O izložbi “Dijego i Frida: Osmijeh na pola puta”

O izložbi “Dijego i Frida: Osmijeh na pola puta”

Posted on 08. Aug, 2018 by in Iz kulture

Izložbu fotografija „Dijego i Frida: Osmijeh na pola puta“ kojom se obilježava 11 godina prijateljskih odnosa Crne Gore i Meksika, otvorila je sinoć u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ koordinatorka izložbe Ljiljana Karadžić, rukovodilac Istorijskog muzeja Crne Gore. Izložba će biti otvorena do 26. avgusta.

Dijego Rivera je bio jedan od najznačajnijih predstavnika meksičkog muralizma, a Frida Kalo je bila poznata kao tvorac autobiografskih slika pod uticajem narodne meksičke i starosjedilačke umjetnosti.

Na 96 crno-bijelih fotografija čuvenih fotografa kao što su Manuel Alvares Bravo, Nikolas Marej i Edvard Veston prikazan je dio čudesnog svijeta jednog od najkontroverznijih parova u meksičkoj istoriji umjetnosti. Skoro četvrt vijeka zajedno, njihova ljubavna veza koja je prevazilazila granice, bila je puna bezbrojnih susreta, bliskosti, nesuglasica i iskrenih prijateljstava sa velikim ličnostima epohe.

Za čitaoce sajta cetinje-mojgrad.org koordinatorka izložbe Ljiljana Karadžić je napisala:

-Izložene fotografije prate  turbulentnu, dramatičnu životnu i ljubavnu priču jednog od najuzbudljivijih i najinteresantnijih umjetničkih parova 20. vijeka, Dijega Rivere i Fride Kalo, slona i golubice, kako su ih nazivali. Dijega i Fridu, ikone pop-kulture,  spajali su ljubav prema umjetnosti, duh modernizma, privrženost svom narodu i revolucionarni zanos.  Dijego, marksista, erotoman i mitoman, bio je okrenut ka javnom diskursu, slikajući sa izrazitim socijalnim angažmanom antologijske murale na kojima je prikaziovao empatički epopeju meksičke istorije i revolucije,  ali i futurističku fascinaciju industrijalizacijom, čelikom i dimom. Njegovi murali naglašavaju samo naizgled protivurječnosti  između meksičke tradicije i duha modernizma. Sa druge strane, Fridina umjetnost, intimna, okrenuta ka ličnom, ka samospoznaji sebe kroz bolne autobiografske slike, ima uporište u starosjedelačkoj umjetnosti i retablima, i sadrži elemente magičnog realizma i nadrealizma.

Zanimljivo je i da je Fridinim radovima naglašena  feministička crta, pa se može smatrati i pretečom feminističke umjetnoasti. To se najbolje vidi u beskompromisnom umjetničkom progovaranju o temama ženske seksualnosti koje su ju mučile. O tim temama je progovarala na šokantne i prije nje neviđene načine da je mnoge ostavljala u čudu, jer je na slikama krvarila zbog ljubavi, bila je obmotana trnovim vijencem kao simbolom mučeništva, prikazivala je svoje pobačaje… Andre Breton je za nju rekao da je bomba obmotana svilenim trakama. Frida je bila zdrava samo do svoje šeste godine. Dječija paraliza od koje joj se osušila noga, nesreća u kojoj su joj polomljeni kičma, karlica i rebra u osamnaestoj godini učinili su bol i ortopedska pomagala stalnim pratiocima njenog kratkog života. Poput astečkih boginja, izranjavljeno, razbijeno tijelo prekrivala je nakitom i živopisnom odjećom tihuanskih seljanki, ostajući dostojanstvena u svom bolu i patnji koje je preobratila u umjetnosti, ne bezličnu, nego zajedničku i univerzalnu.  Bezgranična ljubav, ili bolje rečeno opsesija Dijegom za koga je vjerovala da joj se suđen, donosila joj je neizmjernu patnju, al ii trenutke ekstatične sreće. Pretačući je u  remek djela, Frida je njihovu ljubav učinila besmrtnom. 

Dijego Rivera i njegov brat blizanac Karlos rodili su se 08. decembra 1886. godine. Dijego je studirao umjetnost u Španiji. U septembru 1910. godine Dijego je odlučio da se vrati u Meksiko kako bi predstavio svoje radove iz Evrope. Rad na muralu: Stvaranje u Amfiteatru Bolivar u Nacionalnoj srednjoj školi započeo je 1921. godine a  godinu dana kasnije tu je upoznao učenicu te škole Fridu Kalo, rođenu 1907. godine u Meksiko Sitiju.

Zajednička im nije bila samo strast prema umjetnosti već su oboje bili aktivisti meksičke ljevice. Nakon šest godina, Frida je pokazala Dijegu svoj rad a on je rekao: “Samo naprijed gospođice. Imate talenat”. Vjenčali su se 1929. godine i brzo preselili u Sjedinjene Američke Države jer je Dijego bio pozvan da naslika murale u San Francisku, Detroitu i Njujorku.

Nakon toga vraćaju se u Meksiko gdje su vodili veoma buran život, razvodili se i mirili … Frida je preminula 13. jula 1954. godine a Dijego 1957. godine.

Organizatori izložbe su Ambasada Meksika, Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore, Ministarstvo kulture Crne Gore i Narodni muzej Crne Gore.

Vesko Pejović

Evo i video zapisa RTV Cetinje

Vaš komentar