
Dimitrijev rad “Misterijum uskrsnuća” uz izvođenje Malerove „Druge simfonije“ u Zagrebu
Posted on 29. Oct, 2016 by Vesko Pejović in Iz kulture
U petak 28 oktobra izvedena je u prepunoj Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu čuvena Malerova 2 simfonija Uskrsnuće. Ovu je simfoniju koja se ubraja u jedno od najboljih djela muzičke literature uopšte, Gustav Maler komponovao šest godina. Djelo je bilo inspirisano stihovima pjesme Uskrsnuće njemačkok pjesnika Fridriha Gotliba Klopštoka.
-Kroz ovu kolosalnu simfoniju, provejava mističan zvuk smrti i Vaskrsenja. Simfonija je koncipirana u pet stavova i prosečnog je trajanja 1 sat i 21 minut. Rad na njoj je trajao između 1888. i 1894. godine. Premijerno je izvedena sledeće, 1895. godine, u Berlinu pod dirigentskom palicom Riharda Štrausa, iste godine kada je Maler primio katoličku veru. Imala je neslavnu premijeru, jer je kolosalnih dimenzija i snažnih emotivnih naboja. Može se reći da je na kraju 19. veka odigrala upravo onakvu revolucionarnu ulogu, kakvu je na njegovom početku odigrala Betovenova Eroika. I zaista, Maler u svojoj Drugoj Simfoniji nastavlja dalje da razvija mogućnosti koje su u simfonijsku muziku uveli Betoven i Berlioz. Prva tri stava su čisto instrumentalni, dok se u četvrtom i petom stavu pridružuju dva ženska vokalna solista i veliki mešoviti hor.
Specijalno za ovu Malerovu simfoniju Dimitrije Popović je uradio triptih ,, Misterijum uskrsnuća,, monumentalnih dimenzija 260 cm x 600 cm koji je bio izložen u dvorani iznad orkestra.
Triptih je odgovarao i simbolično i kompoziciono velikoj muzičkoj formi Majlerovog remek djela i dao je posebnu , nadasve snažnu umjetničku notu ovome koncertu.
Triptih Misterijum uskrsnuća iako je trodjelna kompozicija u simboličkom smislu predstavlja koherentnu cjelinu. Muzičkim terminom rečeno, tri stavka ove likovne kompozicije nijesu samo formalno estetske prirode, već proizilaze iz misterija euharistije.
Na tajnoj večeri Hrist lomi hleb, svoje mistično tijelo i dijeli ga prisutnim apostolima. Taj ,,fractio panis,, transponovan je na likovni način u Htistovim razlomljenim prsima. Razlomljeni toraks simbolizuje Mesijinu smrt. Bez smrti na raspeću nebi bilo uskrsnuća.
U središtu triptiha, u srcu kompozicije , nalazi se Sveti gral, mistična posuda s tajne večere u kojoj se čuva Hristova krv. Sveti gral je koncipiran s Isusovim simbolima – ribom i ekserima.
Bijela vertikalna linija iznad grala simbolizuje svjetlost uskrsnuća. Povezuje zemaljski s nebeskim svijetom. Na njoj se nalazi krst koji je od sprave za mučenje kroz Otkupiteljevu smrt postao znakom spasenja i slave.
Triptih inspirisan bibilijskim događajem čine simboli Hristove žrtve koji daju smisao njegovom uskrsnuću.
Zagrebačkom filharmonijom, solistkinjama Ivanom Lazar i Sonjom Runje te Akademskim horom “Ivan Goran Kovačić” dirigovao je austrijski dirigent David Dancmajer.
Ovim povodom Dimitrije je za sajt cetinje-mojgrad izjavio:
Triptih,,Misterijum uskrsnuća“ radio sam podstaknut ovom Malerovom simfonijom, premda tematski i stilski triptih pripada mojem ciklusu ,,Corpus Mysticum“. Prema reakciji publike mislim da se ostvarilo fino saglasje muzičkog i likovnog izraza.
IZ BIOGRAFIJE DIMITRIJA POPOVIĆA
Dimitrije Popović je rođen 4. marta 1951. na Cetinju. Završio je studije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1976. Za vrijeme boravka u Parizu 1974. upoznaje pariškog kolekcionara gospodina Davriera, pa u sastavu njegove zbirke izlaže 1978. u Galeriji Alexander Braumüller s umjetnicima Salvadorom Dalijem, Ernstom Fuchsom, Victorom Braunerom, Dadom Đurićem, Leonorom Fini i drugima. U Pforzheimu 1982, Galerija Liberta i Universal Fine Arts iz Washingtona, organizuju mu zajedničku izložbu grafika s Salvadorom Dalijem. Iste godine, povodom velikog jubileja “Leonardo a Milano – 1482-1982”, izlaže ciklus crteža Omaggio a Leonardo u milanskoj Palazzo Sormani a povodom 27. međunarodnog umjetničkog festivala “Due mondi” grad Spoleto u kojemu se taj festival održava, organizira mu izložbu slika, crteža i grafika. U godini jubileja, dvije tisuće godina hrišćanstva, izlaže u Rimu ciklus raspeća CORPUS MYSTICUM u Sant Andrea al Quirinale, Santa Maria del Popolo – l’Agostiniana arte sacra conteporanea i u Pantheonu. Jedan je od petnaest umjetnika, likovnih kritičara i filozofa, (M. Botta, M. Cacciari, M. Paladino i P. Portghesi), koji su pozvani da odgovore na “Pismo Pape Ivana Pavla II umjetnicima”. Odgovori su objavljeni u knjizi “Umjetnici odgovaraju Papi Ivanu Pavlu II”, izdavač Sri spa – Milano, 2003
Dimitrije Popović, slikar i književnik, na likovnom planu je do sad priredio sedamdesetak samostalnih i preko tristotine grupnih izložbi. Pojedine izložbe proglašavane su događajima godine i imale su međunarodni odjek. Dobitnik je mnogih domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja. Do sada mu je objavljeno deset knjiga eseja, tri romana i tri zbirke priča a uskoro iz štampe izlazi još jedna knjiga… Njegovi romani „Luča Njegoševe noći“ i „Proces Kafkinog preobražaja“ po mišljenju mnogih spadaju u sam vrh savremene nadrealističke proze. Za kratke priče tri puta je nagrađivan uglednom nagradom Večernjeg lista ” Ranko Marinković “. Na redovnoj sjednici Ruske Akademije književnosti održanoj 22 aprila 2014 godine u Moskvi, Dimitrije je izabran za redovnog člana ove ugledne kulturne institucije…
PS: Fotose iz dvorane Vatroslav Lisinski poslao je gospodin Dragi Savićević pa mu se ovom prilikom zahvaljujem.
Vesko Pejović