Cetinje :: Moj grad

Neđelja savremenog crnogorskog filma u Rusiji otvorena je sinoć u moskovskom bioskopu Rolan ostvarenjem As pik, reditelja Draška Đurovića.

U ime Ministarstva kulture Ruske federacije prisutnima se obratila pomoćnica direktora Departmana za kinematografiju, Galina Markovna ističući važnost realizacije ovog programa za upoznavanje ne samo sa aktuelnim trendovima u crnogorskoj kinematografiji, već i ukupnim osobenostima crnogorske kulture.

Prema riječima ambasadora Crne Gore u Ruskoj Federaciji Zorana Jocovića, Neđelja savremenog crnogorskog filma u Rusiji jedna je od mnogih potvrda bogate, prijateljske i kontinuirane saradnje naše dvije zemlje, ističući da je u tako dugoj i bogatoj istoriji crnogorsko-ruskih prijateljskih odnosa i saradnje, kultura uvijek imala posebno i veoma značajno mjesto.

U ime Ministarstva kulture Crne Gore publiku u Moskvi pozdravio je i savjetnik za audiovizuelne djelatnosti Ilija Subotić, ocijenivši da su današnji crnogorski filmski autori ponosni nasljednici bogatog i međunarodno priznatog kinematografskog opusa koji Crne Gora baštini, a cjelokupan program Dana savremene crnogorske kulture u Rusiji je prirodan kontinuitet dobre saradnje ruskog i crnogorskog naroda, koji traje duže od tri vijeka.

Do 14. aprila, ruskoj publici biće prikazani dugometražni igrani filmovi iz najnovije crnogorske produkcije: Lokalni vampir, Branka Baletića, Mali ljubavni bog, Željka Sošića, Posljednje poglavlje, Nemanje Bečanovića i Mora ljubavi, Đorđija Mirovića.

Neđelja savremenog crnogorskog filma u Rusiji predstavlja segment manifestacije Dani savremene crnogorske kulture u Rusiji, koja je proizašla iz Protokola o saradnji potpisanog 2011. godine na Cetinju, između Ministarstva kulture Crne Gore i Ministarstva kulture Ruske Federacije.

Večeras počinje „Neđelja savremenog crnogorskog filma u Rusiji“

Crnogorska kinematografija biće predstavljena u Moskvi od 9. do13. aprila 2013. godine, u okviru „Neđelje savremenog crnogorskog filma u Rusiji“.

U moskovskom bioskopu Rolan publika će imati priliku da pogleda pet dugometražnih igranih filmova iz najnovije crnogorske produkcije: „As pik“, Draška Đurovića, „Lokalni vampir“, Branka Baletića, „Mali ljubavni bog“, Željka Sošića, „Posljednje poglavlje“, Nemanje Bečanovića i „Mora ljubavi“, Đorđija Mirovića.

Riječ je o ostvarenjimarazličitog autorskog pristupa i žanra, tematski zainteresovanih za dublje proučavanje socio-psiholoąkog domena pojedinca, kroz promišljeno izgrađene likove i interesantne zaplete.

„Neđelja savremenog crnogorskog filma u Rusiji“ predstavlja segment manifestacije “Dani savremene crnogorske kulture u Rusiji”, koja je proizašla iz Protokola o saradnji potpisanog 2011. godine na Cetinju, između Ministarstva kulture Crne Gore i Ministarstva kulture Ruske Federacije.

Kao što je i bilo predviđeno navedenim Protokolom, tokom 2012. godine crnogorska kultura bila je predstavljena koncertom Gudačkog ansambla Crnogorskog simfonijskog orkestra u Državnoj akademskoj kapeli Sankt Peterburga i izložbom “Ukrštanja – crnogorska savremena umjetnost u XXI vijeku” u Muzeju Erarta u Sankt Peterburgu, a potom i u Državnom centru savremene umjetnosti u Ekaterinburgu.

—————

Govor ministra kulture Branislava Mićunovića:

Poštovane dame i gospodo,

Značenje svakog društvenog priznanja, posebno nagrada za književnost i umjetnost, određuju najmanje tri stvari: ime nagrade, značaj njenog osnivača i relevantnost autora i njihovih nagrađenih djela. Miroslavljevo jevanđelje, koja se dodjeljuje za najbolju knjigu objavljenu u protekle dvije godine autora iz Crne Gore, uz Njegoševu nagradu, Trinaestojulsku nagradu i Nagradu Petar Lubarda, ima status državne nagrade, to jest, najvišeg priznanja u domenu književnosti, istoriografije i publicistike.

Nagrada koju danas u Bijelom Polju, dodjeljujemo Andreju Nikolaidisu, za roman Odlaganje, Parezija, označava milenijumski kulturni kontinuitet, koji najpouzdanije pratimo kroz istoriju jezika i pisane tradicije. Miroslavljevo jevanđelje je dragulj naše srednjevjekovne pismenosti, jedno od najznamenitijih pisanih artefakta na prostoru Crne Gore, počev od Kraljevstva Slovena, preko Oktoiha Petoglasnika, Ljetopisa Cetinjskog, Poslanica Petra I, Gorskog vijenca i Luče mikrokozma, Bogišićevog Imovinskog zakonika, do najznačajnijih djela dvadesetog vijeka, Nevidboga, Rista Ratkovića, Došljaka, Radovana Zogovića, Besudne Zemlje, Milovana Đilasa, Bihoraca, Ćamila Sijarića, Lalićeve Lelejske gore, Bulatovićevog Heroja na magarcu. Pomenuta su djela, svojim leksičkim i poetičkim svojstvima, ukorijenjena u lokalni milje, životni stil i nacionalni karakter, ali su u dubljim semantičkim i semiološkim slojevima, kao i poimanju lijepog, istinitog i tragičnog, dio univerzalne kulturne baštine, tačnije evropskog kulturnog kruga, čiji su uticaji u Crnoj Gori prisutni još od helenskog i rimskog doba.

Ovom prigodom važno je napomenuti da Andrej Nikolaidis pripada književnoj generaciji koja je početkom novog stoljeća predstavljala pravo otkrovenje, ne samo u našim nego i u internacionalnim razmjerama, o čemu svjedoče njihove nagrade, koje su dobili od Vilenice, do Bukurešta i Brisela.

U kontekstu Nove crnogorske književnosti, kako su je nazvali izvanjski književni teoretičari i kritičari, mjesto Andreja Nikolaidisa je posebno, rekli bismo i apartno, prije svega zbog njegovog beskompromisnog socijalnog angažmana protkanog surovim, katkad i sirovim pasažima u stilu najbolje tradicije evropskog egzistencijalističkog romana, koji ne ostavlja ravnodušnim ni sljedbenike ni spornike. Iz tog prepoznatljivog tematskog, estetskog i antropološkog kontenskta izvire i nagrađeni roman, Odlaganje, Parezija, koji propituje-kako granice romana kao književne forme, tako i odnos fikcije i fakcije. Ne slučajno, književni kritičari su Nikolaidisov roman označili terminom „faction“, što je varijacija na englesku riječ „fiction“. Ovdje je riječ o romansiranju brutalne svakodnevice, o traženju književnog materijala u prostoru koji se obično smatra opozitnim umjetniku. Sa jedne strane, odvija se priča bazirana na dokumentima, stvarima lako dostupnim na internetu, a paralelno s njom Nikolaidis pripovijeda priču punu religijskih motiva onostranog i oniričkog. Tenzija koju izaziva suprostavljenost ova dva pola romana sve do kraja neće biti razriješena. Napokon, zato je i riječ Odlaganje u naslovu knjige.

Antropološki pesimizam koji odlikuje cjelokupni Nikolaidisov opus i ovdje je prisutan, s tim što autor, za razliku od nekih drugih djela, u Odlaganju, Pareziji, nudi nadu. Nju pronalazi u istini, koja ima snagu da se oslobodi naše, kako nam se u mračnim trenucima beznađa može činiti, okovane egzistencije.

Na kraju, zahvaljujem članovima žirija na savjesnom i profesionalnom radu, a Andreju Nikolaidisu čestitam nagradu Miroslavljevo jevanđelje.

———————————————————————————————————

-LUKI LAGATORU DVIJE NAGRADE U KINI

NA ČETVRTOM INTERNACIONALNOM BIJENALU KARIKATURE U PEKINGU, NAŠ KARIKATURISTA LUKA LAGATOR OSVOJIO JE “EXALLANT PRIZE”.

NA ISTOM FESTIVALU, KOJI JE NAJVEĆI U KINI,  LAGATOR JE 2008. GODINE, OSVOJIO NAJVEĆU NAGRADU FESTIVALA “RED MAN”, NA IME NJEGOVOG DOSADAŠNJEG DOPRINOSA SVJETSKOJ KARIKATURI.

————————

Ministarstvo kulture  imenovalo je Natašu Nikčević, istoričarku umjetnosti za komesara crnogorskog predstavljanja na 55. Bijenalu umjetnosti u Veneciji.

Nataša Nikčević je diplomirani istoričar umjetnosti, koja duže od dvije decenije prati i afirmiše crnogorsku likovnu scenu, pišući prikaze o izložbama i radeći intervjue sa najpoznatijim crnogorskim umjetnicima. Autor je predgovora za kataloge crnogorskih umjetnika različitih generacija, potpredsjednica Društva istoričara umjetnosti Crne Gore, član odbora Odjeljenja umjetnosti Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i član redakcije prvog crnogorskog časopisa za savremenu umjetnost ART Centrala.

Bila je član stručnih i državnih žirija za vrednovanje likovnog stvaralaštva i dodjelu stručnih i nacionalnih nagrada i to: Nagrade Petar Lubarda, Hercegnovskog zimskog salona, Tradicionalne izložbe ULUCG-a, Podgoričkog likovnog salona.

Do sada je realizovala nekoliko autorskih i koautorskih projekata (Portret umjetnika u mladosti Dom omladine Budo Tomović, 1997; Linija, Dom omladine Budo Tomović, 1998; Savremena crnogorska umjetnost 1950-2000, Collegium Artisticum, Sarajevo, 2000; Ogledalo/ogledanje, Dvorac Petrovića, Podgorica, 2001; U vrtovima drugih mogućnosti,  izložba crnogorskih umjetnika  u okviru italijanskog projekta Arte Maggio, Bari, 2001; Bijenale pejzaža, Zlatno oko, Novi Sad, 2003; Savremena crnogorska grafika, Kulturni centar, Pariz, 2005; Crnogorski likovni salon-13.novembar, Cetinje, 2010). Trenutno je angažovana i na realizaciji međunarodne izložbe Penelopolis: Žensko mapiranje mediteranskog grada, Podgorica, 2013.

Projekat TAG, koji je organizovalo ULUCG i Nataša Nikčević u referentnoj galeriji Collegium Artisticum u Sarajevu, u okviru Internacionalnog festivala Sarajevska zima 2012., dobio je priznanje Srebrna pahuljica.

Kao komesar crnogorske izložbe na 55. Venecijanskom bijenalu umjetnosti radiće na pripremi i prezentaciji nacionalne postavke u skladu sa organizacionim i umjetničkim kriterijumima ove svjetske manifestacije savremene umjetnosti, koja se održava od 01.juna do 24.novembra 2013.godine.

Crnogorska prezentacija biće organizovana u Palazzo Malipiero u Veneciji, a koncept postavke biće poznat u narednom periodu, kako to nalažu propozicije Bijenala.

Prof. Branislav Mićunović, ministar kulture, uputio je čestitku povodom Dana novinara Crne Gore, u kojoj se navodi:

,,Čestitajući vam 23. januar, Dan novinara Crne Gore, želim vam da, slijedeći one najviše vrijednosti bogate tradicije čiji ste baštinici, i dalje težite ispunjavanju najviših profesionalnih i društvenih medijskih standarda. To će, ujedno, biti i vaš pravi doprinos u složenim procesima uključivanja Crne Gore u Evropsku Uniju.

U minulom vremenu, počev od daleke 1871.godine , pa sve do današnjih dana, djelovanjem medija ispisivana je hronika događaja na ovim prostorima, pri čemu se vodilo računa o javno izgovorenoj riječi, što treba i dalje slijediti u kontekstu ostvarivanja slobode izražavanja i informisanja u Crnoj Gori‘’.

———————————————————

Otvoren 34. Crnogorski likovni salon „13. novembar

Povodom Dana Prijestonice Cetinje, u Ministarstvu kulture Crne Gore večeras je otvoren 34. Crnogorski likovni salon „13. novembar“. Otvaranju manifestacije koju, uz podršku Ministarstva kulture organizuju Prijestonica Cetinje i Društvo istoričara Crne Gore, prisustvovao je veliki broj posjetilaca.