11 inicijativa za Cetinje

Posted on 05. Jun, 2018 by Vesko Pejović in Budućnost Cetinja

Poštovani čitaoci, dragi Cetinjani,

Kako je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović obećao da će formirati SAVJETE za izradu strategija razvoja za pojedine oblasti, smatram da taj “potez”, iz više razloga, treba bezrezervno podržati i poći mu u susret sa korektno obrađenim idejama za budućnost Cetinja. U želji da dam konkretan doprinos prezentiram Vam na uvid i ocjenu 11 mojih koje “idu” na adresu države.

Što treba da uradi država Crna Gora za prijestonicu Cetinje

1- Crna Gora treba da napravi i realizuje projekat da Štamparija „OBOD“ postane državna, nadaleko čuvena, sa najboljom opremom, najboljim kadrovima i najkvalitetnijom uslugom kako bi se valorizovalo 525 godina tradicije!!!

2-Treba napraviti program i poslati barem 20 studenata koji su završili FLU na Cetinju a nemaju zaposlenje da specijalizuju konzervaciju od Beograda, Ljubljane, Praga, Beča, …, do Bolonje, jer je to veoma deficitaran kadar ( znamo kakvo je stanje crnogorske kulturne baštine) i u najkraćem roku u okviru FLU na Cetinju otvoriti smjer za konzervaciju!!!

3-Treba, obnoviti Hotel „Lokandu“, prvi hotel u Crnoj Gori, simbol građanske Crne Gore, koji bi bio namijenjen klijenteli visokog ranga. Tu bi se, u prvom redu, dočekivali državni gosti koji dolaze da posjete Prijestonicu Cetinje, a Rezidencija predsjednika Crne Gore, Ministarstvo kulture, Ministarstvo vanjskih poslova, i druge postojeće i Zakonom o Prijestonici predviđene državne institucije to “zahtijevaju”. Tu bi se zaposlio jedan broj mladih koji bi određeno vrijeme proveli na praksi u hotelima visoke kategorije, a staro jezgro Cetinja dobilo bi stari sjaj jer se radi o spomeniku kulture u kojemu je “pisan” dio istorije Crne Gore.

Link: https://www.cetinje-mojgrad.org/2010/10/obnovimo-lokandu/

4-Treba naći način da se Hotel „Grand“ renovira i osposobi za potrebe razvoja turizma jer su sada na Cetinju smještajni kapaciteti ispod svakog nivoa. Ovome ide u prilog rekonstrukcija puteva prema Podgorici, Budvi i Njegušima i izgradnja objekta za smještaj Ikone Filermose u Cetinjskoj pećini… Pored značajnog broja novih radnih mjesta zadržavanje turista u grad mnogo bi značilo u svakom pogledu!!!

5-Treba otkupiti staru kuću (broj 2) između Etnografskog muzeja (1) i bivšeg Belgijskog poslanstva (3) i oba ova objekta pokloniti Narodnom muzeju za potrebe proširenja izložbenog prostora Etnografskog muzeja čiji eksponati decenijama propadaju u depou Vladinog doma. Povezivanjem ova tri objekta (kroz listre) i izgradnjom izložbenog prostora u dijelu dvorišta sva tri objekta dobio bi se potreban prostor za atraktivnu postavku eksponata ovog muzeja što bi značajno obogatilo turističku ponudu!!!

6-Otkupom svih objekata od zgrade Banovine do ulice Alekse Šantića (prema Parku 13 jul) i od Bajove ulice do Ruskog poslanstva stvorio bi se idealan prostor za izgradnju sadržaja koji bi odgovarali realizaciji plana seljenja pojedinih državnih institucija na Cetinje!!!

Preseljenjem ovih institucija znatan broj cetinjskih mladih kadrova dobio bi zaposlenje, a Cetinje bi u pravom smislu postalo prava Prijestonica Crne Gore!!!

7-Treba napraviti na Cetinju SPOMENIK SLOBODI

Najveći ideal Crnogoraca bila je SLOBODA a Crna Gora nema spomenik Slobodi. Cetinje je KAMENI PRESTO SLOBODE i takav spomenik pripada njemu. Trebalo bi ga smjestiti na platou ispred Autobuske stanice u kružnom toku (umjesto postojeće instalacije). Tako bi i svako ko uđe u Cetinje dobio poruku u kakav je grad ušao. Naravno, podrazumijeva se sva zakonska procedura!!!

Na idejnom rješenju Veska Pejovića koje prezentiram da bih bolje ilustrovao ovu ideju, reljefna stijena od jablaničkog mermera boje naših brda (visine 7,5 m) simbolizuje Crnu Goru a Orao (okrenut prema Lovćenu) – SLOBODU. Spomenik bi bio adekvatno osvijetljen!!!

8-Cetinje treba da ima GRADSKU KUĆU u kojoj bi pored Centra za kulturu i bioskopsko-pozorišne sale bile prostorije KUD-a „Njegoš“, RTV Cetinje i svi ostali sadržaji potrebni mladima!!! Idealno mjesto, iz više razloga, je na lokaciji gdje se radi UNIVERZITETSKI KOMPLEKS FAKULTETA FAKULTETA UMJETNOSTI!!!

9-Treba proširiti put Cetinje – Ivanova korita (za 1m) i malo ga skratiti

Put Cetinje – Ivanova korita – Lovćen (13 + 7 km) probijen je 1905. godine, malo proširen 1925. a asfaltiran 1974. godine kada je otvoren mauzolej. On mora biti put regionalnog a ne opštinskog karaktera! Iz više razloga se mora održavati i unapređivati što do sada niko na adekvatan način nije radio.

-Postojeće stanje ove trase odavno “ište” sanaciju a pošto na dužini od skoro 70% trase postoji prostor za proširenje (bez ikakvih minerskih radova) koje je neophodno da bi se dva autobusa mogla nesmetano mimoići, uz malo korigovanje trase posebno u dijelu nekolike nezgodne okuke, relacija Cetinje – Ivanova korita bi se svela sa 20-25 minuta na 15 minuta. Evo zašto je to posebno važno:

-Kako je projektom izgradnje nerentabilne ŽIČARE KOTOR-LOVĆEN-CETINJE (teškim 55 miliona eura) predviđeno da se relacija Ivanova korita-Cetinje prelazi za 25 minuta a da karta po osobi košta 25 eura, uz konstataciju da se putniku pored ne baš komfornog boravka u GONDOLI nudi samo pogled na kamenu „pustinju“ (krše i žbunove) od Korita preko Bjeloša i Gorniča do Cetinja, može se zaključiti da bi navedenom rekonstrukcijom puta Cetinje-Ivanova korita ova trasa žičare mogla da se eliminiše, čime bi ovaj projekat bio mnogo realniji!!!

Žičara Kotor –Kuk –Međuvršje, ima opravdanje i treba je napraviti jer se sa Kuka (gdje bi se napravio vidikovac) pruža jedinstven panoramski pogled na Bokokotorski zaliv. Turiste bi na stanici ispod Kuka (Međuvršje), čekali udobni autobusi sa mladim vozačima iz Cetinja koji bi ih modernim autobusima vozili na planirane destinacije (Njeguši, Cetinje, Rijeka Crnojevića, Skadarsko jezero, Budva itd)!!!

-Drugi razlog su velike turističke mogućnosti ambijenta Nacionalnog parka “Lovćen” i sadržaja u sklopu Odmaralištva Lovćen – Bečići!!!

Da bi se ova ideja ocijenila trebalo bi prvo geodetski “snimiti” trasu Cetinje – Ivanova korita i napraviti idejni projekat!!!

10- ZGRADU STARE BOLNICE “DANILO I” TREBA STAVITI U FUNKCIJU

Kratak istorijat Bolnice “Danilo I”

Bolnica “Danilo I” izgrađena je na inicijativu knjaza Nikole a po projektu dr Frilleya, njegovog ličnog ljekara 1873. godine. Novac za izgradnju obezbijeđen je prodajom darova donesenih knjazu Nikoli na krštenje njegovog prestolonasljednika Danila: “Neko je dognao vola, neko ovna, neko donio handžar a neko džeferdar, ko je što mogao i imao” …

Sa radom je počela 1875. a rekonstruisana i značajno proširena je 1912. godine. Bila je kapaciteta 25-30 postelja a prvi ljekar i upravnik bolnice bio je dr Valerije Tomić, iz Pučišća na Braču. Od osnivanja do Prvog svjetskog rata, u njoj je liječeno oko 20.000 bolesnika.

Bolnica” Danilo I” je iznjedrila u toku svojega trajanja mnoge neimare medicinske profesije, i istaknute stručnjake od kojih ću navesti samo neke: dr Milan Jovanović – Batut, dr Petar Miljanić, dr Božidar. Perazić, dr Stanko. Matanović, dr Vsevolod Novikov, dr Niko Martinović, dr J. Klisić, prof. dr Niko. Miljanić, dr Stevo Ognjenović, dr Nikola Zlatarov, dr Franjo Ambrošić, prof. dr Ivo Popović – Đani, prof. dr Branko Zogović, dr Luka Vukić, dr Vladimir Gerasimović, dr Drago Petrović, dr Filip Đurašković, prim. dr Rajko Đurišić, prof. dr. sci Vojislav Milošević, prim. dr Vasilije Kusovac, prim. dr Nikša Ivanović, prim. dr Vlado Nikolić, prim. dr Dimitrije Vujović, prim. dr Ilija Vukotić, prim. dr Vojislav Borozan, dr Branko Poček, prim. dr Ilija Nikolić, prim. dr Aleksandar Gladović, prim. dr Milo Vujović …

Bolnica “Danilo I” danas:

U novoj zgradi koja je izgrađena 1964.godine a renovirana nakon zemljotresa (u periodu 1979-1985. godine) smještena je Opšta bolnica “Danilo I” – zdravstvena ustanova na sekundarnom nivou zdravstvene zaštite. Ona obavlja opštu bolničku, te specijalističko – konsultativnu djelatnost, uz odgovarajuće ambulantne i laboratorijske jedinice a ima šest odjeljenja, sa 100 kreveta. U okviru bolnice funkcionišu: Odjeljenje za interne bolesti, Odjeljenje opšte hirurgije, Odjeljenje za ORL, Odjeljenje za ginekologiju i akušerstvo, Odjeljenje za dječje bolesti i Odjeljenje za humanu reprodukciju.

Zaključak:

Za objekat stare Bolnice “Danilo I” čiji eksterijer je 2015. godine saniran potrebno je što prije odredi namjenu i shodno tome izvrši renoviranje enterijera. Nakon brojnih konsultacija i razmatranja nekoliko do sada aktuelnih ideja čini se da je najrealnija namjena ovog objekta zbrinjavanje starijih osoba jer u krugu bolničkog kompleksa postoje svi sadržaji (Dom zdravlja, Bolnica, kuhinja, vešeraj, medicinsko osoblje, bolnički park itd) potrebni za dobro funkcionisanje ovakve institucije. Dio smještajnog prostora mogao bi da se koristi za potrebe odjeljenja ORL i Humane reprodukcije a u prizemlju bi mogao da bude mali muzej zdravstva, mala biblioteka i prostorija za sastanke. Potrebno bi bilo napraviti dva lifta, jedan prema Domu zdravlja a jedan prema Odjeljenju za humanu reprodukciju.

11-INICIJATIVA ZA KUĆU PRINCA NIKOLE NA CETINJU

Crna Gora se obavezala da će napraviti kuću princu Nikoli na Cetinju veličine 300 metara kvadratnih. U tom pravcu prva varijanta, od koje se odustalo, bila je rekonstrukcija jedne kamene kuće u Bajicama a druga, otkup i rekonstrukcija Kuće Vujovića u Njegoševoj ulici, koja po mojem mišljenju nije adekvatna. S obzirom da je sada u Dvorcu Petrovića na Kruševcu u Podgorici smještena FONDACIJA “NJEGOŠ” koju bi trebalo preseliti na Cetinje, predlažem da se ovo pitanje riješi na sljedeći način:

LOKACIJA

Jedina prava lokacija za objekat koji bi pripadao princu Nikoli i njegovim potomcima je prostor preko puta Dvora kralja Nikole, gdje je nekada bila kuća vojvode Boža Petrovića.

Kao što se vidi na gornjoj šemi širina kuće od ograde Etnografskog muzeja prema Parku Ivana Crnojevića (prema mojem predlogu) bi bila od 8 do 10 metara (nikako 12 m) kako se ne bi ni na koji način “uznemirio” spomenik Ivana Crnojevića. Dužina kuće bi bila 29 m (od Dvorskog trga uz ogradu Etnografskog muzeja do Zmajeve ulice).

Slovo “P” pokazuje lokaciju buduće “Kuće Petrovića” …

Ovako bi po projektu princa Nikole Petrovića, arch, tipično cetinjski, izgledao taj objekat… Glavni ulaz bio bi sa zapadne strane.

NAMJENA OBJEKTA:

U prizemlju polovine kuće (prema Zmajevoj ulici) trebalo bi smjestiti Muzej kralja Nikole i njegove familije iz perioda izbjeglištva, na spratu FONDACIJU “NJEGOŠ” (jer je njoj mjesto na Cetinju!!!), a u potkrovlju bi mogla biti dva apartmana za goste.

Prva polovina objekta iz koje se vidi Dvor (bliža trgu) bila bi namijenjena za stambene i poslovne potrebe princa Nikole i njegovih potomaka.

EFEKAT

Na ovaj način, princ Nikola i njegovi potomci zauvijek bi se vratili praktično u svoju kuću, Dvorski trg i Cetinje bi dobili jači sjaj a Crna Gora bi se po ovom pitanju na pravi način odužila naslednicima kralja Nikole.

PS: Kako sam o ovim idejama i tokom njihove razrade razmišljao dugo godina i u svim fazama konsultovao jedno tridesetak mojih prijatelja raznih profesija ali prefinjenog senzibiliteta i kako sam od njih dobio bezrezervnu podršku, na čemu im se mnogo zahvaljujem, odlučio sam da ih stavim na uvid javnosti kako bi prošle još jedan “filter” …

Autor: Vesko Pejović