Cetinje :: Moj grad

7 Komentara

1. 

   Luka Popovic
   

   04. Oct, 2011

   Sva rešenja po pitanju plana za Trg umjetnika mi se sviđaju, jednostavno SVAKA ČAST!
   Jedino što bih “laički” savjetovao je, da bi možda trebalo razmotriti prvo LOKANDU, odnosno izgraditi je, jer ako se prvo sredi trg mislim da postoji opasnost od brzog habanja podloge u toku gradnje “starog” hotela!
2. 

   Nemanja
   

   04. Oct, 2011

   Prvorangirano rješenje za Trg umjetnika mi se dopada, i najbolje mi je od nagradjenih. Skladno, funkcionalno, bez pretjeranih detalja. Svidja mi se to i što su ploče duže i šire za razliku od Dvorskog trga. E sad bi me interesovalo da li je u skorijoj budućnosti planirano raspisivanje tendera za izbor izvodjača radova i kada odprilike?
3. 

   Borislav Vukićević
   

   09. Oct, 2011

   Poštovani čitaoci,
   U jučerašnjem dodatku ART ND VIJESTI, u rubrici predviđenom za ARHITEKTURU, za koju pravi priloge gospodin Borislav Vukićević, objavlen je tekst “ARHITEKTURA U PRIJESTONICI
   Duh Cetinja mogu oživjeti samo Cetinjani” u kojemu se autor osvrće na konkursna rješenja za Trg umjetnika kao i na popločavanje Dvorskog trga, pa sam procijenio da bi izvode iz tog priloga bilo interesantno prezentirati u vidu komentara ovog priloga:
   “Česovi je to Trg umjetnika?
   Česovija umjetnika? – da nije umjetnika što umiju da sastave od prvoga do prvoga o dva eura?
   Što se tiče izložbe konkursnih radova i pripadajuće joj javne debate – koja u civilizovanim društvima u pravilu prati otvaranja izložbi ovoga tipa – o tome nema ni pomena
   Nemojte me pogrešno shvatiti, molim vas, nema ničega lošeg u maštanju o novom novcatom izdanju Trga umjetnika na Cetinju – ali bi, čini mi se, ipak trebalo ići redom: prvo da se digne privreda – prvo to, definitivno, da se zaposle ljudi, da se oformi ekonomska baza – pa da se sredi vodovod, pa struja, pa autobuska stanica – ono nije autobuska stanica, ono je ruglo koje ne dolikuje jednoj prijestonici, morate se složiti – pa fasade, pa energetska efikasnost, pa tek onda da se sređuje trg, ako nešto pretekne…
   Što se tiče izložbe konkursnih radova i pripadajuće joj javne debate – koja u civilizovanim društvima u pravilu prati otvaranja izložbi ovoga tipa – o tome nema ni pomena na Internet stranici Prijestonice. Hoće li biti izložbe – ostaje da se vidi.
   Dobro bi bilo da bude izložbe – ako li je pak ne bude, ako nije predviđena – trebalo bi barem okačiti obrazloženje žirija o dodjeli nagrada i sve konkursne radove redom – kompletne radove, naravno, u jakoj rezoluciji – na pomenutu stranicu – pa da mi malo temeljitije to proanaliziramo – onako u slobodnom vremenu.
   Ovako, neki opšti utisak o nagrađenim radovima bi bio da su svi, redom, vrlo profesionalno prezentovani – za razliku od projekta rekonstrukcije susjednog Dvorskog traga, autora gospodina Svetislava Popovića…
   Drugonagrađeno konkursno rješenje – rad Ivana Miloševića – najviše vuče na tu stranu, čini mi se.
   Kad već pomenuh to rješenje, dodao bih da je – ovako na prvu loptu – bolje od prvonagrađenog. Lakše je, čistije – i što je posebno važno – logičnije – i to osjetno. Zamislite da je neko prosuo nekoliko stotina hiljada litara mlijeka na Trg umjetnika – pa da se to mlijeko zaledilo – tako mi to izgleda.
   Mnogo je dobro to rješenje – i mnogo bijelo. Ta polja obojena različitim nijansama plave su pretjerivanje, ako mene pitate, mada nisu agresivna – ali je zato ideja da se ispod pojedinih polja postavi neon – izvanredna – i uopšte, Milošević je ponudio par izvrsnih rješenja – najbolje je, na primjer, riješio problem osvjetljenja trga – kod njega je osvjetljenje najdiskretnije, najnepretencioznije – i to mi se baš sviđa. Jedna zgrada – u kontekstu te revitalizaje – pa bila to i istorijska Lokanda – ne znači ništa
   I u segmentu popločavanja je drugonagrađeno rješenje najbolje – sviđa mi se što Miloševićev pravac popločavanja ide poprečno u odnosu na pravac Njegoševe – tj. Glavne ulice – a ne podužno, kao kod ostalih.
   Ne mogu a da ne primijetim, takođe, da se na gotovo svim nagrađenim radovima pojavljuje vaskrsla varijanta Lokande – tj. Grand hotela – svuda imamo to potonje izdanje Lokande, neposredno pred rušenje.
   Mora da je ubacivanje Lokande u priču bio konkursni uslov – bez obzira na to što ekipa mislila o toj ideji. Kasnije sam na Netu pronašao inicijativu o obnovi Grand hotela u izvornoj varijanti – inicijativu je potpisalo barem pola građana časnoga Cetinja.
   OK – definitivno je potrebna zgrada na kraju Glavne ulice – i to baš u idealnim gabaritima bivšeg hotela Grand – da zaokruži priču – u protivnom bi se ta ulica – nakon što se proširi u trg – trgčić – prosula s te strane, prema parku. Ali graditi novi – još stariji i još ljepši Grand – to ne ide…
   Tema popločavanja Cetinja bi se, dakle, mogla svesti na dva pola. Prvi pol – južni – bio bi svakako Stradun…
   Duh Cetinja, dakle, moraju da revitalizuju baš Cetinjani. Jedna zgrada – u kontekstu te revitalizaje – pa bila to i istorijska Lokanda – ne znači ništa. U pitanju je čitav grad.
   Na Cetinju bi, na mjestu gdje se nekada nalazila Lokanda, perfektno legao nekakav kulturni centar – alternativne naravi – u kompletu sa polivalentom, tj. višenamjenskom dvoranom – ako mene pitate. Pa da se omladina cetinjska i crnogorska tu okuplja svako veče…
   Problem je i heterogena struktura Istorijskog jezgra Cetinja. Kako koncipirati Dvorski trg? – gdje su njegove morfološke granice?
   Tema popločavanja Cetinja bi se, dakle, mogla svesti na dva pola. Prvi pol – južni – bio bi svakako Stradun. Zamislite kvazi-Stradun na Cetinju – upravo to predlaže gospodin Popović – a zatim se zapitajte da li na Cetinju, oko Dvorskog trga, postoje stare kamene zgrade koje bi mogle parirati dubrovačkim kamenim zgradama uz Stradun.
   Pa ne baš. Zaključak je da popločavanje Dvorskog trga kamenom – ne ide. Cetinje traži nešto drugo – ne znam što – ali jako, jako, osjećam to – što bi rekao stari trubadur Jura Stublić.
   Problem je i heterogena struktura Istorijskog jezgra Cetinja. Kako koncipirati Dvorski trg? – gdje su njegove morfološke granice? – da li se ograničiti na potez bivše Dvorske ulice – ili povući konzistentnu liniju oko Biljarde, pa do ispod Manastira, i dalje, sve do Vladin-doma?
   A što ćemo sa Njegoševom ulicom i Trgom umjetnika? – ako mene pitate – trebalo bi prosuti mlijeko preko čitavog Istorijskog jezgra i sačekati da se zaledi.
   Drugi pol je Evropa – tj. originalno rješenje. Koje i kakvo – o tome bi trebalo dobro razmisliti… riječ je zapravo o identitetskom pitanju – što je tačno Cetinje i što nam ono tačno znači?
   Bojim se da Bogdanovićeva ekipa nema odgovor na to pitanje… ali se trude drugari, što je svakako za pohvalu”.
   ND “VIJESTI” 08.10.2011.
4. 

   Nikola
   

   09. Oct, 2011

   Mislim da je dobro “razmišljati” na konkretan način o rješenju pojedinih prostora u gradu putem raspisivanja konkursa. Možda bi trebalo da jedan broj članova žirija budu afirmisani stručnjaci iz Evrope za temu koju tretira projektni zadatak. Dobro bi bilo i da se organizuju izložbe i prezentiraju najbolja rješenja zainteresovanima i naravno da sve to “odleži” neko vrijeme da “ZRENE” pa tek nakon toga da se ide u realizaciju …
   Iz metodologije koja prati rekonstrukciju Dvorskog trga treba izvući određene pouke i ne ponavljati napravljene greške:
   -Iako napravljen 1986. godine Projekat za popločavanje Dvorskog trga arh Svetislava Popovića je usvojen preko noći – mimo procedure koja je bila neophodna i za jednostavnije poduhvate od uređenja epicentra Crne Gore – Dvorskog trga na Cetinju.
   Pored toga što nema saglasnost Zavoda za zaštitu spomenika kulture Crne Gore koji zastupa stanovište da se nivo trga mora spustiti na pređašnji nivo, ovaj projekat je bio i nekompletan, nije sadržavao:
   – rješenje osvjetljenja trga;
   -rješenje infrastrukture ispod trga (instalacija za vodu, struju, telefon, grijanje, odvod atmosferskih i fekalnih voda);
   -rješenje održavanja trga u zimskom periodu (čišćenje snijega ili njegovo topljenje putem podnog grijanja),
   -armirano betonsku podlogu koja bi eliminisala eventualna ulegnuća ploča u slučaju prelaza nekog teretnog vozila;
   -dovoljan broj zelenih (“tačaka”) površina koje bi bar malo osvježile monotonu kameno betonsku površinu od oko 3300 metara kvadratnih.
   -nije uopšte usaglašen sa rješenjem prostora koji tangiraju trg (podvožnjak, plato oko spomenika Ivana Crnojevića, plato ispred Biljarde kao i rješenje staze od Arhiva do Crkvenog suda)-ovo nije bilo ni moguće jer nijesu napravljeni projekti za navedene prostore!?
   Pitam sebe a i Vas gospodo: ČEMU ŽURBA I OVAKVI PROPUSTI KADA ZNAMO DA MI NESMIJEMO PRAVITI GREŠKE JER NIJESMO U STANJU (TO POKAZUJE PRETHODNI PERIOD) DA IH POPRAVIMO!!!
   Ali, s obzirom da su stvari na terenu takve kakve su, i da i ovoga puta važi ona krilatica da “ko ima vlast ima i pamet”, iskoristiću ovo javljanje za par konkretnih sugestija:
   1. TRG UMJETNIKA
   -Prvo treba riješiti pitanje izgradnje Lokande, koja je za Crnu Goru i Cetinje od neprocjenjive važnosti, pa tek onda razmatrati rješenje Trga umjetnika
   2.Dvorski trg
   -Treba napraviti armirano-betonsku podlogu pa tek onda ići sa pijeskom i pločama;
   -Treba ići sa kamenim pločama skroz do fasada kuća sa obadvije strane čime će se povećati površina trga i vizuelni doživljaj (znači eliminisati klasične betonske i u odnosu na trg podignute trotoare i bubulje između trotoara i trga a samo ostaviti profilisane ploče za odvod vode);
   Na ovaj način bi se možda i spustio bar malo postojeći nivo trga …
   Zbog svega navedenog, volio bih da ovaj posao sa rekonstrukcijom Dvorskog trga bude prekretnica u daljoj metodologiji uređenja Cetinja …
   PS
   Kako je turistička sezona završena, smatram da nema nikakve potrebe forsirati radove oko uređenja trga već treba uložiti sve napore da se eliminišu svi propusti kako bi, koliko toliko, rezultat bio bolji…
5. 

   Luka Popović
   

   09. Oct, 2011

   Uz komentar gosp. Nikole sa kojim se u potpunosti slažem, zahvalio bih ce gosp. Vukićeviću što nam “otvori” oči po pitanju stvari koje nedostaju Cetinju!
   Gosp. Vukićeviću, svi mi Cetinjani znamo što nam nedostaje, ali kad vam već neka rešenja nametnu, poželjno je da iskusni ljudi, poput vas daju neka konkretna idejna rešenja kao što je Nikola naveo i na to staviti akcenat!
   Dakle ponoviću :
   1.prvo izgradnja Lokande,
   2.armirano-betonska podloga, kako zbog bolje nivelacije tako i zbog mogućih ulegnuća …,
   3.podno grijanje, da ne bi bageri pri čišćenju snijega oštetili kamene ploče odnosno da se ne bi plaćala skupa specijalna mašina koja topi snijeg i izbacuje vodu ali na površini trga ostavlja snijeg-led…
   Nadam se da i moj laički pogled na situaciju može pomoći jer ovo je samo komentar kao proizvod razgovora sa sugrađanima!
6. 

   Slobodan
   

   10. Oct, 2011

   Poštovani,
   Slažem se sa konstatacijom da je metodologija veoma važna za rješavanje bilo kojeg problema. Kako se konkretno radi o rješavanju prostora dva trga koji su epicentar Istorijskog jezgra Cetinja a samim tim i Crne Gore, smatram da ova pitanja zaslužuju najveću pažnju i najozbiljnije stručne analize. U tom pravcu želim sugerisati da se ove moje riječi shvate kao krajnje dobronamjerna “opomena” – čitaj sugestija kako se ne bi bespotrebno napravile bojim se nepopravljive greške…
   Siguran sam da su dva brijesta bila dovoljna na Dvorskom trgu i da je BUNAR koji neće biti u funkciji nepotreban.
   Takodje smatram da su kamene ploče malih dimenzija i da se mora napraviti armirana podloga za njih…
   EVO I MOJA TRI PRIJEDLOGA:
   1. Ivan Crnojević mora da domimira na tom trgu.
   2. Slovo iz Oktoiha bi trebalo da postavimo i pokazemo ga svakome ko dodje na Cetinje jer značaj Oktoiha i cijele priče vezane za prvu državnu štampariju to zaslužuje …(makar u dijelu trga prema Ćipuru)
   3. Crna Gora treba da napravi spomen obilježje CRNOGORKI čija je uloga u stvaranju i očuvanju zdrave familije – čitaj države neprocjenjiva. Pošto mi često govorimo da je Cetinje = Crna Gora, onda bi trebalo taj spomenik da bude na Cetinju. Kako je ona svojom toplinom i visokim ljudskim vrlinama okupljala oko sebe članove familije i prijatelje a srdačno dočekivala i ispraćala goste, možda bi njena “skromna” – čermakovska figura mogla da se nalazi u sredini jednog ne velikog kamenog gumna baš na Dvorskom trgu – na Cetinju …
7. 

   Drago
   

   13. Oct, 2011

   Mnogo mi se dopadaju sve tri ideje… One su 100% osnovane. Trebalo bi ih samo malo “izbrusiti” …
   Ja bih predložio da na Dvorskom trgu bude samo jedan brijest i to preko puta POŠTE – gdje je i ranije bio a da se umjesto bunara i preostala dva predviđena brijesta napravi spomenik CRNOGORKI čiji bi lik trebalo napraviti po najljepšim ČERMAKOVIM crtežima… Ako nešto iz života i prošlosti Crne Gore, treba da pokažemo svijetu, nešto sa čime se možemo ponositi, onda je to svakako lik žene koja je bila stožer crnogorske familije i crnogorske nacije.