Cetinje :: Moj grad

Novi ljudi za novu šansu Cetinja, Danijela Lasica

Posted on 12. Dec, 2010 by Vesko Pejović in Budućnost Cetinja, Cetinje danas

Aleksandar Bogdanović je u petak (10.12.2010) zvanično preuzeo dužnost gradonačelnika Cetinja. Na toj funkciji zamijenio je doktora Milovana Jankovića, a u naredne četiri godine, kao prvog čovjeka crnogorske prijestonice, kako kaže, očekuju ga veliki izazovi. Bogdanović najavljuje kadrovske promjene u timu gradonačelnika, ali još ne želi da kaže ko će biti novi ljudi u njegovom kabinetu.
– Među najvećim izazovima u ovom momentu je moja spremnost da se zajedno s budućim timom lokalne administracije angažujem na promjeni imidža Cetinja i da se u tom pravcu dogovorimo oko onoga što treba da uradimo u narednom periodu. Takvu saradnju gradićemo na radu kojeg treba da se prihvate svi. To je posao koji ne može da uradi samo jedan čovjek, već čitav tim stručnih i edukovanih ljudi koji će biti spremni da krenu događajima u susret, a ne da od njih bježe. Cetinje je grad svih građana Crne Gore, i zato postoji još veća odgovornost koju treba opravdati brzim reakcijama i odgovorom na sve izazove. To zahtijeva novu, hrabru administraciju koja će promptno reagovati i pripremati kvalitetne projekte, koji će ubrzati razvoj Cetinja i dati mu novu šansu, a na osnovu kojih ćemo biti u stanju da dobijemo podršku državnih organa i međunarodnih organizacija – kazao je Bogdanović u intervjuu “Vijestima”.Zbog čega su u DPS-u odlučili da smijene dosadašnjeg gradonačelnika? To je prvi put da jedan kadar DPS-a nije dobio drugi mandat za mjesto gradonačelnika.
– Bio sam jedan od kandidata za gradonačelnika i to mi je bila čast i obaveza, posebno imajući u vidu i podršku partije mog grada i vrha DPS-a. Svi smo dužni svom gradu i pravo pitanje koje nosim u sebi je kako da mu se odužim. Ne bih se bavio bilo kakvim ocjenama jer to meni ne pripada, već bih se posvetio dobru Cetinja i prioritetima koje treba da uradimo.Šta će biti Vaši prvi koraci na novoj dužnosti?
– Prošle nedjelje sam razgovarao sa stalnim predstavnikom UNDP-a za Crnu Goru Aleksandrom Avanesovim o mogućnostima rekonstrukcije fasada koje se nalaze u istorijskom jezgru grada i dogovorili smo da taj projekat što prije osmislimo kako bi se u narednom periodu mogao i realizovati. To je projekat čija vrijednost ne bi bila manja od dva miliona eura. Maksimalno ću se posvetiti međunarodnim aktivnostima i uspostavljanju sadržajnih veza sa prijestonicama drugih država, kako bi Cetinje preuzelo njihova najbolja iskustva. Već imam najavljenu posjetu Dubrovniku, na poziv njihovog gradonačelnika.

Opozicija je od Vas tražila da oročite ono što ćete raditi. Koji će biti rokovi za autobusku stanicu, pijacu, vodosnabdijevanje, gradski trg, zgradu solidarnosti…?
– Ne želim da dajem velika i nerealna obećanja, već da govorim o onome što realno može da se uradi. Problem vodosnabdijevanja grada je gorući problem Cetinja i smatram da ga treba što hitnije rješavati. Sa druge strane, projekat izgradnje autobuske stanice, vrijedan 7,5 miliona eura, naišao je na kreditnu podršku američkog fonda i ovih dana smo ja i budući investitor razgovarali na tu temu. Glavni projekat je u izradi i biće gotov uskoro. Naravno, treba da završimo i one poslove započete u mandatu prethodne lokalne administracije.
Ostalo Vam je u zadatak da riješite problem viška zaposlenih u gradu. Na koji ćete način to uraditi?
– U pripremi je cjelokupan paket mjera racionalizacije koje se odnose na javni sektor. To je vrlo osjetljivo socijalno pitanje, posebno na Cetinju, tako da će racionalizacija morati da se obavlja postepeno, da ne bi bilo ugroženo funkcionisanje organa lokalne samouprave. Sve državne, kao i lokalne službenike koji budu proglašeni tehnološkim viškom sljeduju adekvatan socijalni program. Restrukturiranje administrativnih organa i na lokalnom i državnom nivou neizbježno je u procesu pristupanja EU i usvajanju njenih standarda. Na taj način doći će se do modernizacije organa lokalne samouprave i omogućiti dalje stručno usavršavanje administrativnog kadra, kao i sistem nagrađivanja onih službenika koji kvalitetno obavljaju svoj posao. Broj zaposlenih nećemo uvećavati, jer prijestonica ima ozbiljan višak, ali to ne znači da na pojedina mjesta, gdje je to neophodno, nećemo dovesti i neke nove ljude čija je kvalifikacija neophodna administraciji prijestonice. Međutim, taj broj svakako neće biti veliki.

Šta će biti sa idejom sajma na prostoru Gornjeg Oboda? Kada će početi izgradnja akademija na prostoru Donjeg Oboda?
– Smatram da bi prostor Gornjeg Oboda trebalo što skorije staviti u funkciju kroz neki od vidova preduzetničke ekonomije. Da li je u pitanju ideja sajma, kako ste pomenuli, stvaranje poslovne zone ili neka druga privredna aktivnost koja će omogućiti nova zaposlenja, to svakako treba procijeniti i sagledati, zavisno od mogućeg interesovanja za taj prostor i onoga što predstavlja sektorske prioritete prijestonice i čini potrebu njenih građana. Nužno je zaposliti što više ljudi na tom prostoru. “Montenegro bonus” trenutno radi na rekonstrukciji i instaliranju plinske stanice na jednom dijelu tog prostora i prije par dana smo s njima dogovorili da se s njenim završetkom, početkom naredne godine, tamo zaposli 15 bivših radnika Oboda, koji su kvalifikovani da obavljaju taj posao. Bitno je da se nešto započne, kako bi povuklo za sobom i ostale planirane aktivnosti. Kada je u pitanju akademija umjetnosti, ovih dana se očekuje pozitivan izvještaj Ministarstva uređenja prostora o nacrtima planskih dokumenata izmjene i dopune GUP-a za prostor Starog Oboda i Urbanističkog projekta Stari Obod, nakon čega će se do kraja godine organizovati javna rasprava i formirati predlog plana koji usvaja Skupština prijestonice. Do kraja prvog kvartala trebalo bi da apliciramo za građevinsku dozvolu i da ubrzo nakon toga započnu građevinski radovi na prvoj fazi univerzitetskog kompleksa.

Na koji način planirate da obezbijedite novac za sve najavljeno?
– Finansiranje je, u svakom slučaju, najveći problem. Posljedice globalne ekonomske krize uslovile su svuda manju naplatu prihoda, što je rezultiralo smanjenjem tekućih izdataka. Logično bi bilo da iz realnih izvora finansiramo određene projekte po prioritetima. Međutim, to je jako teško, s obzirom na to da prijestonica ima velike dubioze. Mislim da našu pažnju treba fokusirati na naplatu svih vrsta lokalnih javnih prihoda, posebno naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, shodno odluci koju smo nedavno usvojili u parlamentu. Dodatno ću se angažovati na racionalizaciji potrošnje, rashode treba usaglasiti s procentom ostvarenja budžeta i na taj način održavati ravnotežu. Značajan dio sredstava, i to će biti moj prioritet, treba obezbijediti iz IPA fondova i drugih vidova pretpristupne pomoći EU. Zato ću odmah formirati odjeljenje za evropske integracije, koje će raditi na pripremi dokumentacije i kandidovati projekte od značaja za prijestonicu po prioritetima, radi obezbjeđivanja sredstava za njihovu realizaciju.
Uvjeren sam da će se kroz program “Cetinje – grad kulture 2010-2013” realizovati brojne aktivnosti, afirmisati prijestonički karakter Cetinja i doprinijeti revitalizaciji funkcija prijestonice.Koliko duga i obaveza nasljeđujete?
– Dugovanja postoje, ali bih to pitanje ipak ostavio za kasnije, kada nakon mog dolaska budem izvršio precizan uvid u postojeće stanje i napravio projekciju dinamike regulisanja tih obaveza.

Kada će biti gotovi projekti za koje se Vi posebno zalažete – žičara od Lovćena do Kotora i pećina za Filermosu?
– Projektnu dokumentaciju žičare je neophodno završiti do kraja prvog kvartala 2011, kako bi se stekli uslovi za otpočinjanje gradnje tokom naredne godine, na bazi privatno- javnog partnerstva. Idejni projekat je urađen, završena je i prva faza glavnog projekta, a u toku je izrada prostorno-planske dokumentacije. Dostavili smo Vladi informaciju o dosadašnjim aktivnostima i statusu projekta, kako bi se ubrzale aktivnosti na izdavanju urbanističko-tehničkih uslova i nakon toga sprovela tenderska procedura na osnovu dokumentacije koja je već pripremljena. Što se tiče Filermose, u januaru krećemo sa izradom glavnog projekta, koji će se raditi četiri mjeseca od datuma potpisivanja ugovora. Već smo obezbijedili u kapitalnom budžetu novac za tu namjenu.

Danijela LASICA, ND “Vijesti” 12.12.2010