Gradska tržnica, Aleksandar Dajković, dipl. arhitekta

Gradska tržnica, Aleksandar Dajković, dipl. arhitekta

Posted on 22. Jul, 2011 by in Budućnost Cetinja, Cetinje danas

Poštovani,

U drugom dijelu ovog priloga objavljujem materijal o izradi Glavnog projekta Gradske tržnice na Cetinju koji sam upravo dobio iz Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine tako da možete biti potpuno u toku sa onim što se planira i radi na temu Gradska tržnica Cetinje.

OPŠTI PODACI I KONCEPCIJA 

Osnovna koncepcija se zasniva na pokušaju da se primjereno zatečenoj lokaciji i njenom okruženju složi funkcija Gradske tržnice sa njenom arhitekturom, i unapredi ambijent ovog zapuštenog dijela starog jezgra Prijestonice Cetinja.

Gradska trznica, 4- Cetinje, arh A.Dajkovic

Zatečena pijaca se u potpunosti rekonstruiše, uz proširenje.

Postojećim parcelelama koje ulaze u granice zatečenog stanja: 3634-3641 KO Cetinje, ukupno pov 3824.50 m², dodaju se parcele 3602; 3620; 3621; 3622; 3628; 3629; 3630; 3631; 3642;   ukupne pov. 1110 m², tako da novo stanje unutar granica nove jedinstvene parcele iznosi 4934.50 m² .

Gradska trznica, 5- Cetinje, arh A.DajkovicPo obodu ulica Baja Pivljanina, 13 novembara, i ul. Ivanbegove projektovane su lamele A, B i C pijačnih zatvorenih objekata namijenjene lokalima, kancelarijama kao i skladišnim prostorima. Nadkriveno atrijumsko dvorište namijenjeno je pijačnim tezgama.

Gradska trznica, 14- Cetinje, arh A.Dajkovic ( Ivanbegova i Bajova)

Pješački pristupi organizovani  su tako da svojim koridorima ostvaruju logičan pješački tok ka dominantnim pravcima pristupa iz okruženja. Pri tome treba napomenuti da se kao primarni pješački prilaz pijaci uzima onaj iz pravca Balšića bazara.

Gradska trznica, 8- Cetinje, arh A.DajkovicKolski pristup pijačnom bloku ostvaren je probijanjem koridora iz pravca Ivanbegove ulice i spajanjem sa već postojećom infrastrukturom koja se oslanja na ulici “13 novembra” predviđenu za jednosmjerni sapbraćaj. Izgradnjom ove (nove) ulice, obezbjeđuje se kvalitetniji kolski ekonomski pristup, parkiranje i okolni kolski saobraćaj s tim da je dodatni parking u blizini Gradske tržnice predviđen je između Sportskog centra i Zelene zgrade.Gradska trznica, 1- Cetinje, arh A.Dajkovic 16Arhitektonsko-urbanističko oblikovanje je proisteklo iz ideje da nova arhitektura pijace nema pretencioznost u smislu oblikovanja i korišćenja u potpunosti novih elemenata. Izabrana je smirenija arhitektura uz upotrebu dominantnih motiva sa postojećih reprezentativnih poslanstava, naročito aludirajući na rusko poslanstvo.DETALJ ENTERIJERA TRZNICE, A. DAJKOVICOsnovni dijagram urbanističkog i prostorno arhitektonskog koncepta je pijačni prostor kao generator značajne urbane aktivnosti i motiv širenja gradskog značaja i urbanog razvoja.

Gradska trznica, 123 Cetinje, arh A.DajkovicStruktura ovako definisanog prostora pijace nije slučajna, već je proistekla iz prostorno fizičkih elemenata regulacija i uslova lokacije sa jedne strane i odnosa prema neposrednom i širem okruženju sa druge strane.

Struktura sadržaja nove Gradske Tržnice: 

Zatvoreni objekti pijace Lamele A,B,C:

–        Lamela A: locirana uporedo sa novoformiranom ulicom- površine 1349 m2; 

  • Prodavnice prehrambene robe (meso, mliječnih proizvoda, ribe, voće-povrće i sl.)-prizemlje
  • Kancelarijski prostori, laboratorija , sanitarije.-prizemlje, sprat  

–       Lamela B: locirana ka novim parking sadržajima iz pravca Ivanbegove ulice -površine 170 m2;

  • Prostorije zajedničke službe (portir, obezbeđenje), sanitarije- prizemlje
  • Bar- prizemlje

–        Lamela C: gravitira dvorišnoj zoni OŠ “Njegoš“-površine 1075 m2 

  • Sanitarni čvor javni, sanitarni čvor za zaposlene, služba za održavanje higijene
  • Tehničke prostorije za instalacije ili objekti (vodomeri, razvoni ormani struje, telefona…, podstanica za snabdijevanje toplotnom energijom, trafostanica).
  • Skladišni prostori

–        Nadkrivena površina

  • Tezge
  • Priručno-skladišni prostor, magacinski prostor (povrće, voće, mliječni proizvodi). sa ekonomskim pristupom sa obodne saobraćajnice, za zakupce lokala i tezgi.
  • Dio magacinskog prostora je predviđen u vidu zasebnih manjih jedinica-boksova zatvorenih kioska izrađenih od termoizolacionih panela. Skladišni boksovi zajedno sa boksovima u okviru tezgi pokrili bi većinske potrebe za odlaganje pijačne robe.

 –       Komunikacije i ostali prostori

–        Nadstrešnica  1– pokrivena pov.                           1650   m²

–        Neto razvijena površina lamela A,B,C          2154.7

–        Bruto razvijena površina lamela A,B,C          2594  

OSVjETLJENJE I PROVjETRAVANJE

Svi funkcionalni sadržaji objekata imaju mogućnost direktnog, prirodnog osvjetljavanja i provetravanja,.

TOPLOTNA ZAŠTITA

Objekat je termički izolovan po ukupnom volumenu. Svi ”hladni betonski mostovi” takođe se dodatno termički izoluju na tim mjestima.

KONSTRUKCIJA

Primarna konstrukcija zatvorenih objekata se planira u armirano betonskom skeletnom sistemu, dok se  nadstrešnice planiraju  kao čelične prostorne rešetke oslonjene na raster čeličnih stubova.

INSTALACIJE

Od infrastrukturnih sistema predviđaju se:

– vodovod

– kanalizacija

– elektroinstalacija

– PTT mreža

– kablovska TV, internet

– protivpožarna mreža

– grijanje

 MATERIJALIZACIJA

Fasadni zidovi zatvorenih objekata će se izvesti dominantnim dijelom sa sendvič zidovim sa završnom spoljnim slojem od toplocinkovanog čelika, zaštićenog PVDF, sa zaštitom debljine 27mikrona u boji prikazanoj na perspektivnim prikazima. Krovni pokrivač zatvorenih objekata je aluminijumki pocinkovan i plastficiran profilisani lim izuzetnih izolacionih i estetskih karakteristika.  Nadstrešnica je po obodu obložena maskom od kopozitne aluminijumske oblogae 0.6 cm, a pokrivena je transparentnim polikarbonatom „Leksanom“ nijansiran u boju po izboru projektanta sendvic panel od od alum lim sa negoriva laminirane mineralne vunom.

IZ BIOGRAFIJE ALEKSANDRA DAJKOVIĆA:

 OBRAZOVANJE

Aleksandar Dajkovic, dipl. arhitekta+Univerzitet Crne Gore

  • Završene specijalističke  studije Arhitekture ( 4 godine – Urbanistički smjer),

Student postdiplomskih magistarskih studija na Arhitektonskom fakultetu Podgorica (smjer- Arhitektonsko oblikovanje prostora)

Srednja škola

  • JU “Gimnazija” – Cetinje (2001 – 2005)

Opšti smjer

Diploma –“Luča” 

Osnovna škola

  • Osnovna škola “Njegoš” – Cetinje (1993-2001)

Diploma –“Luča” 

NAGRADE I DOSTIGNUĆA

  •  Predsjednik Unije Studenata Univerziteta Crne Gore 2007-2010 ;
  • Nacionalni sekretar IAESTE Crna Gora-organizacija za razmjenu studenata 2007-2010 -(najmlađi nacionalni sekretar IAESTE A.s.b.l. na svijetu);
  • Član Senata Univerziteta Crne Gore, 2 mandata 2008-2010;
  • Član Savjeta za visoko obrazovanje 2011;
  • Predstavljao fakultet na Sajmu Visokog obrazovanja i stipendija »Open days« škloske 2006/2007 i 2007/2008;
  • Učestvovao I predstavljao Arhtektonski fakultet na Internacionalnom kongresu studenata Arhitekture, Gradjevine I Geodezije interCES 2007 Bled Slovenia 16-20 april 2007.;
  • Učestvovao i predstavljao Arhtektonski fakultet na Internacionalnom kongresu studenata Arhitekture, Gradjevine I Geodezije interCES 2009 Rijeka Hrvatska 28.03-04.04.2009.;
  • Učestvovao i predstavljao Crnu Goru na Internacionalnom festivalu ekokulture Ekosusak 2008 Susak Hrvatska.(U saradnji sa Ministarstvom kulture) ;
  • Predsjednik studenata Arhitektonskog fakulteta Podgorica;
  • Član Studentskog Parlamenta Univerziteta Crne Gore 2006-2010;
  • Diplomirao na urbanističko-arhitektonskom rješenju Gradske Tržnice sa ocjenom 10, u klasi profesora Aleksandra Kekovica i Dimitrija Mladenovića.
  • U koautorstvu sa doktorantima na Univerzitetu u Shefild-u osvojio Specijalnu nagradu za Urbanističko-arhitektonsko rješenje grada u Juznoj Koreji.

RADNO ISKUSTVO

  • Maja Art d.o.o. *** Glavni projekat za DNEVNI CENTAR ZA DJECU OMETENU U PSIHO-FIZIČKOM RAZVOJU, u sklopu DUP-a Bistrica, na dijelu katastarske parcele 1981, KO Nikšić ; ***  Glavni projekat za DNEVNI CENTAR ZA DJECU OMETENU U PSIHO-FIZIČKOM RAZVOJU – Pljevlja, u sklopu DUP-a, “Varoš”.Izmjene I dopune, kat. Parcela br. 2328 I dijelu kat. Parcele br. 2330/1, KO Pljevlja, UB. Br. 7   ***  STAMBENI KOLEKTIVNI OBJEKAT, na K.P. 4749 KO Nikšić, UP G, DUP Podtrebjesa, Izmjene I dopune, Nikšić 
  • GIORA GUR ARCHITECTIZRAEL– Ucestvovao na projektima:* Village of Arrabe in the Galilee: Topographica I analysis of site:*Master Plan for Educational Campus in Kiryat Motzkin, Haifa Bay (Elementary School- 18 classrooms; Secondary School- 24 clasrooms; High School- 24 classrooms):* 18 story residential buildings in Ein Hayam- Haifa:* Cross sections-Hi Tech Campus in Minsk, Belarus- development of parking facilities for the Campus.
  • Radio na projektu odrzivog razvoja Tivta pod pokroviteljstvom GTZ-a, Arhitektonskog fakulteta Podgorica i Master studija “Urbani menadžment “ Tehnički Univerzitet Berlin, profesori: Carsten Zehner-Berlin;  Sanja Ljeskovic Mitrovic- Montenegro ;  1-8 jun 2008.
  • Rad na Univerzitetu u Shefild-u Arhitektonski fakultet –Saradnik u nastavi 28.04.-15.06.2009. (osvojio medjunarodnu nagradu).
  • Odradjen pripravnički staž u Sekretarijatu za uredjenje i planiranje prostora Prijestonice Cetinje.

 POZNAVANJE JEZIKA 

  •  Crnogorski – maternji
  • Engleski – dobro poznavanje
  • Ruski – osnovno znanje
  • Italijanski – osnovno znanje
  • Španski – osnovno znanje 

—————————DRUGI DIO PRILOGA————————

PROJEKTNI ZADATAK

Za izradu Glavnog projekta arhitekture gradske tržnice u Cetinju

Predmet

Na lokaciji postojeće glavne gradske tržnice u Cetinju potrebno je uraditi  glavno arhitektonsko rješenje tržnice sa konstrukcionim rješenjem natkrivanja, kao i plan  sanacije fasada postojećih poslovnih objekata kompleksa koji okružuju  otvoreni prostor tržnice, sa svim pratećim sadržajima i situacionim rješnjem lokacije.

Lokacija

Lokacija gradske tržnice nalazi se u zahvatu DUP-UP Istorijsko jezgro Cetinja, na katastarskoj parceli br.3641, u kompleksu koji zahvata površinu od cca 5240 m². Površina platoa otvorenog unutrašnjeg prostora tržnice iznosi 1320 m².

Kompleks čine:

-Prilazne saobraćajnice: pješački prilaz sa jugozapadne strane (neposredno iz ulice Baja Pivljanina i sa Trga Balšića pazar  i kolski pristup sa sjeverozapadne strane( neposredno iz Ul. 13 Novembar).

-Poslovni objekti koji su projektovani i postavljeni tako da okružuju plato tržnice,

-Plato tržnice predvidjen za postavljanje prodajnog prostora-tezgi.

Ovim projektnim zadatkom predviđeno je:

-Funkcionalna urbanistička analiza lokacije na nivou užeg gradskog područja i analiza stanja postojećih objekata kompleksa trznice.

-Funkcionalno urbanističko rješenje lokacije  u skladu sa postojećom planskom dokumentacijom.

-Rješenje natkrivanja prostora postojeće tržnice – konstrukcija adekvatna karakteristikama urbane strukture grada kao i ambijentalnim arhitektonskim odlikama kulturno-istorijskog jezgra grada.

– Tipsko rješenje tezgi i plan njihovog funkcionalnog postavljanja na prostoru platoa tržnice

-Parterno uredjenje platoa – rješenje popločavanja prostora tezgi ,adekvatno urbanom ambijentu grada sa prirodnim ,arhitektonskim i stilskim specifičnostima  grada.

 – Rješenje sanacionih arhitektonskih i gradjevinskih intervencija na fasadama postojećih objekata  kompleksa koji okružuju prostor tržnice . ( sa arhitektonskim detaljima stilski karakterističnim za jezgro Cetinja. )

– Savremeno oblikovanje kroz odabir osvjetljenja i ostalih elemenata urbanog mobilijara.

– Rješenja priključaka objekata na odgovarajuću saobraćajnu i drugu  infrastrukturu kao i uredjenje slobodnih površina.

– Izradu svih neophodnih tehničko-tehnoloških  elaborata u skladu sa namjenom objekta.

 Prilozi koje projekat treba da sadrži :

–          Topografsko – katastarska podloga  lokacije

–          Funkcionalna urbanistička analiza lokacije – postojece stanje

–          Plan intervencija

–          Urbanisticku situaciju – Postojeće stanje   

–          Urbanisticku situaciju sa rjesenjem saobraćaja i parternim uredjenjem –  projektovano stanje  

–          Osnova prizemlja sa parternim uredjenjem – postojece stanje

–          Osnova prizemlja sa parternim uredjenjem – planirano stanje

–          Osnova konstrukcije natkrivanja sa osnovom sprata

–          Presjeci – sa definisanom kontrukcijom natkrivanja tržnice

–          Unutrašnje  fasade objekata postojeće stanje

–          Unutrašnje fasade objekata – sanirano (rekonstruisano) stanje

–          Karakteristični konstrukcijski detalji

U prilogu projektnog zadatka dati su :

–        Izvod iz grafičkih priloga DUP-a ,UP-a  Istorijsko jezgro Cetinje  iz 1985. godine

–     Digitalnu katastarsko-topografsku podlogu sa naznačenom granicom zahvata      planiranog kompleksa

–    Ortofoto plan šireg i užeg područja planskog zahvata

–          Fotografije karakterističnih prostora predmetnog područja i kontakt zone

–          Prateću dokumentaciju – izvode iz tekstualnih djelova važeće planske dokumentacije za predmetno područje

                          Zahtjevi predmetnog arhitektonskog rješenja

Ovim projektnim zadatkom tržnice teži se ka kvalitetnijem ambijentu u samom jezgru grada. Potrebno je predmetnu lokaciju razraditi tako da se kompozicionim rješenjem i parternim uređenjem svi postojeći i novoprojektovani elementi tržnice povežu u skladnu cjelinu.

Arhitektonsko i urbanističko rjesenje kompleksa tržnice mora težiti uklapanju u postojecu ambijentalnu i formiranu urbanu strukturu bloka istorijskog jezgra grada. Projekat mora biti u skladu sa zahtjevima postojećih planskih dokumenta.

SEKRETARIJAT ZA PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

S E K R E T A R – Arh. Filip Aleksić, dipl.ing

Poštovani čitaoci,

Na Cetinju je održan  X ARHITEKTONSKI STUDENTSKI KONGRES – ASK 2011. na kojemu je učestvovalo pet autorskih timova i to iz Beograda, Maribora, Novog Sada, Kosovske Mitrovice i Podgorice.

Tema kongresa: “Individualnost“. Evo kako je izledao

-Programski zadatak za izradu idejnog arhitektonskog rješenja Tržnice u Cetinju

Lokacija Tržnice nalazi se u zahvatu DUP-UP Istorijsko jezgro, na katastarskoj parceli br.3641, u kompleksu koji zahvata površinu od cca 5240 m².

Kompleks čine:

-prilazne saobraćajnice: pješački prilaz sa jugozapadne strane i kolski pristup sa sjeverozapadne strane

-poslovni objekti koji su projektovani i postavljeni tako da okružuju plato tržnice,

-plato tržnice predvidjen za postavljanje prodajnog prostora-tezgi.

Ovim projektnim zadatkom predviđeno je:

-nadkrivanje prostora postojeće tržnice (konstrukcija adekvatna ambijentu prostora u kome se nalazi)

-popločavanje prostora tezgi (u zavisnosti od toga da li se radi o kolskom ili pješačkom dijelu)

-sanacija i izrada fasada postojećih objekata (sa arhitektonskim detaljima karakterističnim za samo jezgro

Cetinja)

-moderno oblikovanje kroz odabir osvjetljenja i ostalih elemenata urbanog mobilijara.

Ovim projektnim zadatkom Tržnice teži se ka kvalitetnijem ambijentu u samom jezgru grada. Potrebno je

predmetnu lokaciju razraditi tako da se kompozicionim rješenjem i parternim uređenjem svi postojeći i

novoprojektovani elementi Tržnice povežu u skladnu cjelinu.

SEKRETARIJAT ZA PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŢIVOTNE SREDINE

S E K R E T A R, Arh. Filip Aleksić, dipl. ing

DVIJE RAVNOPRAVNE PRVE NAGRADE DODIJELJENE SU STUDENTIMA IZ BEOGRADA I STUDENTIMA IZ MARIBORA. PRILIKOM IZRADE GLAVNOG PROJEKTA GRADSKE TRŽNICE NA CETINJU, PO PROJEKTNOM ZADATKU KOJI JE GORE NAVEDEN U OBZIR ĆE SE UZETI OBADVA RJEŠENJA …

– RAD AUTORSKOG TIMA IZ BEOGRADA

Polazna tačka razrade idejnog projekta bila je tretiranje samog prostora pijace kao multifunkcionalnog. Prostor se dominantno tretira kao trg, gdje se shodno potrebama, vremenskim prilikama, i periodu dana odvijaju različite funkcije. Smatrali smo da on svojim položajem u urbanoj matrici, kvalitetom i potencijalima, zaslužuje da postane prostor stalne interakcije ljudi, a ne samo u periodu rada pjace. NAŠ KONCEPT JE: TRG + PIJACA = TRŽNICA 

Pijacu je moguće postaviti na ceo prostor trga ali je moguće i delimično je raskloniti. Nadstršnica koja se javlja, pozicionirana je tako da omogući nadkrivanje stalnog prostora pijace, dok ostatak prostora trga – pomerljivi deo, ostaje slobodan. Nadstršnica je pozicionirana iznad objekata koji okružuju tržnicu, radi očuvanja vizuelnog identiteta postojeće celine, kao i načina sagledavanja prostora pijace, koji u tom kontekstu ostaje nepromenjen. Napravljena je od laganih materijala, svedene forme, ne degradira postojeće objekte, već naprotiv dodatno ističe njihov značaj na prostoru trga.

Pozicija pijace unutar zatvorenog gradskog bloka, sa neadekvatnim pristupnim pravcima, doprinosi teškoj čitljivosti ovog prostora. Ona postoji kao entitet za sebe. Naša ideja je bila da se glavni pešački prilaz naglasi, tako da postane dominantan element na postojećem uličnom frontu. Ovaj element bi vizuelno “uvlačio” prolaznike unutar tržnice.

Urbani mobilijar, tezge, rešen je kao jedan element koji funkcioniše u sve tri potrebne varijante, kao tezga postavljena ispod nastrešnice, tezga na nenatkrivenom delu, i kao mesta za sedenje. Svaki element moguće je pomeriti i pozicionirati prema potrebama.   

BG - GT CT - FOTOS 01

BG - GT CT - FOTOS 02

BG - GT CT - FOTOS 03

-RAD AUTORSKOG TIMA IZ MARIBORA

Revitalizacija tržnice uz minimalnu uz minimalnu intervenciju prevedena u multifunkcionalni prostor, javni dnevni boravak koja uključuje, kino, tržnicu i galeriju.

Ulazni potez definiše podno uređenje koje prolaznika poziva da posjeti prostor. Vedutu ulaska obogaćuje fontana … Ulazni dio je formiran kao dio galerije gdje umjetnici mogu predstaviti svoj rad.

Središni prostor je kružni s plutajućim platnom, uz potporu tanke čelične grede…

Višenamjenost prostora odražavaju modularne kocke koje korisnicima omogućavaju neograničeno tumačenje prostora … Sa njima je moguće sastaviti prodajni štand, pozornicu, cvjetne lonce, dječje igralište, smještaj i ležaje za večernje kino projekcije… u prostor je umetnut vanjski roštilj koji omogućava neposrednu pripremu kupljene hrane.

Tržnica se u večernjim satima pretvara u kino…   

MARIBOR - GT CT - FOTOS 01

MARIBOR - GT CT - FOTOS 02

MARIBOR - GT CT - FOTOS 03

MARIBOR - GT CT - FOTOS 04

Prilog pripremio: VESKO PEJOVIĆ

14 Komentara

  1. Djuro

    22. Jul, 2011

    Fino rjesenje za Trznicu. Skladno, nenapadno i sa ukusom. Samo me interesuje da je ovo projekat koji ce se raditi i ako neko zna da kaze kada?

  2. Nikola

    23. Jul, 2011

    Čestitam mladom autoru projekta uz nekolika pitanja:
    -Pošto naša pjaca sada služi i za prodaju raznorazne garderobe i ostalog …, zanima me, da li ste i kako “upakovali” ovaj elemenat …
    -Predviđeli ste da se se napravi saobraćajnica paralelna Bajovoj ulici od Ivanbegove do Skadarske (13 novembar) ulice pa me zanima da li je to po Vasem (sadašnjem) mišljenju realno?
    -Ako bi se eliminisala sva “nerealna” širenja placa za Gradsku tržnicu, da li biste korigovali Vas projekat i da li bi onda on mogao da zadovolji potrebne zahtjeve?
    -Da li projektom predviđeni krov odgovara ovom podneblju, koliko je pogodan za održavanje i da nije “malo” preskup za naše mogućnosti?!

  3. Aleksandar Dajković

    24. Jul, 2011

    Đuro, hvala na pohvalama. Po mojim saznanjima projekat je ozbiljno razmatran u organima Lokalne uprave. Takođe mi je sugerisano da se odustalo od raspisivanja glavnog projekta na osnovu ovog idejnog rješenja zbog nemogućnosti zatvaranja finansijske konstrukcije. Trenutno je u izradi glavni projekat Gradske Tržnice na osnovu prvonagrađenog idejnog rješenja sa Arhitektonskog Studentskog Kongresa koji se održao od 13.05. do 17.05.2011 godine na Cetinju u hotelu Grand.

  4. Aleksandar Dajković

    24. Jul, 2011

    Nikola, takođe hvala na pohvalama. Pohvale na sjajno postavljenim pitanjima. Pokušaću redom da odgovorim.
    -Pošto naša pjaca sada služi i za prodaju raznorazne garderobe i ostalog …, zanima me, da li ste i kako “upakovali” ovaj elemenat …?
    -Razmišljao sam naravno i o prodaji garderobe i ostalih neprehrambenih proizvoda na Pijaci. Postoji standard da se ovi priozvodi jednostavno ne smiju prodavati na istom mjestu, prevashodno iz higijenskih razloga. Jedna od ideja je bila da skladišni prostor iz Lamele C ukinem na uštrb prostorija za neprehrambene površine, imajući u vidu da boksovi zatvorenih kioska zajedno sa boksovima u okviru tezgi svojim kapacitetima mogu na kvalitetan način da obskrbe potrebe zakupaca. Od te ideje sam odustao iz razloga što je magacinski prostor neophodan za čuvanje i skladištenje lagerovane robe koja bi se dalje distribuirala na području grada. Prihodi od rentiranja bi bili gotovo identični ali bi priroda sirovina bila prikladnija svrsi Tržnice.
    Dakle projektom nijesam predvidio prostore za te sadržaje. Međutim tokom izvođenja, postojala bi mogućnost da se od ukupno 11 kancelarija na spratu, površine od 20-35 m2, neke namijene recimo prodaji garderobe, bijele tehnike… Ovo zasnivam na činjenici da stepenišni prostor dijeli trakt na 2 dijela tako da bi i s te strane ovo rješenje bilo opravdano. Ulaz u ovaj blok je predviđen iz pravca novoformirane ulice.
    -Predviđeli ste da se se napravi saobraćajnica paralelna Bajovoj ulici od Ivanbegove do Skadarske (13 novembar) ulice pa me zanima da li je to po Vasem (sadašnjem) mišljenju realno?
    -Treba imati u vidu da se određeni broj Kat. parcela mora otkupiti. Smatram da je velika greška napravljena prilikom izgradnje postojeće Pijace što se tada pomenuti otkup nije odradio do kraja, i samim tim riješio gorući problem Tržnice. Sada bi to teže išlo i iz razloga što na tom potezu imamo određeni broj nelegalno sagrađenih objekata. Da li je realno rješenje? Realno je i po planskim dokumentima, a lično smatram da je to jedino ispravno rješenje za prostor Tržnice.
    -Ako bi se eliminisala sva “nerealna” širenja placa za Gradsku tržnicu, da li biste korigovali Vaš projekat i da li bi onda on mogao da zadovolji potrebne zahtjeve?
    -Ukoliko bih bio suočen sa razumnim zahtjevima i problemima na terenu, naravno da bih mijenjao projekat. Arhitektonika objekta bi morala da pretrpi određene izmjene, u kojoj mjeri zavisilo bi od više faktora.
    Da li projektom predviđeni krov odgovara ovom podneblju, koliko je pogodan za održavanje i da nije “malo” preskup za naše mogućnosti?
    -Ovom podneblju bi odgovarao čak i ravan krov, naravno ukoliko se kvalitetno isprojektuje i ugradi. Problematika ravnih krovova je riješena već početkom XX vijeka. Tom prilikom na kongresu inženjera u Čikagu je poručeno da se može zaboraviti na ustaljene oblike krovnih povšina pod nagibom. Naša realnost je drugačija, i rijetki su primjeri koji pokazuju da su ravni krovovi i kod nas uspješna priča.
    Ja se često pitam ako su se ravni krovi uspješno pokazali na Alpima, zašto ne bi mogli i na Cetinju?
    Kvalitetnom ugradnjom i spajanjem komponenata krova, Tržnica ne bi imala problema sa odvodnjavanjem vode ( dno konusne površine pridržavaju 2 šuplja stuba koji ujedno imaju ulogu skupljača vode i prenosioca opterećenja na temelje), grijači u panelima bi topili snijeg,( nije strana pojava na Cetinju), a čišćenje krova bi se moralo obavljati ručno (kretanjem po spojnicama panela).
    Funkcionalne prednosti krova :
    Na smaknućima talasastih površina nalaze se zastakljeni otvori , a samim tim imamo kvalitetan prirodan izvor svjetlosti.
    Mehaničkim putem se pomenuti otvori mogu otvarati i zatvarati, i samim tim omogućiti prirodno provjetravanje Tržnice, koje je izuzetno bitno ukoliko znamo da neprijatni mirisi mogu predstavljati veliki problem.
    -Neminovno je da je krovna konstrukcija sa pokrivačem ujedno i najzahtjevniji element na objektu. Takođe je neminovno da je u pitanju lokacija užeg gradskog jezgra, da govorimo o objektu javnog karaktera, o reprezentativnom elementu grada. Ukoliko bih morao da biram između ovog rješenja natkrivanja Tržnice, i uštede znatnih sredstava uvijek bih izabrao prikazano rješenje.
    Pri izadi rada vođen sam željom da određenim elementima, pa makar i krovne konstrukcije izdvojim Gradsku Tržnicu iz uobičajnih klišea, naravno uz poštovanje svih standarda iz ove oblasti i na taj način je učinim jedinstvenom na širem prostoru.

  5. Nikola

    24. Jul, 2011

    Gospodine Dajkoviću,
    Hvala na detaljnim odgovorima.
    Ovom prilikom se moram osvrnuti na sadržaj projektnog zadatka za Cetinjsku pjacu koji je možda i najvažniji elemenat za kvalitetnu izradu ovog projekta.
    Po meni:
    PROJEKTNI ZADATAK MORA BITI REALAN I PRECIZAN
    -Parcela na kojoj se predviđa projektovanje pjace mora biti vlasnički definisana prije projektovanja.
    -Moraju biti definisane saobraćajnice za vozila i pješake.
    -Pješački prilazi pjaci moraju biti dovoljno široki i naravno pokriveni. Na ovim potezima ne smije se predvidjeti nikakvo privremeno lociranje prodajnih kioska čak ni za novine.
    -Mora biti definisan broj tezgi za povrće, voće i ostalo a prostor za ovu namjenu mora biti pokriven na način koji neće biti skup a koji će odgovarati našem podneblju i našoj arhitekturi. Ovaj prostor mora imati prirodnu ventilaciju, dovoljno prirodne svjetlosti i naravno dobro riješen odvod vode.
    -Prodaja namirnica kao što su mlijeko i mliječni proizvodi, riba, meso itd mora biti organizovana u posebnim objektima sa maximalnim sanitarno-higijenskim i tehničkim uslovima.
    -Za prodaju raznih drugih artikala (garderoba, rezervni djelovi, pribor, razna galanterija itd) mora se obezbijediti određena površina (možda) u boksovima koji bi bili raspoređeni duž saobraćajnice sa sjeverne strane koja ima dovoljnu širinu da se ovo lijepo upakuje čime bi se razdvojila buvlja od zelene pjace.
    -Kolski saobraćaj za dovoženje i odvoženje artikala i namirnica morao bi se regulisati vremenski kako pješaci odnosno posjetioci pjace ne bi morali da strahuju od vozila.
    -U ovom kompleksu morali bi se predvidjeti adekvatni sadržaji za osvježenje sa toaletima kao i prostori za prodaju brze hrane i mali kafanski prostori.
    Ni u jednoj varijanti u ovom prostoru ne bi trebalo predviđati odvijanje nekih kulturnih programa (kino, promocije, izložbe itd) jer održavanje higijene i pripremanje objekata tj prostora za naredni pijačni dan to ne dozvoljavaju.
    Naravno, pjaca u vlasničkom pogledu, mora biti većinskim dijelom privatni objekat jer u protivnom ne bi mogla funkcionisati kako treba!
    Poštovani gospodine Dajkoviću,
    Siguran sam da su Vam dati ovakvi parametri u projektnom zadatku da bi Vi kao mladi i talentovani arhitekta napravili odgovarajući projekat koji bi bio i realan i isplativ i za koji bi se lako našle investicije …
    Kako sam iz Vašeg odgovora Đuru saznao da se radi Glavni projekat za Cetinjsku pjacu volio bih da moje sugestije ozbiljno shvatite i upoznate sa njima Vaše saradnike i sekretara Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine i naravno nadam se da će taj projekat imati javnu prezentaciju.

  6. Čedomir B. Pravilović, dipl. ing

    24. Jul, 2011

    Sviđa mi se prezentirani projekat i estetski i funkcionalno i sve čestitke autoru. Šteta samo što projektni zadatak nije bio realniji…
    Pošto su komentari prije moga izvanredni i pošto je u njima iznijeto jako puno lijepih sugestija i zapažanja, ja bih želio samo da potenciram još nekolike stvari.
    Stavljanje u funkciju ul 13 novembar (Skadarske) kao jednosmjerne i parking od Zelene zgrade do i ispred Sportskog centra smatram vrhunskim rješenjem i siguran sam da bi sa ovim trajno i na pravi način bio riješen jedan veliki saobraćajni problem Cetinja.
    -Pošto se već više decenija u sklopu Cetinjske pjace odvija i prodaja garderobe i sličnih artikala taj elemenat bi trebalo uvažiti kao nešto što treba ukomponovati ali naravno kao zasebnu cjelinu. Za to rješenje ja vidim idealnim prostor oko saobraćajnice na sjevernoj strani koji bi mogao preko (privremenih) skladno riješenih boksova sa stalažama i tezgama da bude solidno rješenje.
    I još da dodam jednu stvar:
    Ulazi na pjacu od Bajove ulice i od Talove trafike MORAJU BITI pokriveni, široki i slobodni (bez ijednog kioska) kako bi pješački saobraćaj mogao normalno da funkcioniše.

  7. Aleksandar Dajković

    27. Jul, 2011

    Poštovani Nikola,

    Kao prvo želim da se izvinim zbog kasnog javljanja. Dakle, s obzirom da je u pitanju bio diplomski rad, od svojih mentora sam imao slobodu da odradim rješenje uz Pojektni zadatak koji je bio fleksibilan, odnosno prilagođen mojim zahtjevima kao mladog projektanta. Vođeni su činjenicom da ću u praksi rijetko imati priliku da do kraja odradim zamišljeno rješenje.
    Svjestan sam da mi je najveća zamjerka radu upravo realan/nerealan otkup spornih parcela. U pravu ste da je trebalo ići sa realnijim projektnim zadatkom, ali isto tako smatram da bez otkupa zemljišta, kvalitetnog rješavanja mirujućeg i kolskog saobraćaja, možemo govoriti samo o sanacionim rješenjima.
    Nego s obzirom da se moje rješenje neće raditi, dobro bi bilo da se posvetimo idejnom rješenju na osnovu kojeg se odrađuje glavni projekat.
    Uskoro ću ustupiti gospodinu Vesku Pejoviću nagrađene materijale sa Kongresa, zajedno sa Projektnim zadatkom, tako da će šira javnost biti upoznata sa cijelim procesom izrade planske dokumentacije. Na vaše pitanje da li će projekat biti javno prezentovan, mogu da odgovorim da hoće.

  8. Aleksandar Dajković

    27. Jul, 2011

    Poštovani Čedomire,

    Takođe se izvinjavam što se javljam sa malim zakašnjenjem. Mogu samo da se složim sa Vašim komentarima. Takođe obećavam da će ova diskusija doći do Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine, a što je najbitnije i do projektanta.

    U komunikaciji sa našim cijenjenim Cetinjaninom Veskom Pejovićem dogovorio sam da ćemo, koliko je to moguće redovno objavljivati novosti iz našeg Sekretarijata. To će, nadam se postati uobičajna praksa.

  9. Bozidar P. Drecun

    27. Jul, 2011

    Aco svaka čast, lijep projekat, samo na žalost teško da ne kažem nikako ostvariv …
    Interesantna mi je ova ullica oko koje se najvise govori, što bi spajala ul 13 Novemabr (kod moje kuce ako dobro kapiram) i Ivanbegovu. Ono što je činjenica jeste da je ta ulica predvidjenja i to koliko sam ja gledao neke planove ne do Ivanbegove, već sječe Ivanbegovu i prolazi do Zetskog doma (kako se zove nisam siguran jel V proleterska)…
    Ti si sigurno upoznat da se na toj trasi nalaze 3 ili 4 trafo stanice, koje su, ubijeđen sam, namjerno instalirane ali baš po putanji tog puta, žašto, nije teško pogoditi…

    Interesuje me vlasništvo sadašnje pijace, da li se neko javio za restituciju (da li ima pravo, kako je to riješeno), jer to su nekada bile bašte i najveći dio je pripadao porodici Vujović…..

    Bilo bi super, kada se govori o bilo kojem proektu, da se trudite da ove brojke parcela približite i makar od prilike ograničite po vlasnicima tih parcela (npr od Pantove kuće do kuće Vujovića i sl)

    Još jednom na kraju sve pohvale na prezentirani proekat.

  10. Nikola

    31. Jul, 2011

    Postovani gospodine Dajkoviću,
    Hvala Vam što ste nam zajedno sa urednikom sajta omogućili da imamo uvid u projektni zadatak za izradu Glavnog projekta gradske tržnice na Cetinju kao i u dva nagrađena rada sa X ARHITEKTONSKOG STUDENTSKOG KONGRESA – ASK 2011.
    Projektnom zadatku, po meni, nedostaje što nije precizirao da se obadva ulaza na pijacu (i od Bajove i od ulice 13. novembar) pokriju i “očiste” od bilo kakvih privremenih objekata, da se riješi odvod vode sa platoa đe će biti tezge i da se prilikom pokrivanja platoa za tezge obezbijedi dovoljno prirodne svjetlosti i prirodna ventilacija za taj prostor …
    Da budem iskren, Više bih volio da Glavni projekat tržnice radi neki arhitekta iz Cetinja a možda ste i Vi zaslužili, s obzirom na ozbiljno urađen diplomski rad na ovu temu, da dobijete šansu …
    Srdačno Vas pozdravljam

  11. Sveto

    03. Aug, 2011

    Gospodine Dajkoviću,
    Drago mi je što vidim da dolaze mlade “snage” na cetinjsku urbanističku odnosno arhitektonsku scenu. Vaš projekat je za svako poštovanje i iz njega se može dosta toga iskoristiti prilikom (aktuelne) izrade Glavnog projekta cetinjske pjace. Evo mojih zapažanja, sugestija i predloga:
    -Dopada mi se predlog gosp. Nikole da treba “očistiti” i pokriti ulaze na pjacu.
    -Mislim da bi dobro bilo da obnovite Gradski WC na Balšića pazaru …
    -Nemojte ni slučajno pokušavati da prostor pjace pretvorite u višenamjenski … jer to ne bi funkcionisalo …
    Za kulturne priredbe, ljetni bioskop, koncerte na otvorenom, itd možete u dogovoru sa Narodnim muzejem CG koristiti sjevero-istočni dio dvorišta Biljarde …
    VAMA MLADIM KADROVIMA SA GRADONAČELNIKOM BOGDANOVIĆEM NA ČELU DAJEM PUNU PODRŠKU I ŽELIM PUNO USPJEHA U RADU UZ PREPORUKU DA ZA SVE PROJEKTE ORGANIZUJETE JAVNE DISKUSIJE I DA IH PREKO OVOG DIVNOG SAJTA PREZENTIRATE KAKO BISMO MOGLI DA EVENTUALNO NEŠTO “PAMETNO” SUGERIŠEMO …

  12. Aleksandar Dajković

    05. Aug, 2011

    Božo, izvini na kasnom odgovoru . Uvjeren sam da će Tržnica konačno dobiti nove obrise. Tvrdnja je utemeljena na činjenici da je u toku izrada glavnog projekta, a prisutna je i ogromna volja Lokalne uprave da upristoji trenutno stanje na lokaciji.

  13. Aleksandar Dajković

    05. Aug, 2011

    Poštovani Nikola,
    Takođe se izvinjavam zbog kašnjenja u odgovoru. Glavni projekat Gradske Tržnice razrađuje projektantska kuća SPACE DRIFT iz Podgorice. Imala je najpovoljniju ponudu na tenderu koji je za tu priliku raspisan.

  14. Aleksandar Dajković

    05. Aug, 2011

    Poštovani Sveto,
    Hvala na lijepim riječima. Nastojaćemo da svaki projekat koji se obrađuje u našem Sekretarijatu a od javnog je interesa bude kvalitetno prezentovan.

Vaš komentar