji da vas što bolje informišem što se radi u Sekretarijatu za planiranje i uređenje prostora, zamolio sam sekretara ove službe, gospodina

Mirko Stjepcevic, sekretar Sekretarijata za uredjenje prostora

 Mirka Stjepčevića, da vam prezentira novosti i podatke za koje smo zajednički procijenili da su u ovom trenutku najinteresantniji.

AUTOBUSKA STANICA

Prije nešto više od mjesec dana su, konačno, stvorene pretpostavke za izgradnju nove autobuske stanice. Uvažavajući činjenicu da je investitoru bilo neisplativo da gradi autobusku stanicu u gabaritima koje je predviđalo prethodno plansko rješenje, pristupljeno je detaljnoj analizi predmetne lokacije sa ciljem da se dođe do kompromisnog rješenja. Tako je formirana urbanistička parcela površine 3.100 m2, na kojoj su postavljene građevinske linije objekta, u osnovi 800 m2 bruto građevinske površine i spratnosti S+P+1+Pk (suteren, prizemlje, sprat i potkrovlje), bruto građevinske površine 2.400 m2, u koju ne ulazi površina garaže i tehničkih prostorija. U sklopu urbanističke parcele je predviđena i izgradnja garaže sa parking mjestima za zaposlene i posjetioce objekta, ispod saobraćajnog platoa za autobuse. Ono što se posebno ističe je da su riješeni imovinski odnosi, u okviru urbanističke parcele, sa porodicom Hočko (poznatijoj po burekdžijskoj radnji). U zamjenu za njihov poslovni prostor prihvatili su adekvatan prostor u Ivanbegovoj ulici tako da će nastaviti da se, u neposrednoj blizini sadašnje lokacije, bave višedecenijskim poslom.

Autobuska stanica 001

Trenutno je u fazi izrade nekoliko idejnih rješenja predmetnog kompleksa, koja su uglavnom skoncetrisana na buduću arhitekturu objekta. Nakon njihovog dostavljanja od strane investitora i usaglašavanja sa Republičkim zavodom za zaštitu spomenika kulture,  po odabranom idejnom rješenju će se pristupiti izradi glavnog projekta i gradnji objekta. Iz priloga, koji su urađeni u Sekretarijatu za planiranje i uređenje prostora, može se vidjeti koncept organizacije prostora i položaj objekta, sa napomenom da je prikazan horizontalni i vertikalni gabarit objekta, bez arhitektonski oblikovanih fasada.

NOVI VATROGASNI DOM

U subotu, 31.07.2010.godine, je, iskolčavanjem građevinskih linija objekta u prisustvu izvođača radova i primopredaje istih, i zvanično počela gradnja novog Vatrogasnog doma, na urbanističkoj parceli od 2.100 m2 lociranoj iza nekadašnje “Košute” i “Kartonaže”.

Vatrogasni dom, KONACNO 11

 Objekat je bruto građevinske površine 590 m2,  spratnosti P (prizemlje) u površini od 570 m2 sa pratećim sadržajima i spratnosti 1 (sprat) u površini od 20 m2 namijenjenih za dežurnog dispečera. Planirani rok za završetak radova na izgradnji ovog objekta je 7 mjeseci.

FABRIKA VODE “MONTE MINERALE”

Za 1. septembar je planirano otvaranje fabrike vode „MONTE MINERALE“ u Dobrskoj Župi. Riječ je o prvoj greenfield investiciji na teritoriji Prijestonice, vrijednoj 13,5 miliona eura.

Fabrika vode, proizvodna linija

U okviru investicije je predviđeno otvaranje stotinak novih radnih mjesta, namijenjenih isključivo našim sugrađanima, u skladu sa odgovarajućim kvalifikacijama.

Fabrika vode, pogled na objekat

O efektima i ukupnom značaju ove investicije za Prijestonicu bio bi suvišan bilo kakav komentar.

ZGRADA SOCIJALE

U završnoj je fazi izrada glavnog projekta za izgradnju stambenog objekta za socijalno najugroženije građane Prijestonice. U objektu, lociranom u Donjem polju, bruto građevinske površine 900 m2 biće izgrađene 22 garsonjere. Gradnja ovog objekta će početi donošenjem Detaljnog urbanističkog plana „Gruda-Donje polje (zona D)“ a planirani rok za završetak radova je 8 mjeseci.

Zgrada socijale, 1

PUP (PROSTORNO-URBANISTIČKI PLAN) PRIJESTONICE

Prijestonica je, pored Danilovgrada, Bijelog Polja, Kolašina, Plava i Šavnika, korisnik sredstava koja su opredijeljena u okviru LAMP projekta (projekat zemljišne administracije i upravljanja usmjeren na poboljšanje efikasnosti u procesu prostornog planiranja i izdavanja građevinskih dozvola) za izradu Prostorno-urbanističkog plana – PUP-a sa Strateškom procjenom uticaja na životnu sredinu. Po Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata ovaj planski dokument objedinjuje prostorni plan i generalni urbanistički plan. Sredstva za njegovu izradu, u iznosu od nekoliko stotina hiljada eura, su bespovratna i obezbijeđena su zahvaljujući Vladi CG i Svjetskoj banci koja finansira projekat LAMP u Crnoj Gori, po čijoj se proceduri i odvija odabir obrađivača za PUP Prijestonice.  U skladu sa pravilima Svjetske banke koja prate proceduru odabira obrađivača može se (za sada) samo reći da se na poziv za ispoljavanje interesovanja za izradu navedenog planskog dokumenta javilo 14 potencijalnih obrađivača. U uži izbor odabrano je 7 renomiranih firmi iz regiona i Evrope nakon čega slijedi vrijednovanje tehničkih i finansijskih elemenata ponuda koje budu dostavile. Nakon toga će nam, nadamo se najkasnije do kraja septembra, biti poznat obrađivač PUP-a Prijestonice. Rok za njegovu izradu je 14-18 mjeseci.

IZMJENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA “AERODROM”

U toku je javna rasprava o Nacrtu Izmjena i dopuna Detaljnog urbanističkog plana “Aerodrom”. Zahvat ovog Plana je 51 ha i čini ga prostor  između ulica: Nikca od Rovina, dijela Bulevara sa smjerom prema gornjem “Obod”-u, Kružnog puta, Obilića  ulice i dijela ulice Vojvode Boža do ulice Nikca od Rovina. Zbog iskazanog interesovanja naših sugrađana u proceduri usvajanja Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Cetinja za prostor Detaljnog urbanističkog plana “Aerodrom” koje su prethodile, odlučeno je da javna rasprava traje 60 dana, počev od 5. jula zaključno sa 3. septembrom, kada će biti održana centralna javna rasprava u Maloj Sali Prijestonice sa početkom u 17 časova. Na njoj će predstavnici obrađivača Plana prisutnima prezentirani svoje viđenje organizacije prostora u zahvatu ovog Plana. Ovom prilikom, još jednom, pozivamo naše sugrađane da posjete prostorije Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora Prijestonice gdje je izložen predmetni Plan i svojim, eventualnim, primjedbama i sugestijama daju doprinos kvalitetu njegove izrade i mogućnosti njegove primjene i sprovođenja, a sve u cilju unaprijeđenja javnog interesa i lokalne zajednice.

DETALJNI URBANISTIČKI PLANOVI “DONJE POLJE ” I “DONJI KRAJ”

Potpisan je ugovor o izradi 4 planska dokumenta koja se odnose na naselja Donje polje i Donji kraj, ukupnog zahvata 136 ha. Radi se o Detaljnom urbanističkom planu “ Gruda-Donje polje (zona D)” i Detaljnom urbanističkom planu “Donji kraj (zona E)” kojima će prethoditi Izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana Cetinja za prostor Detaljnog urbanističkog plana “Gruda-Donje polje (zona D)”” sa izradom Strateške procjene uticaja na životnu sredinu i Izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana Cetinja za prostor Detaljnog urbanističkog plana “Donji kraj (zona E)” sa izradom Strateške procjene uticaja na životnu sredinu. Završetak izrade ovih Planova je predviđen do kraja tekuće godine.

DETALJNI URBANISTIČKI PLAN “VIŠE PALACA”

Nedavno je usvojen Detaljni urbanistički plan “Više Palaca” u Rijeci Crnojevića sa Strateškom procjenom uticaja na životnu sredinu. Zahvata prostor od 3,24 ha na platou od 50 do 70 m.n.v. koji se nalazi između industrijske zone fabrike za preradu ribe i istorijskog jezgra Rijeke Crnojevića. Navedeni prostor je organizovan u vidu 31 urbanističke parcele, površine od 88 do 426 m2 i bruto građevinskih površina objekata od 88 do 296 m2. Objekti su spratnosti prizemlje, prizemlje i potkrovlje, prizemlje i sprat, sa baštama i predbaštama sa kojih se pruža jedinstvena vizura prema skadarskom basenu i starom riječkom gradu. Namijenjeni su za stanovanje u funkciji turizma (vikendice i vile). Pozicionirani su u pravcu sjever-jug, upravno na izohipse, kako bi se prenijela arhitektura najvrijednijih naselja skadarskog basena. U periodu od donošenja ovog Plana se javilo nekoliko stranih investitora zainteresovanih za ovaj prostor, tako da se može očekivati da će se ubrzo naći partner za njegovu valorizaciju. Time bi se značajno poboljšao kvalitet turističke ponude Rijeke Crnojevića i dao doprinos težnji ka statusu koji joj pripada, kako po položaju tako i po istorijskom značaju.

URBANISTIČKI PROJEKAT “STARI OBOD”

Kao što je poznato, prostor nekadašnjeg “Starog Obod”-a je predviđen za gradnju Univerziteta umjetnosti. Ovih dana se očekuje dostavljanje Nacrta Urbanističkog projekta “Stari Obod”  i Nacrta Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Cetinja za prostor Urbanističkog projekta “Stari Obod” kojim će namjena ovog prostora preći iz industrijskih u društvene sadržaje. Na prostoru od 3,62 ha je predviđena gradnja novih i rekonstrukcija jednog dijela postojećih objekata (prema programskom zadatku za izradu Plana te prvonagrađenom urbanističko-arhitektonskom konkursnom rješenju autorke Anđelke Badnjar) kako bi se potencirala industrijska prošlost ovog prostora a time i značaj koji je EI “Obod” imala za Cetinje. Objekti obrazovanja će se naći na prostoru od 2,90 ha, organizovani u 2 urbanističke parcele. Na urbanističkoj parceli 1 , površine 2,68 ha, je planiran univerzitet umjetnosti a na urbanističkoj parceli 2, površine 0,22 ha, studentski dom za oko 200 studenata. Na urbanističkoj parceli 1 je planirana izgradnja objekata ukupne bruto građevinske površine 16.610 m2, spratnosti do P+3 (prizemlje i 3 sprata). U okviru ove urbanističke parcele objekti su planirani na 5 lokacija:

  1. Fakultet likovnih umjetnosti, bruto površine 4.950 m2, za oko 140 studenata osnovnih i postdiplomskih studija
  2. Objekat zajedničkih sadržaja, bruto površine 1.250 m2
  3. Apartmanski objekat za smještaj profesora i gostiju, bruto površine 1.770 m2
  4. Fakultet muzičkih umjetnosti, bruto površine 5.190 m2, za oko 160 studenata osnovnih i postdiplomskih studija
  5. Fakultet dramskih umjetnosti, bruto površine 3.450 m2, za oko 100 studenata osnovnih i postdiplomskih studija

Ovim se omogućava boravak 400 studenata i oko 120 zaposlenih.

Planskim rješenjem je predviđena izgradnja pristupne saobraćajnice (produžetak ulice Peka Pavlovića) i parking prostora, izgradnja nove mreže instalacija, javnih površina za okupljanje studenata i građana, kao i pješačkih i zelenih površina za šetnju i rekreaciju studenata.

LOKALNE STUDIJE LOKACIJE

Trenutno su, na zahtjev zainteresovanih korisnika prostora, u fazi izrade  4 lokalne studije lokacije sa strateškom procjenom uticaja na životnu sredinu. To su: “Čisto polje” (KO Ljubotinj) kojom je predviđena obnova postojećih i zasad novih vinograda sa dopunskim sadržajima u turističke svrhe (seoski turizam), “Poda” (KO Njeguši) kojom je predviđena gradnja luksuznih vila u funkciji turizma, “Žanjev do” (KO Njeguši) kojom je predviđena gradnja sadržaja u funkciji zdravstvenog turizma i “Rvaši” (KO Rvaši) kojom je predviđena gradnja apartmanskih i uslužnih objekata (u tradicionalnoj arhitekturi) i sportskih sadržaja koji bi, između ostalog, pružali kompletnu uslugu za boravak i pripreme sportskih ekipa. Ranije je usvojena Lokalna studija lokacije “Benzinska stanica sa pratećim sadržajima i poslovno-turističkim kompleksom” u Dobrskoj Župi. Time je, u skladu sa potencijalima i smjernicama planova višeg reda, velika pažnja posvećena i valorizaciji ruralnog područja.

Dakle, pored usvojenih, u fazi izrade je više od 10 planskih dokumenata. Donošenjem nekih od navedenih planskih dokumenata skoro čitavo gradsko područje će biti urbanizovano. Time će se stvoriti zakonski uslovi za gradnju novih i legalizaciju postojećih objekata koji se budu uklopili u navedena planska dokumenta.

Našim sugrađanima se sugeriše da se suzdrže od nelegalne gradnje jer se njome, pored toga što predstavlja krivično djelo koje podliježe propisanim sankcijama, devastira prostor. Time se i svjesno utiče na smanjenje kvaliteta života lokalne zajednice i životne sredine uopšte. Najzad, to može prouzrokovati i radikalne intervencije na postojećim objektima.

Trenutno su izradi planska dokumenta poslije više od 15 godina. Uzimajući u obzir finansijske mogućnosti Prijestonice, u prethodnom periodu praktično se nijesu izdvajala sredstva iz njenog budžeta za ovu namjenu. Tako su sredstva za izradu, do sada usvojenih, planskih dokumenata i jednog broja onih čija je izrada u toku obezbijeđena donacijama i saradnjom sa zainteresovanim korisnicima prostora.

DVORSKI TRG

Kada je riječ o Dvorskom trgu, želimo istaći da je u toku izrada programskog zadatka za izmjenu i dopunu DUP-UP-a  „Istorijsko jezgro“. Naime, predano se radi na izradi nominacionog fajla za kandidaturu Istorijskog jezgra Cetinja za UNESCO listu kulturne baštine. To, između ostalog, podrazumijeva i reviziju navedenog planskog dokumenta koja će, shodno usvojenom Menadžment planu Istorijskog jezgra Cetinja, sadržati i plan intervencija na određenim objektima unutar njegovih granica. U tom kontekstu i Dvorski trg će, shodno budućim planom predviđenim intervencijama u njegovoj užoj i široj okolini, postati prepoznatljiv javni prostor i centar okupljanja naših sugrađana.

PS

Uz zahvalnost gospodinu Stjepčeviću što mi je veoma rado izašao u susret, prenosim  i njegovu spremnost da vam u najkraćem roku odgovori na postavljena pitanja, sugestije  i komentare. Vesko Pejović

38 Komentara

  1. Bozidar Drecun

    19. Aug, 2010

    Jos jedan odlican sagovornik i odlican intervju… Samo naprijed… Ovo su odlicne informacije za grad i gradjane….

  2. Draško

    25. Aug, 2010

    Želim da izrazim svoje zadovoljstvo ovim intervjuom i zahvalim se gosp. Stjepčeviću što je veoma pregledno iznio precizne i lijepe informacije o radu Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora na nekim, za budućnost Cetinja veoma važnim projektima.
    Istovremeno želim da postavim i jedno pitanje koje se odnosi na Izmjene i dopune DUP “Aerodrom” .
    Obaviješten sam da je na prostoru (stare) Tarine garaže trebao da se podigne jedan lijepi stambeni objekat ali da to nije predviđeno Nacrtom DUP “Aerodrom”, pa me zanima koji su to argumenti zbog kojih navedeni projekat ne može da se realizuje.
    Smatram da je to idealan prostor za izgradnju stambenog objekta iz sljedećih razloga:
    Nalazi se u centru Cetinja, ima mir, ima mali park preko puta u kojem je smješten Dječiji vrtić, a ima i veliki prostor za parking koji bi trebalo da služi i za Stadion (tu bi trebalo izmjestiti ulaz za zapadnu tribinu – koji se sada nalazi između kuća Pajevića i Špadijera, a koji je iz više razloga neadekvatan – i sjeverni dio stadiona) i za Staro groblje. Sve bi ovo moglo da se uradi u sklopu renoviranja Obilićeve (bolje bi bilo da ova ulica nosi ime Aleksandra Lesa Ivanovića) ulice. Stambeni objekat na ovoj lokaciji popunio bi na najljepši način jednu “prazninu” u ulici Vojvode Boža i povezao njen gornji i donji stambeni dio. Što se tiče zelenih površina, pored navedenog malog parka (preko puta), tu je i stadion Lovćena na Velikoj livadi (a ne Obilića poljani), pomoćni stadion, poligon, …
    Kako se upravo radi veliki Sportski kompleks (sa 4 teniska terena i 2 terena za male sportove … ) na Starom igralištu, smatram i da eventualno planiranje korišćenja ovog prostora za sportske (teniske) terene, sada više nema opravdanje. Molim za detaljan i precizan odgovor. Hvala
    PS
    Nemojte da robujemo prevaziđenim planovima odnosno nerealnim idejama!

  3. Dimitrije Lekić

    20. Sep, 2010

    Poštovani gospodine Stjepčeviću,
    kao stari Cetinjanin, uživao sam čitajući ovaj prilog. Prosto ne mogu da vjerujem da su stvoreni svi preduslovi za izgradnju nove autobuske stanice koja je zaista funkcionalno zamišljena. To što više autobusi neće ulaziti u Cetinje pored Vatrogasne je prava stvar jer je to bila jedna od problematičnih saobraćajnih zona u gradu.
    Vezano za DUP Aerodrom i problem namjene placa na kojem se nalazi STARA TARINA GARAŽA, mislim da je predlog koji sam pročitao u gornjem komentaru kako da se riješi i taj plac i prostor oko njega dobar i da bi ga trebalo dobro razmotriti.
    Kako ste Vi osoba koja je najviše u toku sa planovima razvoja Cetinja, zamolio bih Vas da jednu moju ideju razmotrite i upoznate sa njom odgovarajuće državne organe. Radi se o sljedećem:
    Cetinje nema Dom kulture što je, nadam se da ćete se sa mnom složiti, veliki nedostatak za zadovoljenje normalnih potreba u prvom redu mladih. Kako se planira izgradnja novog studentskog doma na lokaciji “Stari Obod” a kako je u toku priprema za izradu studija namjene objekata koji će se osloboditi seljenjem akademija …, to je, po meni, idealna prilika da se zgrada bivšeg Đevojačkog instituta (sadašnjeg studentskog doma) predvidi za budući Dom kulture koji bi imao pored višenamjenske sale i sve ostale sadržaje … Tu bi trebalo da bude i prostor za Ogranak Matice crnogorske Cetinje, za Radio Cetinje i eventualni lokalni TV STUDIO, za ŠK “CETINJE”, za KUD “Njegoš”, itd.
    Ubijeđen sam da bi ovakva namjena ovog objekta pored navedenog, nadoknadila i “odlazak” studenata iz strogog centra grada.
    Srdačno Vas pozdravljam.

  4. MIRKO

    08. Oct, 2010

    Poštovani gospodine Draško,

    prvenstveno želim da se izvinim što je prošlo ovoliko vremena na odgovor, na postavljeno pitanje vezano za lokaciju „stare Tarine garaže”. Razog je razmatranje određenih okolnosti od kojih je zavisila i suština mog odgovora. Nažalost, još uvijek, mogu ukazati samo na činjenice koje su uticale da se predmetni prostor predvidi za javnu površinu – parking prostor.
    Naime, vlasnik katastarske parcele je, kao zainteresovani korisnik prostora, učestvovao u sufinansiranju izrade DUP-a „Aerodrom“ a u skladu sa tadašnjim Zakonom o planiranju i uređenju prostora koji je to predviđao. Ističem da je njegov odnos od prvog dana, počev od uplate predviđenih sredstava pa preko zahtjeva za planiranje objekta na predmetnoj lokaciji, bio najblaže rečeno korektan. Čak je i gabarit budućeg objekta prepuštio na savjest lokalnoj samoupravi i obrađivačima Plana. Tim prije nije izostalo ni naše zalaganje da mu se, u okviru mogućnosti, maksimalno izađe u susret. Tako bi se ova neuredjena parcela, koja je praktično u centru grada, i najbrže privela namjeni.
    Medjutim, obrađivači Plana (valjda dosljedni principima struke) su procijenili da ista ne ispunjava uslove za gradnju bilo kojeg objekta, ostavši čvrsto pri tome stavu. Komisija za stručnu ocjenu Plana je takođe, na veliku žalost, bezuslovno podržala mišljenje obrađivača Plana cijeneći da predmetnu lokaciju treba sagledavati kroz plansku razradu predviđene „Zone sporta“ (fudbalski stadion, vrtić, kasarna, pomoćni stadion i stadion malih sportova). Tada počinje naša „licitacija“ sa njima, a koliko smo bili protiv datog rješenja najbolje ilustruje činjenica da je u jednom trenutku bio doveden u pitanje i nastavak saradnje. Međutim, zbog obaveznosti poštovanja principa i pravila struke, na kraju smo bili primorani da prihvatimo takvo rješenje. Do daljnjeg!

  5. MIRKO

    08. Oct, 2010

    Poštovani gospodine Lekiću,
    hvala na vrlo konkretnim i primjerenim sugestijama sa kojima ćemo nastojati da, kroz predstojeće zajednićke aktivnosti, upoznamo subjekte koji, između ostalih, mogu dati konačan sud o istim.

  6. Marko

    10. Oct, 2010

    Poštovani gospodine Stjepčeviću,
    mene posebno zanima Istorijsko jezgro i sve što je vezano za njega.
    -U toku javne rasprave o Nacrtu Menadžment plana bilo je riječi kako treba smanjiti granice Istorijskog jezgra, sa čime sam ja potpuno saglasan, pa me zanima možete li nam reći ko je za to zadužen, na koja je doba sa tim poslom i eventualno – koje su to NOVE GRANICE …
    -U dijelu intervjua gdje ste govorili o Dvorskom trgu, rekli ste da je u toku definisanje projektnog zadatka na kojim objektima iz Istorijskog jezgra treba “intervenisati” kako bi se stvorili preduslovi za kandidaturu Cetinja da njegovo Istorijsko jezgro uđe pod zaštitu UNESKO-a pa bih Vas molio da nam kažete o kojim objektima je riječ i kakve se intervencije planiraju?!
    Najviše me zanima Dvorski trg i to da li će se njegov nivo vratiti na pređašnje stanje, što će biti sa podvožnjakom, da li će on “ući” u taj projektni zadatak i da li se na njemu predviđaju kakve intervencije …?!

  7. Vojo Stanković

    24. Oct, 2010

    Poštovani gospodine Stjepčeviću,
    iz Vašeg intervjua vidim da se priprema projektni zadatak za izmjenu DUP-a Istorijskog jezgra u dijelu intervencija na nekim objektima ( u skladu sa Menadžment planom) kako bi Istorijsko jezgro Cetinja dobilo “fizionomiju” koja bi bila prihvatljiva za kandidaturu Cetinja da se nađe na listi zaštićene kulturne baštine UNESKO-a. Mislim da je to dosta složen posao i trebalo bi napraviti ekipu od najvećih eksperata kako bi se, najviše što se može, ispravili propusti u urbanizmu i arhitekturi Cetinja napravljeni uglavnom u zadnje 50 godina. Od svih propusta meni najviše smeta objekat napravljen oko 1963. godine za potrebe Trgovačke banke koji je kasnije bio upravna zgrada “Trgoprometa”. Kad bih se ja pitao, on bi bio srušen … ali kako do toga neće doći, imam jedan prijedlog (što bi trebalo uraditi sa tim objektom).
    Pošto je taj objekat STRANO TIJELO u tom dijelu Cetinja, ja mislim da bi ga spolja, cijeloga, trebalo obložiti sa mat staklom da bar bude lijep. To bi dobar arhitekta mogao odlično da napravi a investicija ne bi bila prevelika. Naravno, ovo je samo moje razmišljanje a volio bih da, kad se formira taj tim, upoznate ga sa ovim mojim razmišljanjem.
    Srdačno Vas pozdravljam

  8. Savo

    03. Nov, 2010

    Postovani g-dine Stjepčeviću,
    pošto divlja gradnja sve više uzima maha i čini mi se nepopravljivo uzurpira pojedine djelove naše opštine i grada, molim Vas da mi odgovorite:
    -da li objekat na Ivanovim koritima (blizu izvora) o kojem je prije nekoliko dana objavlen tekst u jednom dnevnom listu (mislim da su to bile “Vijesti”) ima potrebne saglasnosti nadležnih službi,
    -da li kuće u Medovini, koje se nalaze na većoj koti od Cetinjskog manastira imaju građevinske dozvole i da li će uticati na kandidaturu Cetinja za listu zaštićene kulturne baštine UNESKO-a;
    -da li kuće koje su podignute (i koje se grade) pored Ljetne pozornice (a koje su dosta uzurpirale taj ambijent) imaju potrebnu dokumentaciju i da li će remetiti izgradnju stanice za žičaru Cetinje-Lovćen-Kotor?!
    -da li je nekom uredbom definisano kako treba da izgledaju fasade kuća, vrata, prozori, balkoni … i natpisi firmi kroz Istorijsko jezgro Cetinja?!
    -Koja služba je zadužena da prati i sankcioniše nedozvoljene estetske i građevinske intervencije na postojećim objektima (posebno u Istorijskom jezgru) kroz Cetinje?!

    Hvala

  9. Cetinjani

    07. Nov, 2010

    Poštovani g-dine Stjepčeviću,
    iako je Menadžment planom Istorijskog jezgra Cetinja dosta toga rečeno o promašajima u urbanizmu i arhitekturi, u fazi kad se definiše projektni zadatak – na kojim objektima u ovom dijelu Cetinja treba intervenisati kako bi se stvorili preduslovi da se Staro jezgro Cetinja kandiduje za Listu kulturne baštine UNESKO-a, slobodni smo iznijeti naš spisak želja na ovu temu:
    – ZGRADA TRGOPROMETA, ZGRADA U KOJOJ SE NALAZI NLB BANKA (ovdje treba obavezno prefarbati plavi krov u bordo), DVORSKI TRG (posaditi brijest, spustiti nivo trga i popločati ga …), LOKANDA (ponovo definisati urbanističke uslove i tako stvoriti preduslove i oročiti obnovu ovog objekta), STUDENTSKI TRG (s obzirom na novu lokaciju rezidencije predsjednika i u skladu sa novim uslovima za obnovu Lokande – definisati njegov izgled i sadržaj …), ZGRADA POŠTE (osvježiti fasadu i po mogućnosti je napraviti kao što je nekad bila …), UREDITI STAZE KOJE POVEZUJU KULTURNO-ISTORIJSKE OBJEKTE I SPOMENIKE KULTURE (Manastir, Dvor, Biljarda, Vladin dom, Arhiv, Ljetna pozornica, …), PODVOŽNJAK, DVORIŠTE ENGLESKOG POSLANSTVA (napraviti ogradu kao što je nekad bila, …), OSVJEŽITI FASADE NA KUĆI VUJOVIĆA I KUĆI ĐUKANOVIĆA KAO I SKULPTURE KOJE SIMBOLIZUJU ČETIRI GODIŠNJA DOBA, ZAPUŠTENE KUĆE U STAROM JEZGRU … (kuća Vrbica itd – dogovoriti sa vlasnicima rok njihove obnove, …), NAPRAVITI NOVE ADEKVATNE OBJEKTE ZA OSVJEŽENJE U PARKOVIMA, OTVORITI SKADARSKU ULICU I STAVITI JE U FUNKCIJU JEDNOSMJERNOG SAOBRAĆAJA, UREDITI PJACU, OFARBATI ZARĐALI KROV NA STAROJ BOLNICI “DANILO I” I OFARBATI FASADU DA PRISTOJNO IZGLEDA, OROČITI OBNOVU AUTOBUSKE STANICE, NAPRAVITI KRUŽNI TOK SAOBRAĆAJA BLIZU STARE PUMPE (gdje se spajaju Grahovska ulica i Kružni put), LJEPŠE RIJEŠITI ULAZ U CETINJE (raskrsnicu CT-PG-BU) …
    Nadamo se da će ove naše sugestije biti pravilno shvaćene i predočene nadležnom stručnom timu koji će definisati projektni zadatak za intervencije u Istorijskom jezgru Cetinja.
    Srdačno Vas pozdravljamo,
    Svetislav Pule Vujović, Dimitrije Poli Lekić, Vojo Stanković i Vesko Pejović

  10. Donjokrajac

    07. Nov, 2010

    Gospodine Stjepčeviću,
    kao stanovnik Donjeg kraja, vlasnik kola i učesnik u saobraćaju razmišljam kako bi bilo lijepo da se napravi veza sa Kružnim putem između Sportskog centra i parcele na kojoj su se nekada nalazili vojni objekti pa me zanima da li je to tehnički moguće i da li to postoji u Vašim planovima.
    Pročitao sam na ovom sajtu predlog da se ispred Sportskog centra skrati zelena površina (i ja mislim da je dovoljno da zeleni pojas bude širok svega 5m) i tako se poveća parking prostor. Ta mi se ideja mnogo dopada jer je prostor za parkiranje jedan od velikih problema u starom dijelu Cetinja. Posebno je to izraženo petkom kad je pazarni dan ili kad su neki važni sportski, kulturni ili društveno-politički događaji. Mislim da bi ispred Sportskog centra moglo da se parkira barem dvjesta malih automobila a postoji i jedan prostor koji bi po mojem mišljenju bio pogodan za parkiranje manjih kamiona (između Kružnog puta, Sportskog centra i klubane FK “LOVĆEN” …
    Dopada mi se i ideja da se ulica “13 novembar” (bivša Skadarska) ponovo stavi u funkciju i da bude jednosmjerna jer bi se tako popravila saobraćajna cirkulacija u tom dijelu Cetinja.
    Molim Vas da mi odgovorite na ova moja razmišljanja.
    Srdačno Vas pozdravljam

  11. Đoko

    11. Nov, 2010

    Dopada mi se prijedlog za povezivanje Kružnog puta između SPORTSKOG CENTRA I KLUBANE FK “LOVĆEN” sa Grahovskom ulicom odnosno ulicom 13 novembra (bivša Skadarska). Smatram da bi to bilo veoma značajno za bolje funkcionisanje saobraćaja u tom dijelu Cetinja. Juče sam bio sa jednim prijateljem da analiziramo ovu ideju. Što se tiče terena, veoma je pogodan i čini nam se, da se ovo može “lagano” realizovati. Efekat bi, po našem mišljenju, bio veliki. Molimo Vas gospodine Stjepčeviću da učinite sve kako bi se na pravi način razmotrio ovaj prijedlog. I za parking se slažemo jer je ono idealna pozicija za veliki parking a onolika zelena površina je nepotrebna… Pozdrav

  12. MIRKO

    15. Nov, 2010

    Poštovani Marko,

    Republički zavod za zaštitu spomenika kulture je donio rješenje kojim su, u saradnji sa lokalnom samoupravom i stručnjacima koje je ista angažovala, utvrđene (redukovane) granice Istorijskog jezgra i zaštićene okoline. Mada mi je vrlo teško da vam na ovaj način prezentujem nove granice Istorijskog jezgra, istaći ću da je iz njih isključen dio objekata uz Bajovu ulicu i ulicu Vojvode Boža, kompleks oko fudbalskog stadiona, autobuska stanica, bolnički kompleks, dio objekata uz ulicu Vuka Mićunovića, hotel „Grand“, staro igralište, Ljetnja pozornica, naselje Medovina i stari „Obod“.
    Nakon sagledavanja postojećeg stanja u Istorijskom jezgru i ocjene očuvanosti kulturnog dobra unutar istog biće poznati objekti na kojima će se, eventualno, intervenisati kao i oblici tih intervencija. Već sada mogu reći da će akcenat biti na Dvorskom trgu i podvožnjaku te iznalaženju adekvatnog rješenja za njegovo inkorporiranje u okolinu.

  13. MIRKO

    15. Nov, 2010

    Poštovani g-dine Stankoviću,

    lokalna samouprava će se potruditi da kroz postupak izrade izmjena i dopuna DUP-UP-a Istorijsko jezgro uključi sve subjekte (pojedince i institucije) koji svojim stručnim kvalifikacijama mogu doprinijeti kvalitetu ovog planskog dokumenta.
    Što se tiče bivše upravne zgrade „Trgoprometa“, za istu je u toku postupak dobijanja građevinske dozvole za rekonstrukciju, kod Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora Prijestonice. Kako nijesam u mogućnosti da Vam na ovaj način prezentujem njen budući izgled, ukoliko ste zainteresovani možete ostvariti uvid u tehničku dokumentaciju za istu u prostorijama Sekretarijata.

  14. MIRKO

    15. Nov, 2010

    Poštovani Savo,
    objekat koji je predmet Vašeg interesovanja se nalazi u granicama Nacionalnog parka „Lovćen“ pa je samim time, u skladu sa Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata, u nadležnosti Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine.
    Što se tiče kuća u Medovini iste nemaju građevinsku dozvolu i stoga će, između ostalih, biti tretirane u toku izrade nominacionog dosijea za kandidaturu Istorijskog jezgra na UNESCO listu kulturne baštine. Odgovor na Vaše pitanje u vezi objekata u blizini Ljetnje pozornice će sadržati Detaljni urbanistički plan „Gruda-Donje polje“ čija je izrada u toku, i koji će, između ostalih, tretirati i predmetne objekte.
    Izgled fasada objekata u Istorijskom jezgru, te samim tim i otvora na istim, je sadržan u DUP-UP-u Istorijsko jezgro.
    Bespravna gradnja je u nadležnosti Inspekcije za zaštitu prostora pri Ministarstvu uređenja prostora i zaštite životne sredine.

  15. MIRKO

    15. Nov, 2010

    Moji dragi Cetinjani,
    hvala na iznijetim sugestijama koje se odnose na Istorijsko jezgro. Lokalna samouprava je prepoznala dobar dio istih tako da su u toku aktivnosti na njihovoj realizaciji u skorašnjem periodu.

  16. MIRKO

    15. Nov, 2010

    Poštovani „Donjokrajac“,
    hvala na konstruktivnim razmišljanjima. Odgovore na ista će dati saobraćajna struka kroz predstojeću izradu planskog dokumenta za ovu zonu. Takođe Vas želim upoznati da je u planu produžetak nedavno rekonstruisane prilazne saobraćajnice ovom kompleksu do ukrštanja sa Obilića ulicom.

  17. MIRKO

    15. Nov, 2010

    Poštovani Đoko,
    kao što je već navedeno u prethodnom odgovoru, i Vaš prijedlog će biti jedna od „tema“ za obrađivača planskog dokumenta za predmetnu zonu.

  18. MIRKO

    15. Nov, 2010

    Dragi sugrađani,
    izvinjavam se ukoliko uvijek ne dobijete odgovore na vaše komentare u očekivanom vremenskom periodu. Želim da znate da je, uglavnom, to posljedica mog nastojanja da na vaš komentar pružim što precizniji odgovor koji, između ostalog, zavisi i od aktivnosti iz ove oblasti koje su u toku kao i od određenih subjekata koji su u iste uključeni. U svakom slučaju uvijek vam stojim na raspolaganju i zahvaljujem se na dosadašnjim prijedlozima i sugestijama koje mogu dati doprinos unapređenju životne sredine i uređenju prostora kao najvažnijeg životnog resursa.

  19. Vracam se Cetinju

    16. Nov, 2010

    To što je objekat kod izvora na Ivanovim koritima u nadležnosti nekog Ministarstva to ne znači da treba dopustiti da se gradi na tako osjetljivoj lokaciji tj na jednom od mjesta gdje niko normalan ne bi gradio …
    Što se tiče projekta Vatrogasnog doma, nadam se, da će biti dobro sakriven, da ga niko neće moći vidjeti – pa nikad ne znali koliko je sati, ko ga je projektovao i ko je izabrao projekat.

  20. Nikola

    17. Nov, 2010

    Postovani g-dine Stjepčeviću, evo jednog pitanja i vjerujem zanimljivog predloga. Živim u zgradi poznatoj kao “CRVENKAPA”. Zgrada u mojoj blizini se popularno zove ZGRADA “FUKARE”. To je poprečna zgrada sa bočne strane “CRVENKAPE”. Stanari te zgrade imaju po dvije i više šupa za koje nemaju dozvole ili imaju privremene koje su odavno istekle. Zanima me: da li je planirano rušenje tih šupa – prije svega mislim na one na ćošku preko puta autopraone BOROZAN, đe ih ima ukupno 8?
    Moj predlog je da ih treba srušiti kako bi se otvorio prelijep plac za neku manju zgradu đe bi bilo do 10 stanova manjih i kako bi se pomoglo najugoroženijim stanovnicima našeg grada s tim da se njima u suterenu te zgrade, eventualno, obezbijede pod zakup, pomoćne prostorije slične kvadrature postojećim šupama. Treba razmisliti o tome, a u svakom slučaju pošto se opština nalazi u dosta teškoj materijalnoj situaciji do tada treba obnoviti te privremene dozvole i ubirati sredstva od toga. Volio bih da čujem Vaše misljenje … Hvala

  21. MIRKO

    26. Nov, 2010

    Poštovani/a „Vraćam se Cetinju“,

    kako Vaš komentar ne sadrži konkretna pitanja nijesam u mogućnosti da Vam na isti odgovorim.

  22. MIRKO

    26. Nov, 2010

    Poštovani Nikola,
    hvala na iznijetim sugestijama u Vašem komentaru. S obzirom da je u toku izmjena i dopuna DUP-a „Aerodrom“, u čijem se zahvatu nalazi predmetna lokacija, iste će biti proslijeđene obrađivaču ovog Plana na razmatranje.

  23. Dragan Pelevic

    17. Dec, 2010

    Obrazami ja se prepadoh kad pročitah ovo odje e sam pogrešni sajt uključio! Koliko planova…
    Od svega ovoga te pročitah jedino ofarbaše kraljevu kuću u onu tugu od boje koja nevalja banku prebijenu, eto je sva požućela i u fazi je raspada.
    Dakle, toliko placeva (Bojana, Košuta, Tara, Oboda (oba) da Cetinjski “stručnjaci” ne umiju toliko sile vremena načinjet ništa…
    Najgore je za nas koji živimo po svijetu kad vidimo ovakve planove od kojih bi se zastidio i London, Stokholm, Oslo, Berlin, Pariz a kad se probudumo iz sna – vidi se: jad, tuga, bijeda, smeće, užas!

  24. MIRKO

    18. Dec, 2010

    Poštovani g-dine Peleviću,

    nadamo se da ćete, kao neko ko “živi po svijetu”, ponuditi konkretniji prijedlog kako biste doprinijeli što bržem ostvarivanju planova u našoj Prijestonici!

  25. Dragan Pelevic

    20. Dec, 2010

    Mirko vazda,
    Konkretinjih predloga smo mi iz dijaspore podnosili decenijama ma do sad ne nadjosmo nikoga da za to pokaze dovoljno sluha…
    Imamo mi u Parlamenat CG, Cetinjana češće ih gledam, dje diskutuju ma ne o razvitku Cetinja no koliko i oće li se groždje uvozit iz Srbije što i kako opozicija čini itd, itd, za nas potpuno nevažne stvari! …
    U školskijem ustanovama treba probudit svijest djeci da ukoliko slome bilo što po Cetinju tj unište, niko nikad im ga neće poklonit više no će morat sami živjet u tome ruglu! Dakle, od malijeh nogu učit cetinjsku omladinu da vole i ne uništavaju svoj grad, a one koji to učine treba drastično kažnjavat kako po džepu tako i na druge načine (zatvorski uz obavezno fizicki rad na čistoći grada), kao što to rade razvijene države! Nije teško skupit ekonomsku pomoć za Cetinje (škole, ulice, fasade bolnice itd. itd) ma s tim se ništa riješit neće …
    Da napomenem, Cetinje ima više nego dovoljno prostora da se razvije u lijepi, ekonomski održivi gradić. Napr. Bonica Danilo I ( dje sam se ja rodio ) pa onda ona što jedno pero zvasmo “nova” bolnica (DJEČIJA) su u fazi raspadanja. Ima što da se radi i trebalo bi restaurirati obadva objekta ili ih srušiti pa na to mjesto napraviti moderni odsjek u kompleksu bolnice !

  26. Dragan Pelevic

    20. Dec, 2010

    Zašto se ne može iselit pjaca iz Centra grada i oslobodit centar čergaske idile a ujedno i raspalijeh kamiona i automobila??? Cetinje je jako mali grad, tako da je pazarnijem danom potpuno paralisan centar od auta i kamiončina…
    Dakle, mjesta ima napr. iza Njegoševog parka dje je onaj ogromni parking koji nikad nije služio za parking vise od 3-4 autobusa, a plac ogroman 🙁 Iza njega ima placa da se napravi pjaca kako bi se oslobodio najstrožiji dio grada i taj jako jako vrijedan plac iskoristio za nešto sasvijem drugo potrebno gradu!
    Parking placevi su ogroman problem Cetinja tako da mi nikad neće bit jasno zašto se ne postave oko Balšića pazara automati za naplatu ka što radi cipancijeli svijet. Ujedno i u sve poprečne ulice u centru grada treba postavit automate i zadužit par ljudi da pišu kazne. ETO UŽASNO POTREBNE INEKCIJE ZA EKONOMIJU GRADA (kolika je – neka je, ali je jako jako potrebna)!

  27. MIRKO

    23. Dec, 2010

    Dragane,
    Hvala na iznijetim sugestijama. Lokalna samouprava je već, u okviru svoje nadležnosti, pokrenula aktivnosti na rješavanju nekih od problema o kojima govorite. Nadamo se da će vrlo brzo uslijediti i konkretni rezultati!

  28. Dragan Pelevic

    30. Dec, 2010

    Što bi rekli naši stari “Nebilo vi naredjeno”, smatram da bi lijepo bilo da ne konkretno informišete koje su to aktivnosti koje su u toku i koje će početi da se čine na CT 🙂 nebili ni grad ljepše izledao 🙂

  29. Dragan Pelevic

    12. Jan, 2011

    Toliko da se podsjetimo: http://www.montenews.me/vijesti/podgorica/101954.html
    Ogromni problemi bi se rijesili ovim potezima!

  30. sasa

    30. Jan, 2011

    Moja želja bi bila da se sačuvaju stare cetinjske kuće u Istorijskom jezgru Cetinja i da se ne dozvoli bilo kakvo prepravljanje, otvaranje, zatvaranje, rušenje, podizanje na više spratova jer bi to promijenilo vjekovni izgled … Zabranite, ako ste u mogućnosti, postavljanje eloksirane bravarije, prozori i vrata cetinjska neka budu kao ranije, fasade takođe, da su prepoznati i da ih turista koji dodje zapamti a ne kad dodje opet da pita jeli ovdje bila nekad neka kuća…
    Nadam se da će Menadžment plan sve ovo o čemu pričam i još mnogo toga u Starom jezgru grada predvidjeti i da će se to morati ispoštovati, kako bi Cetinje moglo da konkuriše za UNESCO.

  31. MIRKO

    31. Jan, 2011

    Dragane,
    siguran sam da će dio „poteza“ na koje upućuješ doprinijeti nastojanju nadležnih službi Prijestonice da u budućem periodu regulišu saobraćaj u mirovanju, naročito u Istorijskom jezgru!

  32. MIRKO

    31. Jan, 2011

    Poštovani Saša,
    kako je u toku izrada Nominacionog dosijea za kandidaturu Istorijskog jezgra Cetinja na UNESCO listu kulturne baštine, do okončanja izrade istog biće neophodno uraditi, između ostalog, izmjene i dopune DUP-UP-a Istorijsko jezgro i Menadžment plana Cetinja. U njima će biti sadržani konkretni prijedlozi intervencija na objektima i fasadama unutar granica Istorijskog jezgra i njegove zaštićene okoline, nedavno utvrđenih rješenjem Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, Trenutno su u toku aktivnosti na procjeni stepena očuvanosti ovog kulturnog dobra nakon čega će se pristupiti navedenim izmjenama i dopunama, a najkasnije do početka marta mjeseca tekuće godine. Takođe, javnost će ovih dana biti upoznata i sa odlukom o moratorijumu na izvođenje građevinskih radova unutar granica Istorijskog jezgra, na određeno vrijeme, izuzimajući one koji se odnose na objekte od javnog interesa i predviđene programom „Cetinje-Grad kulture 2010-2013.

  33. MIRKO

    31. Jan, 2011

    Poštovani sugrađani i prijatelji Prijestonice,
    obaviještavam vas da ovih dana ističe moj petogodišnji mandat. Stoga, želim da se zahvalim autoru ovog sajta, g-dinu Vesku Pejoviću, kao istinskom zaljubljeniku u svoj grad, koji je omogućio svima koji žele dobro Prijestonici da ostvare kontakt sa pojedinim predstavnicima lokalne samouprave i svojim sugestijama daju doprinos kvalitetnijem rješavanju problema u različitim životnim sferama. Hvala vam na saradnji i srdačan pozdrav do nekog novog druženja!

  34. Dragan Pelevic

    31. Jan, 2011

    Mirko vazda 🙂
    Evo pročitah i ja jednom u štampi nešto o Cetinju a da nije pogibija ubistvo silovanje kradja :))) Pročitah i nevjerovah očima – neko se $etio da načini nešto od Obodovijeh pogona ……AJ SA SREĆOM – Vakat je bio više da neko uključi vijuge na CT, kolko bilo, samo da počne … dako postane ono što ŠVedjani zovu “Efekt Grudve Snijega” (kad pocne da se kotrlja bude sve veća i veća tako i ideje). Počeće sa, kako rekoše, Sajmom u halama Novog Oboda, pa će počet dolazit narod koji će morat nedje odmorit, sjes i popit nešto, a daće bog na CT nema se dje do u Bajice kod “Zorana $erina” koji je vrhunski restoran, samo “nekome” na CT nije u interesu to vrhunsko mjesto da je u informacije o Cetinju… Dalje, ako krene se sa ovim, onda može doć i do potezanja pitanja gradnje LOKANDE i tako dalje! Sve u svemu, opet, “Aj sa srecom ” … vrijeme je bilo da neko počne da misli na Cetinje!

  35. Mihailo

    27. Feb, 2011

    Puno pohvala zbog podrobnog informisanja gradjana o novinama vezanim za urbanizam u prijestonici. Znači puno naročito onima koji, poput mene, nemaju priliku da su na Cetinju, a svom gradu žele prosperitet.
    Zanima me zašto je promijenjena boja fasada dvora kralja Nikole, Centralne biblioteke i Zetskog doma kad je evidentno da puno lošije izgledaju i sa tom tvrdnjom se slaže 100% Cetinjana sa kojima sam imao priliku da razgovaram. Čuo sam da su te fasade autentične ali po meni, a nijesam jedini koji tako misli, to nije dovoljan razlog. Predhodna fasada je bila potpuno adekvatna obzirom da je boja bila rojalna sto je dvorcu bilo neophodno zbog njegovih skromnih dimenzija. Dominirao je trgom… Trenutna fasada izaziva negativne reakcije posjetilaca, u što sam se uvjerio, i anulira turistički potencijal dvora… Na kraju krajeva, prošle fasade su bile dovoljno dugo da bi ih mogli smatrati autentičnim.
    Mislim da urbanizam na Cetinju ne ide putem UNESKO-ve kulturne baštine… Nadam se da griješim i da će te me uskoro demantovati kao i sve one koji misle kao ja . Puno pozdrava i sve najbolje ….Mihailo

  36. Dragan Pelevic

    28. Feb, 2011

    Malo sam diskutova sa prestavnicima UNESKO-a oko Cetinja. Bogomi, imaćemo velju muku oko toga … moderan spoljašnji izgled kafića, pojedinih privatnih kuća, zgrada Trgoprometa sva u staklo, česma na Balšića pazaru sa današnjom slavinom, … malo će ostat pravog starog jezgra ako se nešto ne promijeni, tako da će ne teško primit na listu njinu 🙁

  37. Vesko Pejović

    12. May, 2011

    Poštovani Mirko,
    Mislim da smo zahvaljujući Vašem razumijevanju po prvi put, na jedan korektan način, upoznali čitaoce sajta sa poslovima Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i tako im omogućili da se aktivno uključe i daju doprinos na ovu temu.
    Zahvaljujem Vam se na saradnji sa sajtom cetinje-mojgrad i želim Vam puno uspjeha na novoj funkciji.

  38. marija

    06. Jul, 2011

    Poštovani,
    Molim Vas da mi odgovorite šta će se nalaziti na mjesto gdje je stara Vatrogasna, pošto vidim da je u toku izgradnja nove na lokaciji kod Kartonaže i da se njeno otvaranje planira do kraja godine. Hvala. Srdačan pozdrav

Vaš komentar