Cetinje :: Moj grad

Raspisan konkurs za studijski program Konzervacija i restauracija

Posted on 30. Sep, 2021 by Vesko Pejović in Budućnost Cetinja, Gradske aktuelnosti, Iz kulture

Univerzitet Crne Gore raspisao je juče konkurs za upis studenata u prvu godinu osnovnih studija studijskog programa Konzervacija i restauracija na  Fakultetu likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore, za studijsku 2021/22. godinu. Na ovom programu, na budžetu Crne Gore, predviđeno je osam mjesta…

Tekst konkursa utvrđen je na juče održanoj sjednici Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore kojom je predsjedavala predsjednica UO UCG prof. dr Rajka Glušica.

Shodno tekstu konkursa, prijava na konkurs se podnosi 30. septembra 2021. godine, u okviru radnog vremena studentske službe Fakulteta likovnih umjetnosti.

Testovi iz dva predmeta od značaja za nastavak obrazovanja za kandidate koji nijesu imali eksterni maturski odnosno stručni ispit polažu se 1. oktobra 2021. godine, prema rasporedu Fakulteta likovnih umjetnosti. Prijemni ispit, koji je dodatni uslov za upis, polaže se prema rasporedu Fakulteta likovnih umjetnosti, u periodu od 2. oktobra 2021. do 5. oktobra 2021. godine. Upis kandidata i izdavanje uvjerenja obaviće se zaključno sa 8. oktobrom 2021. godine.Tekst konkursa objavljen je danas u dnevnim listovima koji izlaze u Crnoj Gori.

Takođe, na jučerašnjoj sjednici UO UCG, pokrenut je i postupak za izbor dekana Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje. Upravni odbor je, ranije, odredio da poslove vršioca funkcije dekana, do izbora dekana, u skladu sa zakonom, obavlja prof. dr Rašid Hadžić. 

Šta će sve Crnoj Gori donijeti osnivanje studija Konzervazija i restauracija na cetinjskom FLU

Novi tračak nade za zapušteno nasljeđe

Na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju pokrenut je novi studijski program – Konzervacija i restauracija. Više od trideset godina, od gašenja Kulturološkog fakulteta na Cetinju (1988. godine) u okviru sistema visokog obrazovanja Crna Gora nije imala studijski program za obrazovanje konzervatora-restauratora. 

 Novootvoreni studijski program je budžetski, organizovan po modelu 3+2 (osnovne i master studije). Smješten je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, a obrazovni proces se odvijaće u saradnji sa Prirodno-matematičkim, Metalurško-tehnološkim i Arhitektonskim fakultetom u Podgorici.

O pokretanju novog studijskog programa za Pobjedu govore prof. mr Nataša Đurović, rukovodilac pomenutog programa i direktorica Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Biljana Brajović.

– U skladu sa prirodom konzervatorske profesije koja sintetizuje znanja i umijeća iz umjetnosti, prirodnih i društvenih nauka, tehnike i tehnologije, odlučili smo se za formiranje interdisciplinarnog studijskog programa, sa maksimalnom iskorišćenošću kadrovskih, naučnih, umjetničkih i istraživačkih potencijala Univerziteta Crne Gore. U okviru dva modula studenti imaju priliku da steknu znanja iz konzervacije i restauracije štafelajnog i zidnog slikarstva, mozaika i polihromne plastike, skulpture i predmeta od metala, kamena, stakla, drveta, tekstila, papira i pergamenta – najavila je Đurović.

KADAR

Đurović je istakla da novi studijski program, kroz interdisciplinarnu organizaciju, koristi kapacitete četiri partnerska fakulteta koji realizuju ovaj studijski program, tako da će profesori biti sa FLU, Arhitektonskog, Prirodno-matematičkog i Metalurško-tehnološkog fakulteta.

– U početnom periodu utemeljenja i razvoja studijskog programa, za pojedine usko stručne konzervatorske discipline biće angažovani referentni gostujući profesori iz regiona. U okviru praktičnog dijela nastavnog procesa biće uključeni i vrsni konzervatori-restauratori iz nacionalnih institucija kulture – najavila je Đurović.

Prema njenim riječima, šira misija formiranja studijskog programa na interdisciplinarnoj osnovi je da se okupljanjem relevantne ekipe profesora konzervatorskog profila, prirodnih, tehničkih, tehnoloških nauka i umjetnosti, zajedničkim naporima pokrene polje naučnoistraživačkog rada i inovacija u zoni zaštite kulturne baštine.

– Formiranjem laboratorije za mikro-hemijske i mikro-fizičke analize spomeničkog materijala, koja ne postoji u Crnoj Gori, u potpunosti bi se osavremenio i inovirao proces rada u okviru zaštite kulturne baštine. Sve ovo otvorilo bi mogućnost za brojne nacionalne naučnoistraživačke projekte, kao i projekte finansirane iz evropskih fondova, te bi po uzoru na razvijene međunarodne centre i sa njima u saradnji, moglo da donese značajne benefite Crnoj Gori – kazala je Đurović.

PRAKSA

Đurović je istakla da će se, sporazumom o saradnji sa Centrom za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, najveći dio praktične stručne nastave odvijati u ateljeima i u okviru terenskih projekata CKA.

– Nastojaćemo da vremenom takvu saradnju razvijemo i sa ostalim kulturnim institucijama. FLU ima veoma razvijenu saradnju sa inostranim visokoškolskim institucijama kroz Erasmus+ inicijativu, te planiramo da i novoformirani studijski program koristi benefite tih vidova saradnje – rekla je Đurović.

Brajović je kazala da će praktični dio nastave biti uređen prema programu FLU u ateljeima koji su opremljeni sa neophodnim materijalima i opremom, gdje se sprovode sve konzervatorske mjere, zavisno od vrste materijala, konzervatorskog problema itd.

– U Centru će studenti moći da vide sve vrste tretmana koji se sprovode u konzervaciji – od onih jednostavnih pripremnih radova do sprovođenja kompleksnih konzervatorskih mjera. Dovoljan broj stručnjaka iz Centra će biti na raspolaganju studentima za sve potrebne informacije, kao i da ih upute u dinamiku i procese rada. Naravno, jako je važno da se na licu mjesta upute u značaj preventivne zaštite i da lako ubuduće znaju da je razdvoje od kurativne zaštite – istakla je Brajović.

Kada su terenski rad i iskustvo rada u težim uslovima na otvorenom u pitanju, Brajović ističe da će studenti biti angažovani zavisno od stepena njihove zainteresovansti, stepena edukovanosti, na različitim nepokretnim kulturnim dobrima na kojima Centar bude sprovodio konzervatorske mjere.

– U ovom trenutku ne znamo tačno koji će to lokaliteti biti jer kao što vam je poznato, Centar u ovoj godini ima izuzetno mali broj projekata zbog ograničenog i minimalnog budžeta, takođe kao JU Centar, više nema pravo da konkuriše na Program zaštite kulturnih dobara, pa će i sam angažman ustanove u narednom periodu isključivo zavisiti od budžetskih sredstava koja će nam biti opredijeljena – rekla je Brajović.

STANJE

U analitičkom dokumentu Ministarstva kulture ,,Stanje kulturne baštine Crne Gore“ 2006. godine apostrofirana je krajnje zabrinjavajuća činjenica izuzetno lošeg stanja u kulturnoj baštini i problematizovano je pitanje nepovoljne kadrovske strukture (nedovoljno visokoobrazovanog kadra) i nedostatka stručnih kadrova u oblasti zaštite kulturne baštine. Đurović je podsjetila da je navedeni dokument Ministarstva kulture po prvi put izvršio sveobuhvatnu analizu stanja u kulturnoj baštini Crne Gore, koja je dala alarmantne podatke u svim domenima sistema zaštite.

– Ovim dokumentom problematizovan je nedostatak stručnih kadrova i nepostojanje studijskih programa za obrazovanje neophodnih stručnih profila u oblasti zaštite kulturne baštine. Ako navedemo podatak da je Crna Gora jedina država u regionu koja već preko 30 godina u okviru svog sistema visokog obrazovanja nema studijski program za obrazovanje konzervatora-restauratora, to nam ukazuje da su ostale bivše jugoslovenske republike mnogo ozbiljnije shvatile odgovornost prema svom istorijskom i kulturnom nasljeđu i neophodnost kontinuirane stručne brige. Shvatajući važnost istraživanja, čuvanja, spašavanja i valorizacije svakog pojedinačnog materijalnog artefakta kao dokaza istorijskog trajanja i duhovnog tezaurusa Crne Gore, smatramo da je osnivanje studijskog programa od nemjerljivog društvenog značaja i pitanje naše odgovornosti za budućnost – istakla je Đurović.

U susret osnivanju novog studijskog programa Ministarstvo kulture je 2018. godine uradilo sveobuhvatnu analizu ,,Informacija o kadrovskim kapacitetima organa i ustanova koje se bave zaštitom i očuvanjem kulturne baštine“ koja je posebno apostrofirala alarmantan podatak o kadrovima u domenu konzervacije i restauracije: analiza starosne dobi zaposlenih kadrova je pokazala da će se odlaskom u penziju sadašnjih zaposlenih konzervatora, koji su svojevremeno završili Kulturološki fakultet, u narednih 7-8 godina desiti alarmantni deficit kadrova u zvanju konzervatora-restauratora.

– Podaci koje ste naveli glavni su argument da je ovo bio krajnji momenat da se studijski program pokrene. O tome svjedoči i bezuslovna podrška od strane Ministarstva kulture (sada MPNKS) koje je opredijelilo novac za funkcionisanje studijskog programa iz Programa zaštite i očuvanja kulturne baštine, kao i podrška postojeća dva crnogorska strukovna udruženja konzervatora-restauratora i čelne nacionalne institucije zadužene za oblast zaštite kulturne baštine – kazala je Đurović.

KRAĆIM PUTEM

Brajović smatra da nije samo konzervatorsko zanimanje u deficitu.

– Isti problem imamo i u istraživačkom dijelu, mali broj arheologa, etnologa, antropologa. Vjerovatno mlađe generacije ili nisu dovoljno upućene u ove nauke ili jednostavno žele da „skrate put“ do diplome. Jedini kadar koji je trenutno brojan su arhitekte i, kada je baština u pitanju, bez svih navedenih zanimanja praktično nisu u mogućnosti da se bave poslovima iz zaštite kulturnih dobara koji su izuzetno kompleksni i multidisciplinarni. Momenat je, kao što sam već i rekla, i krajnji i pravi za početak rada ovog studijskog programa – istakla je Brajović.

Stvaranje mladog obrazovanog kadra

Proces pripreme i akreditacije novog studijskog programa bio je, kako je rekla Nataša Đurović, veoma kompleksan i zahtijevao je gotovo dvije godine rada.

– Tokom čitavog procesa imali smo veliko interesovanje, kako maturanata različitih srednjih škola, tako i bivših studenata Fakulteta likovnih umjetnosti, koji su zainteresovani za upis ovog deficitarnog profila studija. Naše opredjeljenje je da se godišnje upiše do osam studenata, koji bi se preko dva različita modula usmjerili na uže specijalnosti po vrsti kulturne baštine, odnosno materijala. Smatramo da je to prava mjera da se kontinuirano i postupno izvrši predstojeća prirodna smjena generacija konzervatora-restauratora u crnogorskim institucijama, ali i da se stvori mladi savremeno obrazovani kadar koji će biti spreman da proširi polje djelovanja i u okviru privatnog sektora, kao i u okviru većih projekata finansiranih iz evropskih fondova – kazala je Đurović.

Otvaranje programa od izuzetnog značaja za Crnu Goru

Biljana Brajović je istakla da je otvaranje studijskog programa za Konzervaciju i restauraciju veoma značajno za oblast zaštite kulturnih dobara i cjelokupne baštine, s obzirom na to da se već duže vrijeme apeluje o nedostatku stručnjaka iz oblasti kultune zaštite, kao da se i o ovom programu izvjesno vrijeme intenzivno govorilo i radilo na pripremi.

– Otvaranje ovog studijskog programa je od izuzetnog značaja za Crnu Goru. Takođe, mogla bih reći, pravi trenutak da se osposobljavaju mladi kadrovi koji su neophodni, posebno jer smo svjedoci da posljednjih desetak godina (najmanje) na „tržištu“ imamo sve više „konzervatora“ koji su to zvanje stekli dobijanjem konzervatorske licence. Kao što ste i konstatovali, u Crnoj Gori nije postojao studijski program za obrazovanje konzervatora-restauratora, pa je to, n žalost, bio i „slobodan prilaz“ da se neki drugi studijski programi „približe“ zvanju konzervatora – kazala je Brajović.

Autorka: Adrijana Đorojević

Pobjeda: Objavljeno: 03.10.2021. 

PRILOG PRIPREMIO: VESKO PEJOVIĆ