Moguca perspektiva razvoja Cetinje-Njegusi-Kotor, Blažo Sredanović
Posted on 22. Dec, 2006 by Vesko Pejović in Budućnost Cetinja, Pravci razvoja
Njegusko polje je nesto manje povrsinski od Cetinjskog polja. Sadasnja populacija Njegusa je oko 400, sto znaci da tamo ima zivotnog prostora za jos najmanje 5-6000 ljudi.
Saobracajna veza Cetinja sa Njegusima preko Ivanovih korita sadasnjim putem je svega 20 km.
Ako bi se postojeci put modernizovao, dakle prosirio i izbjegle nepotrebne krivine, on bi se mogao skratiti bar za jednu trecinu.To rastojanje bi se prelazilo kolima za 15 minuta, a toliko vremena uzme da se u Podgorici predje s jednog kraja grada na drugi, da ne govorimo o relaciji i prostoru Podgorica-Tuzi koji postepeno prerasta u jednu urbanu cjelinu.
Sa svojom nadmorskom visinom od oko 900 m i blizinom mora Njegusi su prava vazdusna banja, gdje se ukrstaju dvije klime. To je gotovo netaknut, cedan prostor, bez ikakve industrije, veoma pogodan za pravo ekolosko selo za kojim Evropa i svijet cezne. Uz to padine Lovcena i Stirovnika prema Njegusima, zbog vece visinske razlike, veoma su pogodne za smucarske terene, vise nego tereni oko Ivanovih korita.
Vidikovci oko Krsca prosto vape za planinskim hotelima i restoranima sa pogledom kakvog malo gdje ima u svijetu.
Vec se u veliko razmatra gradnja uspinjace Kotor-Krstac-Lovcen. To bi otvorilo mogucnost da se hoteli na Njegusima koriste u dvije sezone. Ljeti bi se turisti danju kupali na moru, a spavali na divnom planinskom vazduhu bez primorske zege. Zimi bi, zbog velike blizine Primorju postali popularniji za skijanje od Durmitora i Kolasina, koji vec privlace brojne goste i uspjesno posluju. Turisticke aktivnosti na Njegusima imale bi veliku korist i za okolna sela.
Prisustvom kanadskog bilionera Manka u Boki, sto je vec realnost i gradnjom jos nekoliko hotela uz obalu slicno tipa SPLENDID u Becicima, socijalna struktura stanovnistva u Primorju ce brzo da se mijenja, prihodi da rastu, a time i zelja za bogatijim zivotom ljudi.
Cetinje i Njegusi, kao jedno istorijsko jezgro, imaju sta da zajedno ponude turistima. Problem je uvijek bio, a i danas je, kako te turiste najkracim putem i najbrze dovesti do zeljene destinacije.
Svjetski turisti cijene svoje vrijeme i spremni su da plate za sve pogodnosti. Na hiljade njih vec sada dolaze svake godine velikim brodovima u Kotor. Uspinjaca sa vecim gondolama otvorila bi za njih fantasticne mogucnosti i pruzila im priliku da za daleko krace vrijeme nego do sada posjete i mauzolej na Lovcenu, Cetinjske muzeje i Njeguse. Turisti koji iz Dubrovnika sada prave naporne izlete naokolo autobusima mogli bi u Kotor doci brodom. To je ogromna razlika u konforu i usteda u vremenu, a pored toga daleko je atraktivnije.
Poznato je da danas svjetski bogatasi traze izuzetna mjesta sa rijetkim prirodnim ljepotama, izvan uobicajene turisticke guzve. Ako su tu jos i istorijske znamenitosti, cist vazduh, voda i prirodna hrana onda to dobija izuzetno visoku cijenu.
Ako bi ovaj projekat usao u Prostorni plan vjerujem da bi se za njega nasao investitor izvan Crne Gore koji bi projekat realizovao u dogledno vrijeme. Uspinjaca bi postala vitalna arterija i povezala bi ekonomski i turisticki Boku sa Cetinjem i Njegusima.
Blazo Sredanovic
San Francisko