Cetinje :: Moj grad

8 Komentara

1. 

   Markoni
   

   18. May, 2011

   Ovo još nije bivalo. Da se prvo reorganizuje Muzej na Cetinju pa da se to poslije aminuje na radionici, valjda je trebalo obrnuto. I dje to ima da se na radionici usvaja Akcioni plan. Diletanti su to moj Vesko
2. 

   Djuro
   

   11. Jun, 2011

   Postovani gospodine Pejovicu
   Da li ste bili na prezentaciji rekonstrukcije Dvorskog trga(zbog brojnih obaveza nisam mogao doci), pa me interesuje da li imate jos neku fotografiji buduceg izgleda trga, i da li se pokrenulo pitanje sanacije podvoznjaka koje bi po mom skromnom misljenju trebalo uraditi u sklopu rekonstrukcije trga.
   Unaprijed zahvalan na odgovoru
3. 

   Vesko Pejović
   

   11. Jun, 2011

   Poštovani gospodine Djuro,
   Šteta je što nijeste prisustvovali prezentaciji projekta rekonstrukcije Dvorskog trga jer kao student arhitekture mogli ste da se uključite i date svoj doprinos …
   Zbog Vas a i mnogih čitalaca koje ova tema interesuje potrudiću se da kroz odgovor na Vaše pitanje ukratko prenesem tok i sadržaj ovog druženja.
   Uvodno izlaganje dao je autor projekta prof. Svetislav Popovic, dipl. ing arh.
   On je između ostalog rekao da je projekat urađen prije 25 godina ali da je skoro urađena geodetska podloga postojećeg stanja trga pokazala da on skoro u potpunosti odgovara onome što lokalna uprava želi da se uradi. Projekat ne predviđa spuštanje nivoa trga već samo njegovo popločavanje kvalitetnim kamenom dimenzija 20x40x16 cm. Na liniji koja spaja trg sa Njegoševom ulicom predviđeno je da se posade tri brijesta oko kojih bi bili napravljeni pidžuni. Elekronska prezentacija predstavila je i mobilijar koji bi se nalazio na trgu (klupe, korpe za otpadke, površine za razna obavještenja, …) kao i izgled bunara koji je predviđen tamo đe se i nalazio … Profesor Popović se posebno osvrnuo na “rak” ranu tog prostora – PODVOŽNJAK i pojasnio kako je nastala ideja da se on predvidi i kako je zbog nedostatka sredstava došlo do odstupanja od idejnog projekta autora Tupe Vukotića, dipl. ing arh (glavni projekat je uradilo I REALIZOVALO preduzeće Mavrovo iz Makedonije koje je tada izvodilo radove na infrastrukturi Istorijskog jezgra Cetinja). Ja sam tada zamolio prof. Popovića da nam ukratko približi koje su to razlike odnosno kako bi izgledao podvožnjak da je urađen po projektu arh. Vukotića…
   Da Vam prenesem moj utisak: mislim da ni to rješenje nije bilo dobro jer “kanjon” koji je po meni najveći problem, umjesto glomaznim žardinjerama bio bi zaklonjen kamenim zidom sa obadvije strane što takođe remeti ravnotežu tog prostora … Prof. Popović bi volio da se može i podvožnjak uključiti u ovaj poduhvat rekonstrukcije trga ali nije optimista s obzirom na finansijsku situaciju …
   Ja sam se javio prvi za diskusiju i evo mojih sugestija i zapažanja:
   -projektom su predvidjena tri brijesta (preko puta pošte) a ja smatram da su dva dovoljna jer na tom potezu nikada nijesu bila tri … i da se oko brestova naprave pidzuni od tesanog kamena koji bi drzali zemlju a služili i
   da se sjedne … ali da nijesu nalik onima kod Reljefa i Manastira … moraju imati “pravu mjeru”…
   -predložio sam da se na zidovima bunara ne kalemi grb Cetinja (koji je usvojen sedamdesetih godina) …
   -predložio sam da se upristoje trotoari ispred kuce Muja Milanovića i kuće Vuletića …
   -predložio sam da se ispred ulaza u Dvor maknu oni fenjeri koji podsjecaju na drva za praćku kao i oni moderni stubovi sa reflektorima a da se vrate ona dva stara
   stuba iz vremena kralja Nikole (1910) s tim što bi se Dvor “umivao” blagom svjetlošću od reflektora koji bi bili smješteni u parku preko puta Dvora (kod Ivana Crnojevića) …
   -predložio sam da se u sklopu rješavanja trga napravi i rješenje za ublažavanje ili neutralizaciju negativnog efekta podvožnjaka na istorijsko jezgro Cetinja tako što bi se uklonili oni kasuni od zardinjera a podvoznjak
   pokrio prema Ćipuru još 40 metara a prema Arhivu još 16 metara (ukupna dužina pokrivenog podvožnjaka tada bi bila 120 umjesto sadašnjih 60 m) i preko te ploče koja bi zadržala visinu od 4,5 m kako bi podvožnjak i dalje bio u
   funkciji, stavila zemlja i posadila trava. Na krajevima bi bila tanka kovana ograda a čela (ulazi) bi bila obložena kamenom … Pogledajte moj projekat https://www.cetinje-mojgrad.org/?p=42 koji je prof. dr Mladen Ulićević prije
   11 godina visoko ocijenio …
   -predložio sam da se u sklopu ovog projekta trga riješi i potez od Crkvenog suda do Arhiva jer to, po meni, mora biti sve jedna melodija … kao i da se u sklopu uređenje prostora oko spomenika Ivana Crnojevića (koje bi bilo obuhvaćeno projektom) napravi i odgovarajuća kamena staz do samog lica spomenika koja bi služila za neke “svečanosti” vezane za prilaz spomeniku (polaganje vijenca itd) …
   Moram Vam reći da je još desetak prisutnih učestvovalo u raspravi i dalo, po meni veoma korisne sugestije … Pominjalo se eventualno spuštanje nivoa trga, kvalitet kamena i majdani gdje se on može naći, veličina kamenih ploča (sugerisano je da budu veće dimenzije), neophodnost obezbjeđivanja potrebne količine kamena prije nego što se “uloži” u rabotu, mogućnost potpunog uklanjanja podvožnjaka i neophodnost njegovog priključivanja projektu rekonstrukcije trga, rasvjeta trga, … Izraženo je zadovoljstvo što predviđeno rješenje predviđa praktično sve ono što je naše (pidžun, bunar-a ne fontanu, domaći kvalitetni kamen itd) kao i to što se novo rukovodstvo grada odlučilo na ovaj poduhvat.
   Poštovani gospodine Đurišiću,
   novih fotosa odnosno crteža nemam a ako mi ih pošalju iz Odjeljenja za uređenje prostora (imam obećanje Sekretara Filipa Aleksića) biće Vam sve prezentirano.
   Srdačno Vas pozdravljam
4. 

   Djuro
   

   11. Jun, 2011

   Hvala gospodine Pejovicu na brzom i iscrpnom odgovoru.
   Generalno sam zadovoljan ovim projektom uz par Vasih izmjena mislim da ce to na kraju odlicno ispasti.
   I nadam se da imaju u planu, pa makar u projektu koji dolazi *Beautiful Cetinje* da Dvoru vrate staru rojalnu boju, jer smatram da je u sadasnjem stanju on *nevidljiv* kao gradjevina, a nekada je dominirao trgom.
   Srdacan pozdrav
5. 

   Aleksandar Radunović
   

   11. Jun, 2011

   STAV
   Niti ko javlja zbog čega ponovo zatvaraju vodu, ni kad će je zatvoriti, ni kad će je ponovo pustiti. Opet nešto popravljaju. Ja bih samo da zamolim da se, ako se ikako može, situacija vrati na ono stanje kad je sve bilo pokvareno jer bih da popijem čašu vode
   NEMOJTE POPRAVLJAJT KUMIM VE BOGOM
   Radnja se dešava u kući mog dragog prijatelja u kojoj lokalni zidar radi na pravljenju pregradnog zida između kuhinje i dnevnog boravka.
   I tako, riječ po riječ, gazda kuće pita zidara zna li nekog dobrog vodoinstalatera jer evo već par mjeseci voda iz kuhinjske česme jedva da kaplje.
   “Desilo se odjednom, do prije mjesec i po dana sve je bilo u redu”, žali se domaćin zidaru koji nakratko zastaje sa radom i pita: ”Oćeš li da ti ja to pogledam?”.
   Moj ga prijatelj sa nevjericom pita zna li da radi oko tih stvari, a zidar mu samouvjereno odgovara da je u svojoj kući sve poslove oko struje i vode sam završio, i da nema potrebe da traži vodoinstalatera ako je već on tu.
   Skoro potpuno uvjeren u zidarovo umijeće oko popravki česama, nešto zbog njegove priče a nešto i zbog toga što zna koliko je tesko pronaći dobrog majstora, moj prijatelj pristaje na to da zidar pokuša popraviti česmu.
   Koji sekund kasnije bataljuje se rabota oko pregradnog zida, zidar odlazi do radionice da donese alat koji mu nedostaje i poslije pola sata počinje rad na popravci česme.
   Zidar rastavlja česmu, gleda u čemu je problem, skida neke djelove, duva u njih vjerovatno htijući da ih otčepi, i radi sve što bi jednom laiku trebalo da izgleda kao da neko ko zna što radi popravlja česmu.
   Poslije određenog vremena česma je ponovo sklopljena i zidar pun nade odvrće rubinet. Ne dešava se ništa. Ne pojavljuje se čak ni ono malo vode što se prije popravke stidljivo slivalo kroz onu srebrnkastu cijev. Ništa.
   Zidar začuđeno gleda, ponovo zavrće, pa odvrće rubinet – i opet ništa. Pita domaćina da možda u međuvremenu neko iz vodovoda nije zatvorio vodu, jer na Cetinju voda nestane u sekundi a da niko ne zna zbog čega. Moj prijatelj odlazi do kupatila, provjerava da li tamo ima vode i javlja zidaru da je u kupatilu sve u redu, i da je problem ipak u kuhinjskoj česmi.
   “A što joj je sad, po mome bi trebalo da je sve u redu”, čudeći se izgovara zidar i počinje ponovo energično da rastavlja česmu.
   Domaćin se pridružuje čuđenju i dalje vjerujući čovjeku koji kaže da zna sve da popravi. Ponavlja se rastavljanje, duvanje, posmatranje, duvanje, pa opet posmatranje, duvanje i sastavljanje. I opet ništa!
   U tom trenutku moj prijatelj vidjevši kako se situacija odvija počinje da moli zidara da stvari vrati na stanje u kojem je česma bila prije nego što je uložio da je popravi, kad je voda barem po malo kapala, a da se zidar vrati ljubomornom zidu.
   Ovaj, ubjedjujući ga da će sve biti u redu i da je u pitanju neka sitnica, ponovo rastavlja česmu. I opet se ponavlja isti scenario: rastavljanje, posmatranje, duvanje, posmatranje, posmatranje, duvanje, duvanje, posmatranje, sastavljanje, posmatranje.
   Kad je česmu poslije sat i po vremena popravljanja sastavio treći put, zidar stidljivo i sa zebnjom odvrnu rubinet. Pretpostavljate – opet ništa.
   Ništa! Ni kap!
   Ćutanje. Ćute i zidar i domaćin, mada se osjeća da zidar više ćuti. Zamišljeno gleda česmu, češka se po glavi i sa blagim prekorom u glasu kaže mom prijatelju: ”Bogami, bolje bi ti bilo da si zva’ nekoga ko se razumije u ove rabote.”
   E sad, ako je neko od vas stigao do ove rečenice vjerovatno se pita što mi bi da vam ispričam ovu istinitu priču. Evo razloga.
   Na Cetinju je već oko 400 godina non-stop restrikcija vode, mada je u posljednjih par godina sve to kulminiralo i pretvorilo se u totalni užas. Ljeti vodu zatvaraju i danju i noću. Danju po tri, četiri sata, a noću od kad mrkne do kad svane.
   Međutim, prije dvadesetak dana ljudi iz vodovoda su uložili u to da poprave ponešto i bilo je javljeno građanima da će se do 05. 06. isključivati voda od 13 do 16 h, a da će poslije toga stvar sa vodosnadbijevanjem biti puno bolja. I trpjelo se, ka vazda, i čekao se 05. 06.
   I dođe taj dan, ali, kao što se moglo predvidjeti, restrikcije su se nastavile, a u posljednjih par dana vode nema od 10 ujutro pa do kad je pušte – nekad je to 10 uveče, a nekad nas obraduju nešto ranije, onda je ima sat-dva, i opet je zatvore. I, naravno, niti ko javlja zbog čega je ponovo zatvaraju, ni kad će je zatvoriti, ni kad će je ponovo pustiti.
   Vjerovatno opet nešto popravljaju.
   E sad, ja bih samo da zamolim da se, ako se ikako može, situacija vrati na ono stanje kad je sve bilo pokvareno jer bih da popijem čašu vode.
   Ili to, ili da se zove neko ko se razumije u te rabote.
   Nezavisni dnevnik “Vijesti” 11.06.2011.
6. 

   Bozidar P. Drecun
   

   11. Jun, 2011

   Jedino što mi se ne dopada to je što (ako sam dobro shvatio) neće spuštati nivo trga. To mi je jako čudno i iz laičkog ugla gledanja ne izgleda mi kao pametno rešenje. Medjutim, ako to ne smeta porodicama čije su kuće ispod nivoa trga, onda ne treba ni meni da smeta.
   Dopada mi se vraćanje bunara i brijesta.
   Nadam se da će se i zavrsiti radovi do dana opštine (13 novembar) i to bi bilo za svaku pohvalu.
7. 

   Zoran Bošnjak
   

   12. Jun, 2011

   CETINJE I DALJE ŽEDNO
   Posebna je priča, kad je voda u pitanju, Cetinje. Turisti koji ovog ljeta posjete prijestonicu moći će, zajedno sa mještanima, samo da sanjaju vodu. Kao i Čak Noris, iz vica koji ovih dana kruži, po kome poznati akcioni junak na Cetinju sanja tuširanje.
   Decenijski problem Cetinja, navodno je počeo da se sanira od ove godine, ali građani i dalje nijesu zadovoljni. Već nekoliko mjeseci, grad se “planski isključuje sa vodvodne mreže, u cilju realizacije programa “Dovođenje sistema u mjerno stanje”, odnosno radova na realizaciji projekta nabavke i ugradnje mjerača protoka u vodovodnom sistemu“.
   Pritisak koji dobijemo, nije dovoljan ni da se istuširmao, a da ne pričamo o tome da uključim mašinu
   Posljednji plan koji se sprovodi već skoro sedmicu, je isključenje vode u periodu od 13 do 16 časova. Ipak, građani se žale na način “na koji vodovod mjeri vrijeme”. Ima i onih koji i nakon “zvaničnog otvaranja česmi” i dalje nemaju vode.
   ” Pritisak koji dobijemo, nije dovoljan ni da se istuširmao, a da ne pričamo o tome da uključim mašinu” jada se domaćica, kojoj se gomila sve više veša za pranje.
   “Vlada je krajem prošle godine formirala koordinaciono tijelo, čiji je zadatak sanacija stanja vodovodne mreže na Cetinju, i Regionalni vodovod ima predstavnika na čelu tog tijela. Mi se trudimo da pomognemo rukovodstvu Cetinja da se izađe iz ove situacije.
   Trenutno se sprovode određene mjere, poput ugradnje vodomjera, da bi se vidjelo gdje su gubici na mreži. Cetinje ima dovoljno vode, ali veliki dio te vode gubi na putu do potrošača” objašnjava Zoran Bošnjak, i dodaje da bi restrikcije trebalo da prestanu u narednih 6 ili 7 dana.
   Voda za Cetinje je trebalo da stigne i sa Regionalnog vodovoda, po prvobitnom planu, po kome je ta voda trebalo da se dobije sa izvora na Karuču.
   Međutim, kada je pobijedila opcija izvora Boljesestre, procijenjeno je da nije racionalno uključiti Cetinje u taj projekat, te da će se problem vode u prijestonici riješiti smanjenjem gubitaka i sanacijom mreže.
   Nezavisni list “Vijesti”, 12.06.2011.
8. 

   Dušan
   

   13. Jun, 2011

   Želim da se zahvalim uredniku sajta i sekretarici Senata što su mi omogućili da saznam nešto više o problemima vodosnabdijevanja Cetinja i svemu što se radi na njihovom otklanjanju. Pitam se zašto nijesmo mogli ranije dobiti kvalitetnije informacije iz JP Vodovod i zašto nijesu poštovali vrijeme koje su sami određivali za ukidanje odnosno dolazak vode?! Pitam se što su svi ovi direktori JP Vodovod u proteklom periodu radili, što su to oni rekonstruisali i đe su pošle silne pare za njihovo presipanje iz šupljeg u prazno!!! Sjećam se da su tražili prošlih godina gubitke kroz gradsku mrežu a evo ispade da je jedna trećina vode koja se pumpa iz Podgora nestajala na relaciji Lašor – Zagrablje a da je kod Bolnice takođe bio značajan gubitak … Zamislite samo: Vlada Crne Gore podmiruje (stalno) godišnji dug za utrošenu električnu energiju JP Vodovod Cetinje od oko milion i dvjesta hiljada eura a građani Cetinja godinama ostaju žedni “žedni” … jer su nam govorili ti veliki stručnjaci da vode nema jer se ona gubi u mreži a đe se gubila tek sad saznajemo … Zar to dovoljno ne govori o tome koliko je stručno znanje kadrova JP Vodovod Cetinje … Pitam se da li će neko od njih odgovarati za to što su građani Cetinja toliko trpjeli zbog njihove naopake rabote ili ćete ih zadržati na još veće funkcije i plate koje ste im dali nakon odlaska iz JP Vodovod Cetinje. Pitam se dali neko analizira stručni rad … Nekada su se davale ocjene glavnim kadrovima na osnovu rezultata koje postignu a danas je izgleda važno samo da ste član vladajuće koalicije i da imate “jaka” leđa … Sve je devalvirano, a građanska komponenta je veoma “tanka” zato smo tu đe jesmo … Pitam se zašto bar ne možemo biti ljudski informisani?!!!
   Vama gospodo iz Senata priznanje za pokretanje kvalitetnog rješavanja pitanja vodosnabdijevanja Cetinja i očekujemo da ćete pratiti na pravi način i preostale faze …