Sanacija i razvoj elektroenergetskog sistema Cetinja, Nikola Martinović, dipl.ing

Posted on 05. Aug, 2012 by Vesko Pejović in Budućnost Cetinja, Pravci razvoja

Poštovani čitaoci,

Kako naš sajt nastoji da se bavi Cetinjem na “konkretan” način, a kako je dobro napajanje potrošača električnom energijom jedno od najvažnijih infrastrukturnih pitanja za sadašnjost i budućnost Cetinja, smatram da će ovaj prilog u kojem je Nikola Martinović, tehnički direktor Elektrodistribucije Cetinje, na veoma studiozan, kvalitetan i popularan način iznio Strategiju razvoja elektroenergetskog sistema Cetinja, biti interesantan mnogima od vas, pa vam ga preporučujem:

Uvodne napomene

U cilju redovnog i kvalitetnog snabdijevanja električnom energijom, tokom zadnjih godina, na teritoriji opštine Cetinje, realizovani su značajni poslovi, kako na rekonstrukciji i sanaciji vodova i postrojenja, tako i na izgradnji novih elektroenergetskih objekata. Ovo se odnosi i na gradsko i na seosko područje Katunske, Riječke i dijela Crmničke nahije, čija el. energetska postrojenja i vodovi pripadaju opštini Cetinje.

Površina opštine Cetinje iznosi 906 km² i gledano po rasprostranjenosti elektro vodova i postrojenja, jedna je od većih u Crnoj Gori.

Iako sa veoma oskudnim kadrom, što danas nije takav slučaj, ED Cetinje je u protekle nekolike godine uspjela da snimi i tehnički obradi velik broj objekata, na kojima je bila potrebna veća sanacija, rekonstrukcija ili nova izgradnja. Naravno sve ovo nije bilo lako, jer je elektroenergetski sistem na većem području Opštine, posebno na seoskom području, bio u puno segmenata u lošem stanju, kako dalekovodi 35kV i 10kV, tako i trafostanice 35/10kV, 35/6kV, 35/0,4kV i 10/0,4kV, kao i niskonaponska distributivna mreža.

U protekle 4 godine, pored svakodnevnih redovnih poslova na održavanju vodova i postrojenja, otklanjanju kvarova i slično, završeno je više poslova od kapitalnog značaja, što je doprinijelo većoj stabilnosti sveukupnog el. energetskog sistema na području naše opštine. Međutim sa tim se ne smijemo zadovoljiti.

Elektroenergetski objekti i postrojenja moraju se planski održavati i razvijati, odgovarajući zahtjevima potrošača za redovno i stabilno snabdijevanje el.energijom.

EPCG ima poseban stav i razumijevanje za osavremenjavanje el.energetske infra strukture Cetinja, ali ograničene materijalne i druge okolnosti, koje su prije svega posljedica sveopšte ekonomske krize u tome je ograničavaju.

Za realizaciju planiranih poslova od strane ED Cetinje odnosno EPCG, potrebna je nesebična pomoć opštinskih struktura, kao i samih potrošača.

Opština može pomoći oko bržeg i jednostavnijeg rješavanja administrativno-pravnih i drugih poslova koji su u njenoj nadležnosti.

Potrošači bi trebali da redovno izmiruju utrošenu energiju, da ne prave pojedine zloupotrebe, da pomognu svojim radom tokom rekonstrukcija i izgradnje el.energetskih vodova i postrojenja, posebno na seoskim – teško pristupačnim područjima.

1. Izgradnja novog DV35kV »Cetinje – R.Crnojevića – Podgor«

Ukupna dužina DV je 27,8km.

Prije 2-je godine, na osnovu projekta koji je urađen prije 13 godina, a čija je realizacija zbog neusaglašenih imovinsko-pravnih odnosa odlagana toliko godina, počela je izgradnja ovog DV, u dužini od 19,4 km. Dionica ovog DV »Ceklin-TS35/10kV«R.Crnojevića-Čisto Polje« u dužini oko 8,4 km je rekonstruisana prije nekoliko godina i u dobrom je stanju.

Dalekovod se radi po najsavremenijim standardima, sa povećanim stepenom elektro i mehaničke zaštite, što će ga činiti izuzetno bezbjednim tokom njegove eksploatacije.

Preko ovog DV napajat će se el. energijom varošica Rijeka Crnojevića, sela Riječke nahije, Podgor, Višnjica, Građani, Vodovod Cetinje i Vodovod Budva. Kao što se vidi iz navedenog, izgradnja ovog DV ima ogromni značaj.

Zbog neriješenih »imovinsko – pravnih« odnosa sa 3-4 vlasnika parcela preko kojih prelazi ovaj dalekovod, njegova izgradnja se često prekida, poslovi se odlažu, a sve to negativno utiče na njegov završetak u planirano vrijeme.

Dionica dalekovoda: TS35/6kV«Podgor – »ČistoPolje« u dužini od 9,312m sa priključkom za TS35/0,4kV «Ljubotinj« u dužini 0,453km, završena je i puštena u rad u junu 2012. godine.

Na ovoj dionici podignuto je 60 čelično-rešetkastih stubova sa betonskim temejlima za koje je potrošeno preko 300m³ betona, puno željeza i stotine kubika kamenja.

Sa preostalim dijelom DV 35kV «Cetinje-Ceklin« u dužini 7,240 km, nastavilo se sa radom (dio poslova je završen 2011.godine), ali se radovi prekidaju zbog gore navedenih razloga.

Ukupna investicija ovog el. energetskog objekta je 1 milion i 500 hiljada eura.

2. Izgradnja DV10kV «Ivanova Korita – Kuk« i STS10/0,4kV «Kuk«, 50kVA

Prema važećoj projektnoj dokumentaciji, 2010. godine počela je izgradnja DV10kV «Ivanova Korita – Kuk« i STS10/0,4kV «Kuk«, 50kVA, koji treba da napajaju el. energijom mjesto Kuk.

Izgradnja DV i STS je, poslije otklanjanja određenih nedostataka, završena u julu 2012.godine.

DV je rađen sa drvenim stubovima i Al/Fe užadima 35/6 mm², dužine 2710 m.

Treba da se izvrši tehnički prijem DV i STS i ukoliko zadovolje da se da upotrebna dozvola.

Investicija za ovaj objekat je iznosila cca 54.000 eura.

3. Izmiještanje TS35/10kV «Stari Obod« (Izgradnja nove TS35/10kV »Donje Polje«,

2×8 MVA

Zbog izgradnje Univerzitetskog kulturnog centra na prostoru koji je pripadao Starom Obodu, postojeću TS35/10kV «S.Obod« treba dislocirati. Poslije razmatranja nekoliko mogućnosti lokacije nove TS, vodeći računa o vlasništvu zemljišta, preovladalo je mišljenje da je najbolja lokacija na prostoru Donjeg Polja, gdje je nekad bilo romsko naselje. Zemljište je opštinsko.

Trafostanicu treba praviti sličnu TS «Humci«, koja je izgrađena za rekordnih 6 mjeseci i puštena u rad početkom 2011. godine. Oprema treba da je istog proizvođača (»Schneider Electric«) radi njene unificiranosti, što doprinosi lakšem održavanju.

Trafostanica treba da ima 2 transformatora snage od po 8 MVA, što bi je činilo duplo jačom od postojeće »S.Obod«.

Ova TS napajala bi strujom srednji i donji dio grada, Vodovod »Vrela Uganjska«, DV10kV «Cetinje-Vrela-Prekornica«, a preko njega buduću »privrednu zonu« duž puta Cetinje – Budva i sela Zagrablje, Očinići, Vrela, Ugnji, Obzovica, Prekornica, Pačarađe, Drenov Do, Gluhi Do i drugo.

TS bi bila vezana u 10 kV gradskom prstenu, što znači da u slučaju ispada TS35/10kV »Humci« ili »N.Obod«, može preuzeti njihove potrošače.

Izgradnja ove TS koštala bi cca 1,5 miliona eura.

4. DV35kV ili kabal 35 kV za napajanje buduće TS35/10kV«Donje Polje«,2x8MVA

Napajanje nove TS35/10kV moguće je na sledeće načine :

4.1. Podzemnim 35kV kablom TS»Humci« – TS«Donje Polje«.

Napajanje podzemnim kablom je sigurnije i bezbjednije rješenje. Kao investicija skuplje je rješenje, a za održavanje jeftinije.

Investicija bi iznosila cca 250 000 eura.

4.2. Preko dalekovoda, koji bi bio nastavak postojećeg DV35 kV TS«Humci« – TS «S.Obod«, čija je dužina 1,2 km, a koji je izgrađen 1960. godine. Postojeći DV treba rekonstruisati, zamijeniti dotrajale izolatore i užad.

Investicija rekonstrukcije ovog DV bi iznosila cca 15.000 eura.

Investicija izgradnje (nastavka) DV35kV TS«S.Obod« – TS«D.Polje« procjenjuje se na cca 35.000 eura.

Ukupna investicija cca 50.000 eura.

4.3. Preko novog DV35kV »Humci (čel.-reš.stub«Škrka) – Podgor«, koji je trenutno u izgradnji, otcjep za TS«D.Polje«.

Otcjep 35kV može biti vazdušni ili kablovski, zavisno od terena.

Za nadzemni vod cijena 25 000 eura/km, a za podzemni vod cijena 50.000 eura/km.

-Za koje god rješenje se bude odlučilo, poučeni dosadašnjim iskutstvom, očekivati je probleme sa vlasnicima zemljišta preko kojeg ili kroz koje će prolaziti dalekovod odnosno podzemni kabal.

U svim slučajevima u pitanju je značajan, ali težak posao.

Za bilo koju varijantu, potrebno je uraditi projekat.

Napomena:

Prije dvije godine, kablirali smo DV35kV «Cetinje I« i DV35kV«Cetinje II« od TS35/10kV «Humci« do dva čelično – rešetkasta stuba koja su postavljena u brdo Škrka. Sa ovim rješenjem uklonili smo dva dalekovoda koja su prolazila preko stambenih objekata u Lovćenskoj ulici , a koji su predstavljali veliku opasnost za te mještane.

5. DV35kV «Cetinje 1« i DV35kV «Cetinje 2«

Oba DV su izgrađena 1960. god, sa čelično-rešetkastim i armirano-betonskim stubovima i Al ili Cu užadima, presjeka 75mm²odnosno 50mm².

DV se prostiru paralelno, u dužini 800 m.

Oba DV povezuju TS35/10kV sa TS35/10kV «Humci«

Na oba DV su česti kvarovi.

Oba DV treba rekonstruisati ili kablirati.

–Kod rekonstrukcije DV, potrebno je na iste stubove postaviti nove izolatorske lance (po 3 K-3 izolatora) i užad Al/ Fe 95/12 mm².

Investicija cca 10 000 eura za oba DV.

-Kod kabliranja išlo bi se sa podzemnim 35 kV kablovima. Kablove treba voditi krajem postojećih parcela kako bi iste bile što manje uzurpirane. Ovo je bolje, ali skuplje rješenje.

Planirana investicija cca 50.000 eura za oba DV.

Za bilo koju varijantu potrebno je uraditi projekat.

Napomena:

Poslovi su jako hitni i treba ih rješavati.

6. TS10/0,4 kV «Opština«, 630kVA

Postojeća trafostanica je staro postrojenje, čija je dalja eksploatacija jako nesigurna, posebno u zimskom periodu, kada zbog grijanja raste potrošnja el.energije.

TS je smještena u podrumske prostorije Opštine, koje su zapuštene, ne održavaju se, što pogoršava uslove za njen normalan rad. Takođe kroz ove prostorije prolaze cijevi od centralnog grijanja, što je nedozvoljeno.

Takođe 10kV i NN kablovi su, zbog velikog zagrijavanja koje je posljedica povećane potrošnje el.energije i starosti postrojenja, na krajevima oštećeni i više puta sanirani.

Potrebno je, što hitnije, izgraditi novu TS u istim opštinskim prostorijama, koje predhodno treba sanirati.

Ovdje treba ići sa jačim transformatorom od 630kVA, umjesto dosadašnjeg od 400 kVA, sa srednjenaponskim blokom od dvije vodne i trafo ćelijom i NN blokom sa 8 izvoda. U pitanju bi bilo savremeno srednjenaponsko trafo postrojenje sa visokim stepenom sigurnosti tokom njegove eksploatacije.

Radove treba izvoditi u ljetnjem periodu, kada su godišnji odmori i kada je potrošnja struje najmanja.

Ova investicija bi mogla koštati oko 2o hiljada eura.

Potrebno je uraditi projekat.

Napomena:

Poželjno bi bilo uraditi i projekat 10kV kablovskog povezivanja TS «Opština« sa TS «Kod Medicinske«. Ovakva kablovska veza, predstavljala bi rezervno napajanje Opštine u slučaju kvara na njenoj trafostanici.

7. TS10/0,4 kV «Termoelektrana«, 630kV

Postojeće trafo postrojene, koje se nalazi u prizemlju upravne zgrade ED Cetinje, staro je preko 60 godina, dotrajalo i opasno za dalje korišćenje. Treba početi što prije sa izgradnjom nove TS. Ovdje postoje tri varijante za lokaciju nove TS, koje će biti uslovljene, pored ostalog, najmanjim troškovima njenog priključka na dovodne i odvodne 10 kV i 0,4 kV kablove.

Mogućnosti su sledeće:

a) Postojeća prostorija ED uz adaptaciju i pod uslovom da se odustane od ideje da ona u doglednoj budućnosti bude u sastavu Tehničkog muzeja;

b) Dvorište (zelena površina) ED. Ovdje bi bili izraženi problemi povezivanja 10kV i 0,4kV kablova sa TS;

c) Dvorište Zavoda za zaštitu spomenika, kod postojećeg betonskog NN stuba, gdje dolaze svi 0,4kV kablovi koji izlaze iz postojeće trafostanice.

Trafostanica, ukoliko bi se napolje locirala, bila bi urađena od betonskih polufabrikata montažnog karaktera, relativno malih dimenzija: dužina 3, širina 2,8m i visina 2m, što je čini prikladnom za uklapanje u bilo koji ambijent.

Karakteristike buduće TS: transformator 630 kVA, SN razvodni blok sa 3 vodne i 1-dnom trafo ćelijom, NN razvodni blok sa 6 izvoda. Investicija cca 20.000 eura, zavisno od mjesta lokacije.

8. STS10/0,4 kV «Zagrablje«, 160kVA

Radi kvalitetnijeg napajanja el.energijom domaćinstava i drugih potrošača sa područja Zagrablja, čiji broj raste, planirali smo izgradnju stubne trafostanice 10/0,4kV,snage 160 kVA.

Teren je snimljen, projekat je u fazi izrade. Računamo da će do kraja 2012.godine ili početkom 2013.godine, trafostanica biti izgrađena i puštena u pogon.

Investicija min 15.000 eura.

Napomena:

U protekle dvije godine izgradili smo i poslije tehničkog prijema puštili u rad dvije stubne trafostanice i to:

-STS10/0,4 kV «Milijevići«, 5okVA

-STS10/0,4 kV «Strugari«, 50kVA.

Prije mjesec dana, poslije tehničkog prijema, puštiliu smo u pogon rekonstruisanu STS10/0,4 kV «Jankovića krši«, 100 kVA.

9. Rekonstrukcija TS10/0,4 kV «Školski centar«, 1000kVA

U ovoj TS instalisan je transformator 630 kVA, što trenutno nije dovoljno za potrebe sadašnjeg broja potrošača, čiji broj se zapaženo povećava.

Pored zamjene postojećeg transformatora sa većim od 1.000 kVA, potrebno je sanirati SN i NN razvodni blok, kao i 10kV i 0,4kV kablovske završetke.

Potrebna sredstva cca 17 000 eura. Planirana kupovina transformatora.

Posao je planiran za 2013.godinu.

10. SN zaštitni blok »Ring Main Unit«(RMU) Bajice

Da bi se spriječili ispadi na NN distributivnu mrežu u selu Bajice, koji se javljaju kada dođe do kvara na DV10kV »Bajice-Dubovik-Petrov Do-Milijevići«, planirano je da se u sklopu TS10/0,4kV«Bajice II «(Spomen dom) instališe ovaj SN 10KV zaštitni blok (RMU).

Blok je nabavljen. Potrtebno je sanirati građevinski objekat stare trafostanice koji je u izuzetno lošem stanju ili zidati novi, kao bolje rješenje. Dimenzije objekta 2m x 2m x 3m. Postoji urađen projekat izgradnje novog objekta.

Ukupna investicija izgradnje objekta i montaža opreme, procjenjuje se na 10.400 eura.

Posao je planiran za 2013.godinu.

Napomena:

Ovakav SN zaštitni blok ugrađen je prije 3 godine u saniranom objektu stare TS10/0,4 kV «Bolnica« -kula, kao zaštita od ispada sa napona TS35/10 kV «S.Obod«, odnosno ispada izvoda TS10/0,4 kV »Turska ambasada«, kada dođe do kvara na DV10 kV «Cetinje-Vrela-Obzovica-Prekornica«. Zbog ovakvih ispada, pola grada i neka okolna sela koja se napajaju iz TS «S:Obod«, ostajali su često bez struje, a ponekad i duže vremena(dok se kvar na DV ne locira i otkloni). Danas nije takav slučaj.

11.Rekonstrukcija i redovno održavanje DV10kV«Cetinje-Vrela-Obzovica-Prekornica«

Ukupna dužina DV je 19,5 km.

Na ovom DV priključeno je 16 trafostanica 10/0,4kV, od kojih su 10 stubnih.

Ukupna instalisana snaga svih TS i STS je 1MVA , sa tendencijom rasta.

DV je urađen, pretežno od drvenih stubova i Al/Fe užadi različitih presjeka.

Ovaj DV ima značaj što se sa njega, pored puno domaćinstava, el.energijom napaja i cetinjski vodovod »Vrela Uganjska«, koja skoro pola godine daju Cetinju znatnu količinu vode, a čija je eksploatacija znatno jeftinija nego iz Podgora.

U zadnje vrijeme izvršili smo sanaciju najslabijih djelova dalekovoda, koja se odnosila na zamjenu dotrajalih drvenih stubova i oštećenih izolatora. U ovom cilju ugrađeno je 11 čelično – rešetkastih stubova i zamijenjeno preko 30 drvenih stubova.

NAPOMENA:

U zadnjih nekoliko godina, ispod ovog DV privatnici stvaraju privrednu zonu, najviše od Zagrablja do Obzovice. Na ovom području i pored velikog broja upozorenja od strane ED Cetinje, ispod i oko DV izvode se razni građevinski i drugi radovi, kao što su eksploatacija kamena i zemlje, stvaranje placeva za razne poslove, podizanje privrednih i stambenih objekata i slično. Zbog ovakvih i njima sličnih radova DV je uzurpitan, oštećen na više mjesta, a osobama koje tu rade ili se kreću, ugrožena je bezbjednost. O svemu ovome, što vidi svaki prolaznik, ED Cetinje je blagovremeno obavještavala nadležne organe Prijestonice i Države i tražila od njih pomoć za kvalitetnio i konačno rješenje ovog problema. Do danas nijesmo dobili zadovoljavajući odgovor.

Da bi se riješio problem na zadovoljstvo svih strana, po našem mišljenju, opština Cetinje treba jasno da definiše granice privredne zone, pa tek onda razgovarati o većoj rekonstrukciji ovog DV. Rekonstrukcija bi podrazumijeva izmiještanje trase DV iz privredne zone vazdušnim putem ili njegovo kabliranje duž postojeće trase, kao i remont svih njegovih slabih tačaka.

Ukoliko bi se išlo sa podzemnim 10 kV kablom, investicija je cca 45 000 eura/km, zavisno od terena.

Ukoliko bi bio vazdušni 10kV vod sa Al/Fe užadima, čelično-rešetkastim i armirano-betonskim stubovima, investicija se procjenjuje na cca 25 000 eura/km, zavisno od terena.

Treba ispitati mogućnost angažovanja privatnika u finansiranju izmještanja dalekovoda sa njihovih parcela. ED Cetinje tu mogućnost su, svojevremeno, nagovijestila tri privatnika.

12. Održavanje DV10kV«Cetinje-Ivanova Korita –Lovćen«

Dužina DV sa otcjepima je 12,650 km.

Dalekovod ¼ svoje dužine prolazi kroz gustu šumu, čije grane su se isprepletale sa užadima DV ili su ga nadvisile. Neki vlasnici šume, ne dozvoljavaju sječu grana odnosno stabala koja smetaju, tako da je on ugrožen. Kad je loše vrijeme (kiša,snijeg, vjetar), dolazi do čestih kvarova na njemu i on ispada sa napona. Ovi prekidi traju duže ili kraće vremena, zavisno od vrste kvara i kod potrošača stvaraju veliko nezadovoljstvo praćeno ponekad ružnim reakcijama prema ED Cetinje.

Ovi česti ispadi, skraćuju radni vijek dalekovoda, a negativno utiču i na TS35/10kV«Humci« sa koje se on napaja .

Na ovom DV priklučeno je 9 trafostanica, od kojih su 6 stubnih.

Sa ovog DV napaja se el.energijom, pored ostalih, i dječije odmaralište na Ivanovim Koritima, gdje ima djece tokom čitave godine.

I pored razgovora sa nekim vlasnicima šume, nijesmo se mogli dogovoriti da ED siječe ona stabla i grane koje direktno ugrožavaju DV. Ovo je veliki problem, koji treba hitno rješavati. Mišljenja sam da u rješavanju ovog problema sječe šume, koja smeta DV, treba da se uključi i Opština.

Na ovaj DV treba da se priključi i novoizgrađeni DV10 kV «KUK« sa STS10/0,4 kV «Kuk«.

13. Održavanje DV35kV

Na teritoriji koja pripada elektroenergetskom sistemu Cetinja, postoje dalekovodi 35kV:

»Cetinje-Rijeka Crnojevića-Podgor«, dužine 27,8km, građen 1960/73. godine, u toku je njegova rekonstrukcija.

»Cetinje –Njeguši –Kotor«, dužine 15km, građen 1960.godine

»Cetinje-Ćeklići-Čevo-Lastva Čevska-Glava Zete«, dužine 31,8 km, građen 1959/60. god.

»Podgor-Utrg«, dužine 2,7 km, građen 1960 godine.

Ovi DV su urađeni pretežno sa čelično-rešetkastim stubovima, ima nekoliko betonskih, sa užadima, pretežno Al/Fe presjeka 50mm², 70mm² i 95mm².

Na ovim DV dolazi do dužih ili kraćih kvarova na koje pored njihove starosti utiču i vremenske neprilike.

Dalekovodi se redovno održavaju od strane Službe održavanja 35 kV iz Podgorice ili Kotora.U tim poslovima pomaže im i ED Cetinje.

Napomena:

Na dionici DV35kV« Lastva Čevska –Glava Zete«, popadalo je puno čelično-rešetkastih stubova zbog njihove dotrajalosti, a užad su pokradena.Obaviješteni su nadležni organi.

Ovu dionicu dalekovoda treba rekonstruisati, što je relativno velika investicija, obiman i težak posao. Do završetka ove dionice imamo napajanje samo sa strane Cetinja.

14. Održavanje TS35/10(6)kV

U pitanju su sledeće TS:

»Humci«, 2×8 MVA, izgrađena 2011.god.

»Novi Obod«, 2×8 MVA, izgrađena 1979.god.

»Stari Obod«, 2×4 MVA, izgrađena 1960.god. Planirano je izmiještanje.

»Čevo«,1x1MVA, izgrađena 1958.god.

»Rijeka Crnojevića«, 1×4 MVA, izgrađena 1960. god, rekonstruisana 1980.god.

»Podgor« 35/6kV,2×2,5 MVA, izgrađena 1960.god.

Ove TS redovno održava Služba održavanja 35 kV iz Podgorice uz pomoć ED Cetinje.

Trafostanice »Humci«, »Rijeka Crnojevića« i »Podgor«, imaju stalnu posadu 24 časa, tzv. uklopničare, koji održavaju i kontrolišu njihovo konstantno pogonsko stanje.

NAPOMENA:

U »najgorem« stanju je TS«Podgor«,koja ima poseban značaj u elektroenergetskom sistemu Cetinja, zbog cetinjskog vodovoda u Podgoru i Višnjici, kao i budvanskog vodovoda u Utrgu i Sjenokosu. Izgradnjom regionalnog vodovoda i početkom prerade morske vode, budvanski vodovod u Utrgu i Sjenokosu ne radi zadnje dvije godine.

Potrebno bi bilo, u dogledno vrijeme, uraditi studiju pogonskog stanja TS«Podgor«, sa predlogom mjera koje treba sprovesti da bi ona imala dugoročno i kvalitetno snabdijevanje potrošača el.energijom, posebno Vodovoda »Cetinje« i Vodovoda »Budva«.

15. Održavanje TS 35/0,4kV; TS(STS) 10/0,4kV; TS(STS) 6/0,4kV

Na teritorii ED Cetinje postoji :

-TS 35/0,4 kV………………….10 kom, od čega dvije pripadaju Vodovodu »Budva«

-TS 10/0,4 kV……………………8 kom

-STS 10/0,4 kV…………… 94 kom

-TS 6/0,4 kV…………………….4 kom

-STS 6/0,4 kV……………………1 kom.

Sve ove trafostanice redovno održava ED Cetinje, kako bi kvarova bilo što manje, sa manjim beznaponskim pauzama. Svake godine obavljamo reviziju i remont njihove opreme.

Nastavljamo sa zamjenom razvodno-mjernih ormara kod STS, tako da smo od planiranih 30, zamijenili njih 21. Do kraja godine, preostalo nam je 9 komada ovih ormara.

Takođe planirali smo da do kraja ove godine, kod 3 slobodnostojeće trafostanice 10/0,4kV locirane u gradu, zamijenimo dva SN i jedan NN razvodni blok, čime sigurnost u njihovom radu dovodimo na viši nivo.

Kod svih trafostanica redovno mijenjamo izgorele odvodnike napona sa novim, kako bi se zaštitilie od atmosferskih pražnjenja, koja su jako izražena na ovim područjima. U protekle dvije godine zamijenili smo preko 300 odvodnika prenapona, naponskih nivoa 35kV i 10kV.

Na seoskom području Katunske i Riječke Nahije, zbog povećanog atmosferskog pražnjenja, dolazi do pregorijevanja transformatora, mjernih uređaja, prekidača, odvodnika prenapona, osigurača, oštećenja kablova i slično. Zamjena ovih oštećenih djelova stvara

velike troškove, neisplativa je za ED Cetinje, ali zbog potrošača da bi imali što bolje snabdijevanje el.energijom, kvarovi se redovno otklanjaju.

Napomena:

Kod trafostanica koje su na seoskom području, imamo redovnu pojavu da ih mještani nasilno otvaraju, kidajući katance ili lomeći brave, da bi zamijenili osigurač i slično.

Pri ovakvim radnjama rizikuju da stradaju, a pored toga slabe samu zaštitu trafostanice.

Imali smo dva slučaja ove godine, kod dvije TS 10/0,4 kV, da su nepoznata lica otkopala i prekinula podzemni kabal kod jedne (»Košuta«), a kod druge (»Ulići«) su obili trafostanicu, iznijeli transformator i isti razbili i odnijeli bakarnu žicu. Kad su, nama nepoznate osobe, radile ove poslove, obije trafostanice su bile pod naponom od 10kV. Oba slučaja su prijavljena nadležnim organima.

Sličnih pojava razbijanja trafostanica i krađe, imali smo puno puta do sad.

16. Saniranje TS čiji objekti prokišnjavaju ili su oštećeni

Potrebno je obaviti određene građevinsko-sanacione radove kod trafostanica koje prokišnjavaju sa krova, vlaže ili imaju druga oštećenja.U pitanju su sledeće trafostanice:

-TS35/10kV»Stari Obod«

Krov oštećen od snijega. Treba vidjeti stepen oštećenja krova i isti sanirati. Posao je hitan.

-TS35/10kV»Novi Obod«

Sanirati gromobransku instalaciju,koja je dobrim dijelom oštećena kad se čistio krov TS.

Takođe treba sanirati prozore na južnoj strani koji propuštaju kišu. Posao je hitan.

-TS35/0,4kV»Lastva Čevska«

Zbog udara groma u TS, u februaru ove godine, došlo je do požara u njoj, tako da je njena oprema čitava izgorela. Zbog izuzetno visokih temperatura, stradao je jednim dijelom i njen građevinski objekat. Potrebno je da ED Cetinje angažuje građevinskog stručnjaka, da konstatuje stepen oštećenja objekta i predloži sanacione mjere. Sanirati i krov trafostanice. Posao je hitan.

-TS35/0,4kV«Ćeklići«(Vučji Do)

Sanirati krov, sa kojeg su nepoznate osobe odnijeli bakarni pokrivač.

-TS35/10kV«R.Crnojevića«

Trafostanica 10kV toči sa krova pored zidova, koji su urađeni od montažnih betonskih fabrikata. Ovaj problem se pokušao riješiti prije nekolike godine, ali bezuspješno.

Za rješavanje ovog problema tražene su ponude, ali problem nije riješen. Posao je hitan.

-TS35/6kV«Podgor«

Usled velikih kiša i naglog otopljavanja snijega, koji u Podgoru može da padne velik, stvaraju se velike bujice vode koje dolaze putem ili se slivaju sa brda koje se nalazi prekoputa TS. Kanal koji je prokopat ispod brda, ne može da prihvati svu vodu pa se ista sliva ka TS. Potrebno je iskopati kanal dužine cca 30m, dubine min 0,5m i širine o,8m. Isti betonirati. Situaciju detaljno snimiti na lice mjesta. Posao je hitan.

-TS10/0,4kV«Vrela«

Toči sa krova. Krov pokriti limom.

-TS10/0,4kV«Drušići«

Toči sa krova. Na prozorima postaviti zaštitnu mrežu, da ne ulaze pacovi, zmije, ptice i sl.

-TS10/0.4kV«Rvaši«

Toči sa krova. Postaviti na prozore zaštitnu mrežu iz predhodno navedenih razloga.

Napomena:

Ima i drugih zidanih (kule) ili montažno-betonskih trafostanica (MBTS), na koje treba uraditi neophodne građevinske i bravarske radove. U pitanju su vrlo važni i hitni poslovi.

17. Sanacija puta R.Crnojevića(varoš) – TS35/10kV«R.Crnojevića«

Dužina puta cca 950m.

Sadašnji makadamski put,koji povezuje varoš R.Crnojevića sa TS«R.Crnojevića«, je od velikih kiša, poplava i bujica oštećen do te mjere, da njime jedva mogu da prođu specijalna terenska vozila, pod uslovom da nije pod snijegom ili vodom. Na putu su velike rupe,na nekim mjestima potporni zid je oštećen, što put čini opasnim za korišćenje.

Kako se put ne održava, to se oštećenja na njemu vremenom povećavaju, tako da postoji opasnost da njime ne bude moglo proći ni jedno vozilo. Put treba sanirati i asfaltirati. Posao je hitan.

Za sanaciju ovog puta, na koju smo često ukazivali, nijesu imali sluha ni Država, ni Opština Cetinje, ni EPCG.

18. Polaganje 10kV kablova u gradskom području

Da bi potrošači u gradu i bližoj okolini, imali napajanje el.energijom sa što manje pauza u slučaju kvara u njihovom trafo reonu, sve trafostanice vezujemo podzemnim 10kV kablovima u tzv.«10 kV prsten grada«. Na ovaj način potrošači dobijaju alternativno napajanje el energijom. Ovo je posebno bitno kad su u pitanju objekti i ustanove koje bi trebale stalno da imaju struju, kao što su: bolnica, dom zdravlja, škole, akademije, opština i sl.

U naredne dvije godine, ED Cetinje planira da podzemnim kablovima poveže sledeće trafostanice:

a) «TS10/0,4 kV Zelena Kuća-TS10/0,4 kV S-53«, dužina voda 280 m, cijena cca 11 000 eura.

b) «TS10/0,4 kV Džebeana-TS10/0,4 kV Bajice I«, dužina voda cca700 m, cijena cca 28 000 eura.

c) «TS35/10 kV N.Obod – A stub za Bajice«, dužina trase cca 350 m, cijena cca 17 500 eura.

Napomena:

U zadnje 3 godine, instalisali smo oko 1,5 km podzemnih 10kV kablova, čime smo povezali trafostanice 10/0,4kV: «Donji Kraj I – Košuta«, «LPO – Rezidencija« i »Donji Kraj III – Donji Kraj IV«.

19. Kabliranje dijela DV10kV«Bajice – Dubovik – Petrov Do – Milijevići«

U pitanju je dio DV, od TS «Bajice II« do A stuba koji se nalazi na kraj naseljenog bajičkog polja. Dužina trase DV koju treba kablirati, podzemnim kablom, iznosi oko 280 m. Dalekovod prelazi iznad kuća, dvorišta, pomoćnih objekata, kultivisanih površina i sl, tako da je znatno ugrožena sigurnost osoba koje tu žive i rade.

Dalekovod je star, stubovi su drveni, užad Al35/6mm², što ga ne čini u potpunosti sigurnim, posebno kad je veliko nevrijeme, praćeno jakim vjetrovima i velikim snjegovima.

Potrebna investicija cca 12 000 eura.

20. Izmiještanje 10kV i NN kablova duž Bajičkog Groblja

Radi širenja Bajičkog groblja, potrebno je izmjestiti jedan 10kV i dva 0,4kV kabla.

Kablovi sada prolaze sa spoljašnje strane zida groblja, površinom koju će zauzeti novo groblje. Kabal 10 kV povezuje TS10/0,4 »Bajice II« (Spomen dom) i TS10/0,4kV «Bajice III« (škola), a NN kablovi izlaze na betonski stub, koji se takođe izmješta.

Projekat nije rađen.

Situacuja je detaljno snimljena, ispitana je trasa kablova, urađena specifikacija materijala i radova. Radovi treba da se završe ove godine.

Investicija se procjenjuje na cca 8 000 eura.

21. Remont i sanacija DV10kV i NN mreže na području Katunske Nahije

Na ovom području dalekovodna i NN distributivna mreža, kao i pojedine trafostanice , su duže vremena bile u izuzetno lošem stanju, što je dovodilo do čestih većih ili manjih kvarova i opasnosti da neko strada. Čestim kvarovima doprinosile su i loše vremenske prilike, koje na ovom području tokom godine vladaju sa većim ili manjim pauzama, puno vremena. Takođe na području Katunske Nahije putevi su u jako lošem stanju, ne održavaju se, što jako otežava posao ekipama ED Cetinje, koje ovu mrežu održavaju.

Napomena :

1. U zadnje dvije godine bilo je požara na teritoriji Katunske Nahije,pri čemu je izgorelo preko 100 DV i NN stubova koje smo morali mijenjati.Na desetine stubova je oštećeno od požara, tako da se i oni u dogledno vrijeme moraju mijenjati.

2. I pored navedenih i mnogih drugih problema, zadnjih godina, na ovom području pored ostalih »manjih« poslova, doćerano je, postavljeno i premontirano preko 800 dalekovodnih i niskonaponskih drvenih stubova raznih dimenzija, desetak čelično rešetkastih i toliko armirano-betonskh, zamijenjeno oko 30 odvodnika prednapona i slično.

Raskošeni su kilometri raznog rastinja ispod dalekovoda i NN mreža i oko trafostanica.

Dalekovodi 10kV , koje treba redovno održavati u pogonsko stanje:

a) Čevo-Velestovo –Bajramovica-Markovina

-dužina DV …………………………………..9,6 km

-broj TS(STS)10/0,4 kV……………………6 kom

b) Čevo-Brestovi-Ožegovica-Trnjine-Dolosko Korito-Bijelo Polje-Ubli – Bijele Poljane

-dužina DV…………………………………….25,2 km

-broj TS(STS) 10/0,4 kV…………………..10 kom

c) Čevo-Donji Kraj-Lješev Stup-Prediš-Pejovići-Proseni Do-Ržani Do-Bata-Kobilji Do

-dužina DV……………………………………36,5 km

-broj TS(STS) 10/0,4kV…………………..18 kom.

Kod ovih dalekovoda i niskonaponske distributivne mreže, koja se sa njih napaja, potrebno je uraditi sledeće:

-svake godine redovno kositi rastinje ispod vodova i oko trafostanica,

-redovno mijenjati dotrajale stubove,

-zamijeniti oštećene izolatore, dotrajalu užad i drugi ovjesni materijal,

-redovno mijenjati izgorele odvodnike prenapona,

-redovno sanirati trafostanice.

S obzirom da su drveni stubovi u preko 50% dotrajali, treba ih mijenjati. U koliko dozvole materijalne i druge mogućnosti, planirano je ubuduće svake godine, za jedan dogledni period, mijenjati najmanje 200 do 250 dalekovodnih i NN stubova. Ovakvim poslovima uz sanaciju trafostanica, elektroenergetski sistem na području Katunske Nahije doveo bi se, poslije toliko godina, u stanje normalnog funkcionisanja, što podrazumijeva manje kvarova i normalan napon.

SUNČEVA ENERGIJA

Održavanje dalekovodne i NN distributivne mreže na jednom dijelu Katunske Nahije, posebno u najudaljenijim mjestima od Cetinja, Nikšića i Danilovgrada, gdje je broj stanovnika koji stalno tu žive mali ili samo tu dolaze sezonski, je krajnje neracionalno s velikim troškovima. U tom pravcu treba, što prije, razmišljati o korišćenju drugih izvora energije, kao što je sunčeva, koja se i kod nas u zadnje vrijeme sve više koristi. EPCG bi se isplatilo da o svom trošku, kod svih takvih potrošača, instališe sisteme solarne energije, koje bi potrošači ubuduće održavali o svom trošku.

22. Remont i sanacija DV10kv i NN mreže na području Riječke Nahije

Na području Riječke Nahije situacija kod el.vodova i postrojenja po pitanju dotrajalosti i čestih kvarova je slična Katunskoj Nahiji. Razlika je ta, što je na ovom području klima blaža, putevi su zimi prohodniji, a i stanovnika je više, pa su obaveze da svaki potrošač ima redovnu struju veće.

Napomena:

Na ovoj teritoriji u protekle nekolike godine, pored DV10kV«R:Crnojevića-D.Župa«, koji je

u potpunosti rekonstruisan u dužini od 6 km, urađeno je, pored ostalog, sledeće:

-postavljeno je i premontirano preko 500 drvenih stubova raznih dimenzija;

-postavljeno je i premontirano preko 100 armirano betonskih NN stubova;

-postavljeno je desetak čelično-rešetkastih stubova;

-ugrađeno je preko 80 odvodnika prenapona 10kV i 35kV;

-raskošeni su kilometri drveća i drugog rastinja ispod el. vodova i oko postrojenja.

Dalekovodi 10kV, koje treba redovno održavati u pogonsko stanje:

a) »R.Crnojevića-Lipovik-Dujeva-Čukovići-Zaječina«

-dužina dalekovoda……………………………………..6,5 km

-broj TS(STS) 10/0,4kV………………………………..4 kom

b) «R.Crnojevića-Drušići-Rvaši-Bobija-Ž.Crnojevića« i ogranak »Dobrska Župa-

Đalci«

-dužina dalekovoda……………………………………..24,4 km

-broj TS(STS)……………………………………………..16 kom

c) «R.Crnojevića-Oćevići-Bokovo« sa otcjepima:«Začir-Dubova«, »Strugari-D.Selo«, »Đinovići -Štitari« i »Kosijeri –Mikulići-Tomići«.

-dužina dalekovoda……………………………………..26,2 km

-broj TS(STS) 10/0,4kV………………………………..18 kom.

Kod ovih DV i NN distributivne mreže, potrebno je uraditi sledeće:

-svake godine redovno kositi rastinje ispod vodova i oko trafostanica,

-redovno mijenjati dotrajale drvene stubove,

-zamijeniti oštećene izolatore, dotrajalu užad i drugi ovjesni materijal,

-redovno mijenjati izgorele odvodnike prednapona,

-redovno sanirati trafostanice.

S obzirom da su drveni stubovi u preko 30% dotrajali, treba ih mijenjati. Ukoliko dozvole materijalne i druge mogućnosti, planirano je ubuduće svake godine, za jedan dogledni period, mijenjati 150 do 200 dalekovodnih i NN stubova. Ovakvim poslovima uz sanaciju trafostanica, elektroenergetski sistem na području Riječke Nahije doveo bi se u stanje normalnog funkcionisanja, što podrazumijeva manje kvarova i normalan napon.

23. Rekonstrukcija NN mreža u gradu i po selima

U cilju kvalitetnijeg i bezbjednijeg napajanja el.energijom potrošača, posebno domaćinstava, potrebno je nastaviti sa rekonstrukcijom NN mreža u pojedinim gradskim ulicama i kvartovima, kao i selima Riječke i Katunske Nahije, odnosno sa izgradnjom novih distributivnih el.mreža.

U te svrhe, u zadnje četiri godine, ugrađene su velike količine materijala, postavljeno je preko 2. 000 hiljade drvenih i armirano-betonskih stubova, instalisan je SKS (samonosivi kablovski snop) raznih presjeka u količini od preko 40.000 m.

Rekonstruisane NN mreže u gradu (ulice i djelovi grada): Lovćenska, Jabučka, Predgrađe, Hercegovačka, IV proleterske, Pavla Rovinskog, Bore Stankovića, Vojvode Boža Petrovića, Sava Burića, Humci-Popovine, Podgranicom, Donje Polje-potez ka Automotu, Crna Greda,Bogišin Krš i td.

Rekonstruisane NN mreže na selima: Bokovo, Bjeloši, Očinići (Borišići), Kraće Do, Krstac (Prorokovići), Meterizi, Gnjevi Do, Milijevići, Strugari, Rvaši (Bogdanići), Dujeva (Đineze), Čukovići, Gluhi Do, Drenov Do, Prekornica, Pačarađe i td.

Planirana rekonstrukcija NN distributivnih mreža, uključuje kabliranje kućnih priključaka i izmještenje mjernih mjesta potrošača van objekata.

Ukoliko bi se išlo sa podzemnim kablovima, što se radi u savremenim urbanim sredinama, investicija bi bila znatno veća, poslovi bi duže trajali, a najveći problem bi bila imovinsko pravna pitanja.

Osnovni materijal za izgradnju (rekonstrukciju) NN vazdušnih mreža:

Materijal koji će se ubuduće, pretežno, koristiti kod rekonstrukcije NN mreža, posebno u gradu i prigradskim mjestima:

-armirano-betonski stubovi: 9/315, 9/630, 9/1000 ;10/315, 10/630, 10/1000

-drveni stubovi: 9 m i 10 m.

-SKS(samonosivi kablovski snop):

X00/0-A 3×70+54,6+2×16 mm², 0,6/1kV

X00/0-A 3×70+54,6 mm², 0,6/1kV

X00/0-A 3×50+54,6+2x16mm², 0,6/1kV

X00/0-A 3×50+54,6 mm², 0,6/1kV

X00/0-A 3×35+54,6+2x16mm², 0,6/1kV

X00/0-A 3×35+54,6 mm² , 0,6/1kV

X00-A 4×16 mm²

X00-A 2×16 mm²

-uže Al/Fe 35/6 mm²

-uže Al/Fe 25/4 mm²

-PP00 4x….(za podzemne kućne priljučke)

NN distributivne mreže koje treba remontovati, rekonstruisati, odnosno iznova izgraditi:

23.1. NN mreža »Donji kraj III«

Urađena je potrebna projektna dokumentacija 2010. god.

Projekat je predat Opštini na razmatranje i usaglašavanje.

Dužina trase magistralnog voda: 2.200 m.

Vrijednost Projekta iznosi 65 000 eura.

Dio posla je odrađen tokom instalisanja nove TS«Donji Kraj III«

Potrebne investicije, za preostali dio poslova su, cca 40 000 eura.

Napomena:

U sklopu rekonstrukcije ove NN mreže, izgrađena je i puštena u rad sredinom 2011. god. nova TS10/0,4 kV«Donji Kraj III«, snage 630 kVA, gdje ima puno rezerve za priključak novih potrošača, koje je očekivati u bliskoj budućnosti na ovom području.

Oprema u TS je savremene proizvodnje »Simens«, što je čini sigurnom za rukovanje i pouzdanom u radu.

Zbog mogućnosti rezervnog napajanja i ova TS je vezana u gradski 10kV prsten sa TS «Donji Kraj IV«, preko podzemnog kabla.

Tokom izgradnje TS10/0,4 kV «Donji Kraj III«, dio postojeće mreže je rekonstruisan (cca 30%).

23.2. NN mreža »Donje polje«

Urađen je projekat i poslat Opštini na razmatranje.

Dužina trase magistralnog voda: 2.735 m.

Potrebne investicije prema projektu iznose 89.000 eura.

Zbog lošeg stanja u koje se nalazi ova NN mreža, potrebno bi bilo što prije početi sa realizacijom projekta.

23.3. NN mreža Medovina«

Mreža je na drvenim stubovima sa Al užadima ili SKS raznih presjeka, u lošem stanju.

Nije rađen projekat.

Urađena je specifikacija radova i materijala uključjući kućne priključke.

Ukupna dužina trase magistralnog voda cca 1600 m.

Ukupno procijenjena investicija, teži teren, cca 50 000 eura.

23.4. NN mreža »Gruda I«

Postojeća NN mreža je pretežno na metalnim stubovima od rasvjete, od kojih se jedan broj iskrivio, a za kućne priključke su drveni stubovi.

Vodovi su užad, a ima i SKS raznih presjeka.

Kompletna mreža je u lošem stanju.

Projekat nije rađen.

Urađena je specifikacija materijala i radova, uključujući i kućne prikjučke.

Ukupna dužina trase magistralnog voda iznosi cca 1 600 m.

Ukupno procijenjena investicija, lakši teren za gradnju, cca 40 000 eura.

23.5. NN mreža »Staro igralište«

Postojeća mreža je pretežno na metalnim stubovima od rasvjete i drvenim, sa Al užadima i SKS raznih presjeka. Mreža je u lošem stanju.

Projekat nije rađen.

Urađena je specifikacija materijala i radova, uključujići i kućne priključke.

Ukupna dužina magistralnog voda iznosi cca 900 m

Ukupno procijenjena investicija, lakši teren za gradnju, cca 18 000 eura.

23.6. NN mreža »Donji Kraj I«

Mreža je u jako lošem stanju, pretežno su drveni dotrajali stubovi, sa Al i Cu provodnicima raznih npresjeka, što je čini nesigurnom za korišćenje, sa izraženim gubicima el.energije, padovima napona i sl.

Projekat nije rađen.

Teren je snimljen i urađena specifikacij materijala i radova, uključujući i kućne priključke.

Ukupna dužina magistralnog voda iznosi cca 1.8oo m.

Ukupno procijenjena investicija, teži i lakši teren, cca 52 000 eura.

23.7. NN kablovska mreža »Bulevar Crnogorskih heroja«

Tokom 2009. godine u Bulevaru Crnogorskih heroja, instalisana su 4 podzemna kabla PP004x95 mm², ukupne dužine 1050 m.

Dva kabla se napajaju iz TS10/0,4 kV «Banski Stanovi«,630 kVA, koja je izgrađena i poslije tehničkog prijema puštena u rad 2011. god. U ovoj trafostanici je ugrađena najsavremenija oprema »Schneider Electric«, sa mogućnošću daljinskog upravljanja, što je čini jako sigurnom za rukovanje. Ova dva kabla napajaju potrošače u dijelu Bulevara Crnogorskih heroja.

Druga dva kabla povezana su na TS 10/0,4 kV «LPO«i oni napajaju potrošače u dijelu Hercegovačke ulice i dio Bulevara Crnogorskih heroja.

Na fasadama objekata postavljeni su priključni (TEP) ormari.

Investicija polaganje podzemnog kabla i postavljanje TEP ormara na fasade objekata iznosila je 32.000 eura.

Do kraja 2012. godine, kod svih potrošača treba ukopati na fasadama RMO (razvodno-mjerne ormare) i iste kablovski povezati sa kućnim tablama potrošača. Poslovi su u toku.

U pitanju je 105 potrošača.

Sa ovakvim podzemnim kablovskim rješenjem, izbacujemo iz upotrebe vazdušni kabal, koji se pružao po spoljnim fasadama objekata, preko i ispod balkona, kroz krošnje drveća i slično. Ovaj kabal je preko 20 godina ovako napajao potrošače, što je bilo mimo svih propisa, uz veliki rizik da neko strada ili da dođe do požara.

Trenutno 4-5 potrošača se protive da se na njihove objekte stave ovi RMO, tako da nam to osporava planiranu realizaciju poslova.

Ova investicija postavljanja RMO sa brojilima i njihovo povezivanje sa razvodnim tablama u kućama, iznosiće cca 24 000 eura.

Ukupna investicija iznosi 56 000 eura.

23.8. NN mreža »Bajice« (Gornje Selo i Suvo do)

U pitanju su dva nezavisna NN izvoda, koja se napajaju iz TS10/0,4 kV «Bajice III« (Škola).

Mreža je sastavljena od drvenih stubova, koji su 80% dotrajali i skloni padu, sa Al i Cu provodnicima raznih i neodgovarajućih presjeka.

Veliki su padovi napona i izraženi su gubici na mreži.

Mrežu treba hitno rekonstruisati.

Projekat nije rađen.

Mreža je snimljena i urađena je specifikacija materijala i radova, uključjući kućne priključke.

Ukupna dužina magistralnog voda za pravac Gornje Selo i pravac Suvo Do, je cca 1600 m.

Ukupna investicija cca 35 000 eura.

23.9. NN mreža »Bajice« (Potez pored Groblja)

Dužina trase je cca 400 m i ide pored ceste za Donje Selo, od Groblja ka Pištetu.

Postavljanjem betonskih stubova i SKS dobijamo magistralni vod na koji bi prebacili potrošače sa postojećeg starog i duplo dužeg voda.

Teren je snimljen i urađena specifikacija materijala i radova. Betonski stubovi su prebačeni na teren 7 kom, još treba 3.

Projekat nije rađen.

Procijenjena investicija cca 9 000 eura.

23.10. NN mreža »Jankovića Krši«

Završena je izgradnja nove NN mreže sa armirano–betonskim stubovima (20 kom) i SKS 4x70mm² u dužini oko 800 m.

Stubna trafostanica i niskonaponska mreža, poslije tehničkog pregleda puštene su u rad u junu 2012.god. Predstoji izmještanje mjernih mjesta kod potrošača.

23.11. NN mreža »Cerov pod« (Bobija)

U toku je završna faza rekonstrukcije kompletne NN distributivne mreže u selu Cerov pod. Ugrađeno je 18 armirano-betonskih stubova, 12 drvenih, 6 betonskih nogara i instalisano blizu 2000 m SKS raznih presjeka sa pratećom ovjesnom opremom.

Na stubnoj trafostanici 10/0,4 kV,50 kVA, «Cerov pod«, ugrađen je novi razvodno-mjerni ormar sa 3 NN izvoda. Ovim radovima mještani su dobili sigurno napajanje električnom energijom. U toku su radovi priključenja potrošača na novu SKS mrežu, što podrazumijeva i izmještanje mjernih mjesta iz objekata na fasadi ili priključnom stubu.

23.12. NN mreža »Žabljak Crnojevića«

– U završnoj fazi je rekonstrukcija NN mreže zaseoka Cukalj sa betonskim stubovima, SKS i novim kablovskim kućnim priključcima sa izmještanjem mjernih mjesta potrošača na stubove ili fasade objekata.

-U zaseoku Džanovića Studenac zamijenili smo, za sada, desetak najgorih drvenih stubova, gdje treba postaviti umjesto Al i Cu užadi samonosivi kablovski snop (SKS) odgovarajućih presjeka, uraditi nove kućne priključke sa SKS i izmjestiti brojila iz objekata. Sa ovim poslovima treba nastaviti, prema snimljenoj situaciji.

– U zaseoku Šerava potrebno je zamijeniti 9 drvenih stubova i umjesto aluminijskih i bakarnih vodova razvlačiti SKS, uraditi nove kućne priključke i izmjestiti mjerna mjesta potrošača. Situacija je snimljena, nastaviti sa rekonstrukcijom.

Za zaseoke Džanovića Studenac i Šerava, na osnovu snimljene situacije procjenjuju se ukupna potrebna sredstva cca: 8 000 eura.

23.13. NN mreža »Vrela«

Postojeća mreža je na drvenim dotrajalim stubovima, sa aluminijskim i bakarnim provodnicima raznih presjeka, što je sve skupa čini nesigurnom za korišćenje, sa velikim padovima napona kod krajnjih potrošača.

Mreža je detaljno snimljena, urađena je specifikacija radova i materijala sa predlogom rješenja velikih padova napona. U izradi je projekat.

Dužina glavnog napojnog voda iznosi oko 3 300 m.

Procijenjena vrijednost investicije cca 66 000 eura.

23.14. NN mreža »Ugnji«

Mrežu čine drveni dotrajali stubovi i provodnici raznih presjeka od Al i Cu.

Mreža je u lošem stanju i treba je rekonstruisati.

Situacija je snimljena i urađena specifikacija materijala i radova.

Projekat nije rađen.

Dužina magistralnog voda iznosi, cca 1 900 m.

Ukupna procijenjena vrijednost investicije, cca 42 000 eura.

23.15. NN mreža »Njeguši«

Urađen je Projekat, po kome je prije 5 godina završena I faza rekonstrukcije NN mreže sa armirano -betonskim stubovima i SKS.

Predstoji da se realizuje II i III faza.

Preostala dužina trase cca 1.000 m.

Investicija za preostali posao po projektu 88 000 eura.

23.16. NN mreža »Njeguši«(Krstac)

Na ovom području NN mreža je u izuzetno lošem stanju. Stubovi su drveni, krivi, dotrajali. Provodnici su pretežno od aluminijuma ili bakra raznih presjeka. Veliki su padovi napona. Mreža se napaja iz TS35/0,4 kV «Njeguši I« sa transformatorom 400 kVA.

Dio potrošača na ovom području napaja se preko NN mreže »Vrba« koja je vezana takođe na TS35/0,4 kV «Njeguši I«.

Na ovom području ima preko 20 individualnih objekata, sa tendencijom njhovog rasta, pretežno kao vikend kuće.

Mreža je snimljena, urađena je specifikacija materijala i radova.

Projekat nije rađen. Poželjno bi bilo uraditi prijekat.

Dužina magistralne trase cca 2 600 m.

Ukupna investicija se procjenjuje na 65 000 eura.

23.17. NN mreža Njeguši« (Raičevići-Župani)

Mreža je na drvenim stubovima sa Al užadima.

Dužina glavnog voda mreže je cca 600 m.

Ukupno procijenjena investicija je 2 000 eura.

23.18. NN mreža »Čevo«

Urađen je projekat 2006. godine, koji predviđa izgradnju (rekonstrukciju) distributivne NN mreže sa armirano-betonskim stubovima i SKS raznih presjeka.

Planirana je i ulična rasvjeta.

Planirano je da se projekat realizuje u 3 faze.

Ukupna investicija, po projektu, iznosi 129 000 eura.

23.19. NN mreža«Šinđon« i STS10/0,4kV«Šinđon«,100kVA

Urađen je projekat 2012.godin koji predviđa rekonstrukciju STS i NN mreže sa javnom rasvjetom.

Kod STS treba zamijeniti RM ormar, transformator 50kVA sa 100kVA, kablovske veze i slično.Investicija, po projektu 6.000 eura.

NN mrežu rekonstruisati sa armirano-betonskim stubovima i SKS raznih presjeka.U pitanju su 2 NN izvoda. Po projektu investicija za NN mrežu iznosi 38 000eura.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 44.000 eura.

23.20. NN mreža »Karuč«

Urađen je projekat 2007. godine, koji predviđa rekonstrukciju NN mreže sa armirano-betonskim stubovima i SKS raznih presjeka. Planirana je i javna rasvjeta.

Ukupna vrijednost projekta 25.000 eura.

23.21. NN mreža »Kranji Do« (Ćeklići)

Postojeća mreža je na drvenim stubovima sa golim užadima neujednačenih presjeka.

Mreža se napaja iz TS35/0,4 kV «Ćeklići« ( Vučji do), 250 kVA. Kod krajnjih potrošača postoje veliki padovi napona, tako da se isti kreće i ispod 180 V. Sa zamjenom transformatora od 250kVA u TS «Ćeklići« i rekonstrukcijom NN bloka u TS, napon se povećao, ali nije dostigao potrebni minimum pri kome bi mogli da rade aparati za domaćinstvo, rasvjeta i slično.

Mreža je obiđena, situacija je snimljena.

Od TS do otcjepnog stuba za Kranji Do ima 33 drvena stuba, a od otcjepnog stuba do Kranjeg Dola još 36 drvenih stubova, ukupno 69 stubova. Stubovi su većim dijelom spremni za zamjenu. Ukupna dužina trase, tj glavnog voda od TS do sela cca 2750 m.

Na stubovima su stari goli provodnici.

Jedno od rješenja da se riješi napajanje el.energijom Kranjeg Dola, jeste rekonstrukcija kompletne NN mreže trafo reona TS35/0,4 kV «Ćeklići« sa transformatorom od 400 kVA i SKS-om jačeg presjeka.

Poželjno bi bilo uraditi projekat rekonstrukcije kompletne NN mreže ovog trafo reona,

Slobodna procjena, da investicija za čitav trafo reon TS «Ćeklići«, može iznositi cca 55.000 eura.

Zamjenom transformatora od 400kVA ,ugradnjom SKS 4×70 mm² u dužini od otcjepnog stuba do sela i otklanjanjem slabih »tačaka« na vodu od TS do otcjepnog stuba, mještani bi dobili dobar napon uz znatno manju investiciju. Naravno ovdje treba angažovati i mještane na pojedine poslove.

23.22. NN mreža »Podgor«

Mreža je na neodgovarajuće metalne stubove ( kratki, neuzemljeni) i drvene stubove, od kojih je znatan broj dotrajao. Vodovi su pretežno goli provodnici.

Mreža je prije desetak godina djelimično sanirana.

Mještani uzimaju učešće u prenošenju i postavljanju stubova.

Mreža je snimljena, urađena je specifikacija materijala i radova. Počela je zamjena dotrajalih drvenih i niskih metalnih stubova sa betonskim. Instalisati po mogućnosti SKS.

23.23. NN mreža »Štitari«

Na teritoriji Štitara nalaze se tri STS snage po 5o kVA.STS su djelimično sanirane.

Mreža je bila u lošem stanju sa drvenim dotrajalim stubovima i golim provodnicima.

Uz veliku pomoć mještana, zamijenjeno je cca 56 drvenih i postavljeno još 9 armirano-betonskih stubova.

Ukoliko se uz pomoć mještana nabavi SKS,isti bi instalisali umjesto Al užadi. Poslije završetka glavnog voda, predstoje kućni priključci sa SKS i izmiještanje mjernih mjesta na stubove.

Planira se da se posao završi do kraja ove godine.

23.24. NN Mreža »Ceklin«

Mreža je na drvene stubove sa Al užadima. Teren je snimljen i urađena je specifikacija materijala i radova.

Sanirana je TS10/0.4 kV «Ceklin«-kula, 2011. godine i zamijenili smo neke drvene stubove sa betonskim i drvenim stubovima. Predstoji sanacija čitave NN mreže, koja sa tri izvoda izlazi iz TS.

Sanacija mreže obuhvata zamjenu 25 drvenih stubova, prebacivanje postojećih Al užadi na njih, koja zadovoljavaju, zamjenu neodgovarajućih kućnih priključaka sa izmještanjem mjernih mjesta na stubove.

Mještani bi, po dogovoru sa ED, ponovo raskosili trasu ispod vodova, pomogli na prenošenju stubova i kopanju rupa za njih.

Postoje planovi da se sa poslovima počne ove godine.

23.25. NN mreža »Dobrsko Selo«-potez Sjekloće

Situacija je snimljena početkom ove godine.U pitanju su poslovi rekonstrukcije dijela mreže, koje je ED vršila predhodnih godina.

Treba izmjestiti dio stare mreže, sa kraćom dionicom. Za ovaj posao potrebno je zamijeniti 3 drvena stuba i još postaviti tri nova betonska. Poželjno bi bilo razvući SKS.

Prema dogovoru sa predstavnicima MZ D.Selo, posao bi zajednički odradili ED i mještani.

23.26. NN mreža »Dobrska Župa«

U pitanju je NN mreža koja se napaja iz TS10/0,4 kV «D. Župa«.

Mreža je snimljena i urađena specifikacija materijala i radova.

Glavni vod je na drvenim i metalnim stubovima, pravljenih od željeznih šina, sa golim provodnicima. Mreža je dvofazna, a na metalne stubove nema mjesta da se položi i četvrti vodič, da bi dobili trofaznu struju.

Dužina glavnog voda od TS «D. Župa« do mjesta Peleši, gdje se mreša grana u tri pravca, iznosi cca 800 m. Ovaj vod bi trebalo kablirati sa SKS, čime bi se izbjegao problem nadogradnje konzole i postavljanja četvrtog užeta.

Jedna linija ide za kuće Radomana i Ilića, mreža je duga cca1.000 m, druga linija za školu i ona je kratka, a treća sa SKS za kuće Vujovića gdje je postavljen SKS.

Na ovoj mreži zadnje nekolike godine zamijenjeno je i premontirano desetak stubova.

23.27. NN mreža »Vignjevići« (Ljubotinj)

Teren je snimljen i planirani poslovi.

Zamijenjeno je 12 drvenih stubova i 2 betonska.

Stubove treba premontirati sa Al užetom, a dionicu od cca 400 m,sa SKS 4×70 mm².

Poslovi su u toku.

23.28. NN mreža TS «Ljubotinj« -Mužovići-Čisto Polje

Od TS «Ljubotinj« u pravcu Mužovića i Čistog Pola, do vodoizvorišta, zamijenjeno je 36 stubova, betonskih i drvenih i razvučeno u dva pravca cca 2000 m SKS 4×70 mm².

Stubovi su poćerani, prenešeni, iskopate rupe i postavljeni zajedničkom aktivnošću ED i mještana i kasnije premontirani.

U toku je aktivnost priključenja potrošača na novu SKS mrežu, kao i izmještanje mjernih mjesta.

NAPOMENA:

1. Navedeni spisak NN nadzemnih mreža nije konačan. Ima puno mreža, posebno po udaljenim selima, koje su u lošem stanju i koje bi trebalo sanirati odnosno rekonstruisati.

2. Kod svih ovih gore navedenih mreža, koje treba da se rekonstruišu, i kod stotine drugih koje ovdje nijesu navedene, odrađivani su razni poslovi i dalje se odrađuju u jednom kontinuitetu, kako bi svi potrošači el.energije imali što redovnije i kvalitetnije napajanje el.energijom.

3. Održavanje, sanacija, rekonstrukcija i izgradnja el energetskih postrojenja i mreža, je proces koji stalno traje, a njegovi rezultati zavise od puno faktora, na koje ED ne može puno uticati. U pitanju je velik obim poslova za koje, pored ostalog trebaju:

-veće količine materijala i rezervnih djelova,

-bolji vozni park, sa odgovarajućim terenskim i teretnim vozilima, uključujući vozila za zimski period,

-veći broj električara i drugog radnog osoblja (za fizičke poslove,…)

4. Niskonaponske vazdušne mreže sa drvenim stubovima i golim provodnicima, podložne su relativno čestim kvarovima, posebno kad su loše vremenske prilike i njihovo održavanje je skupo i teško.

5. Vazdušne mreže sa armirano-betonskim stubovima i SKS, može se reći da su »trajnog« karaktera, pod uslovom da se stručno izvedu.

6. Kod rekonstrukcije vazdušnih NN mreža u nekim selima Katunske i Riječke Nahije i Podgora, mještani su uzimali aktivno učešće. Ono se ogledalo u košenju trase kuda se prostire el.mreža, prenošenju i postavljanju stubova drvenih i betonskih, kopanju rupa za stubove i slično.

Sličnih primjera saradnje sa mještanima je bilo i u nekim prigradskim mjestima.

24. Izmještanje mjernih mjesta

U cilju bolje i redovnije kontrole utrošene električne energije, ED Cetinje je početkom 2009.god počela sa izmještanjem mjernih mjesta kod potrošača, pri čemu se ormarić sa

brojilom postavlja na mjesto pristupačno 24 sata za očitavanje, a to je fasada objekta za koji se mjeri potrošnja ili priključni stub.

Do sredine 2012.godine izmješteno je preko 800 mjernih mjesta. Sa ovom aktivnošću EPCG nastavlja.

25. Ugradnja brojila sa daljinskom komandom

U cilju kvalitetnijeg i bržeg kontrolisana isporuke i potrošnje električne energije, sprečavanja raznih zloupotreba tokom njenog korišćenja, EPCG je počela sa ugradnjom brojila sa daljinskom komandom u nekim gradovima Crne Gore.

Planirano je da se do kraja 2012.godine ugradi 1.000 brojila, a do kraja 2014. godine, ukupno 7. 000 komada. Brojila će se u početku ugrađivati kod onih potrošača, kod kojih očitavanje i naplata potrošene el.energije ne ide kako treba, gdje postoje određene zloupotrebe, a kasnije, postepeno, obuhvatila bi i ostale potrošače.

U pitanju je jedan skup projekat, ali isplativ.

Dosadašnji rezultati sa ugrađenim brojilima na daljinsku komandu, u drugim ED su više nego zadovoljavajući.

26. Problematika neplaćanja potrošene el.energije i njena neovlašćena potrošnja

Jedan značajan broj potrošača, domaćinstava ili preduzeća ne plaća utrošenu el.energiju ili to neredovno čini. Ovi potrošači se redovno upozoravaju na svoje obaveze, daje im se mogućnost plaćanja duga u više rata, a ukoliko to ne ispoštuju, protiv njih se preduzimaju određene mjere, kao što su isključenje sa napona, podnošenje prijava Sudu i slično.

Neki potrošači se bave krađom struje na razne načine. Protiv njih se Sudu podnose krivične prijave i isključuje struja, zbog čega radnici ED doživljavaju razne pretnje, psovke i druge neprijatnosti.

Ovakvo ponašanje potrošača dovodi do velikih gubitaka el.energije, tako da su oni u zimskom periodu oko 40%, a u ljetnjem oko 30%, od ukupno isporučene el.energije i jedni su od najvećih u Crnoj Gori.

Krađa i neplaćanje struje je veliki problem, koji lokalna Elektrodistribucija teško može da smanji, a kamo li da riješi. U rješavanju ovog problema, pored EPCG, treba da se uključe

pojedini državni organi i lokalna samouprava, donoseći odgovarajuće zakone koji bi se morali primjenjivati.

Dosadašnja saradnja sa policijom, tužilaštvom i sudstvom, nije dala zadovoljavajuće rezultate.

Najuredni potrošači su penzioneri, a najneuredni pojedini vlasnici preduzeća, koji i najviše troše struju.

Napomena:

Ukoliko bi potrošači utrošenu el.energiju redovnije plaćali, stvorila bi se znatno veća mogućnost osavremenjavanja elektroenergetske infrastrukture Prijestonice.

Z A K LJ U Č A K :

1. Navedeni el.energetski objekti, mreže i postrojenja su dio elektro-energetskog sistema Cetinja, koji treba što prije rješavati. Spisak nije konačan. Poslovi se nastavljaju i završavaju u granicama mogućnosti.

2. Realizacija planiranih poslova, zavisit će, najviše, od mogućnosti nabavke potrebnih materijala i rezervnih djelova, kao i mogućnosti angažovanja podizvođača zemljanih i drugih uslužnih radova.

3. Na završetak planiranih poslova, značajan uticaj imaće i vremenske prilike. Kod lošeg vremena radovi se ne mogu izvoditi, a nevrijeme dovodi do kvarova i havarija na elektro vodovima i postrojenjima, koji se moraju odmah otklanjati, zbog čega se odlažu već planirani poslovi.

4. Za završavanje ovih poslova jednom većom dinamikom, ED Cetinje nema dovoljno elektromontera. Prijem novih elektromontera, za sada, nije moguć.

5. Kod rekonstrukcije NN distributivnih el.mreža, a što je i najobimniji posao, znatnu pomoć mogu pružiti i mještani. Pomoć bi se ogledala u kidanju drveća i košenju rastinja ispod vodova i oko postrojenja, u kopanju rupa za stubove, u prenošenju i postavljanju stubova i slično. Ovakvim angažovanjem mještana, troškovi se puno smanjuju, a poslovi znatno brže završavaju, na obostrano zadovoljstvo. Ovakvih primjera, kao što je već rečeno, do sada smo imali.

6. U zadnje vrijeme službe Prijestonice, brže rješavaju zahtjeve ED, kao što su izdavanje određenih dozvola, izdavanje urbanističko-tehničke dokumentacije i slično. Ovu saradnju treba još više intenzivirati, jer sve što radi ED Cetinje je za dobro svih građana Prijestonice.

PRILOG PRIPREMIO I LIKOVNO OPREMIO: VESKO PEJOVIĆ