Cetinje :: Moj grad

Okrugli sto: Rješavanje problema vodosnabdijevanja Cetinja

Posted on 13. Sep, 2010 by Vesko Pejović in Budućnost Cetinja, Cetinje danas

U Srijedu 8. septembra 2010. godine u Vladinom domu,  Senat prijestonice kojim je predsjedavao ministar ekonomije Branko Vujović, organizovao je okrugli sto , kako bi uspio da nađe konkretne ideje za trajno rješenjavanje problema vodosnabdijevanja Cetinja. Skupu je prisustvovalo oko 60 pozvanih. U uvodnom obraćanju  Branko Vujović je rekao:

Želim da vas prije svega sve srdačno pozdravim i da vam zahvalim što ste izdvojili vrijeme i prepoznali potrebu za učešćem u radu ovog Okruglog stola na temu „Rješavanje problema vodosnabdijevanja Cetinja“.

Ovo je krupan problem ne samo za Cetinje nego i za državu Crnu Goru, sada nakon završetka Regionalnog vodovoda, definitivno i najvažnije pitanje vodosnabdijevanja u Crnoj Gori.

Rješenje ovog problema je moguće samo uz vrlo odgovoran i stručan rad na nivou lokalne uprave, javnih preduzeća i pomoć resornih ministarstava, fondacija i organizacija koje se bave ovom problematikom, drugih državnih organa ali i finansijskih institucija.

Naša namjera u Senatu Prijestonice je da pomognemo lokalnoj samoupravi i Javnom preduzeću Vodovod Cetinje u organizaciji ovog Okruglog stola, da bi kroz stručnu raspravu, prijedloge i sugestije utvrdili prioritete u izradi i realizaciji projekta na smanjenju tekućih problema, što je tema u prvom dijelu rasprave, i predloga trajnog rješenja vodosnadbijevanja, što je tema drugog dijela rasprave.

Do sada je puno rađeno po ovim pitanjima. Bilo je mnogo predloga, rasprava, ideja, puno se radilo na sanaciji lokalne mreže, nabavci mjerne opreme i opreme za detekciju i otklanjanje kvarova, istraživanju Cetinjskog polja, sanaciji Vrela i Podgora, uložena su i značajna sredstva ali, neka mi bude dozvoljeno, ni jedan od ovih poslova nije doveden do kraja, a još manje su vidljivi rezultati.

Ni danas nemamo jasnu viziju što je trajno rješenje vodosnabdijevanja Cetinja. Činjenica je da to, iz tehničkih razloga, nije Regionalni vodovod, koji je ranije, prije koju deceniju, bio drugačije koncipiran pa je tim projektom bilo obuhvaćeno i Cetinje. Da li su to podzemne vode u Cetinjskom polju, mogu li se bolje iskoristiti Vrela u zimskom periodu, šta je moguće uraditi u Podgorskim vrelima, šta sa postojećim pumpnim postrojenjima (ako je Podgor trajno rješenje) u smislu potrošnje električne energije? Da li je problem u vodosnabdijevanju tehnička nemogućnost ispumpavanja dovoljne količine vode ili pak utrošak električne energije ? Koliko Cetinje ustvari dobija vode, koliki su gubici i šta je moguće uraditi na kontroli utroška, na detekciji i otklanjanju kvarova, na obezbjeđenju mjerne i druge opreme neophodne za rad, da li smo kadrovski spremni za ovaj projekat?

To su sve interesantna pitanja koja traže odgovor.

Imajući u vidu brojna otvorena pitanja, očekujem da će stručna rasprava ići u pravcu predlaganja konkretnih idejnih rješenja, predlaganja obima sredstava, mogućih izvora finansiranja, očekivanih efekata od realizacije, rokova u kojima se projekti po utvrđenom prioritetu mogu realizovati.

Nakon današnje rasprave bilo bi za očekivati da se na nivou lokalne uprave i javnih preduzeća, uz pomoć resornih ministarstava, donesu zaključci, utvrde prioriteti, sagledaju mogućnosti obezbjeđenja sredstava, odrede nosioci aktivnosti, pa i da se predvidi odgovornost za eventualno neizvršenje zadataka.

Ako to sve bude tako, ako već u idućoj godini budemo imali manje restrikcije ili bar isključenje dnevne, ako budemo imali viziju kako trajno riješiti pitanje vodosnabdijevanja onda će i organizacija ovog okruglog stola, vaše učešće u radu, imati puno opravdanje.

– Milo Janković, gradonačelnik prijestonice Cetinje, u svom izlaganju,  ocijenio je ovaj skup veoma značajnim jer problem vodosnabdijevanja Cetinja nije više komunalno već civilizacijsko pitanje. Apelovao je na Vladu Crne Gore odnosno državu Crnu Goru da finansijski pomogne kvalitetno rješavanje ovog pitanja. 

 

 

Prezentaciju tekućih problema vodosnabdijevanja Cetinja, održala je Njegosava SejaVujanović, direktorica JP Vodovod i kanalizacija  Cetinje:

 

 

 

 

 

 

VODOIZVORIŠTA

• PODGOR (kaptiran 1936. godine)

      172  mnm,  minimalna izdašnost  170 lit/sek

•   UGANJSKA  VRELA (kaptiran 1918. godine)

      686  mnm,  izdašnost 0,5-100 lit/sek

•   OBZOVICA (kaptiran 1891. godine)

      828  mnm,  izdašnost 0,5-50 lit/sek

TRANSPORTNI  CJEVOVODI I GRADSKA MREŽA

Dionica
Izvorište Podgor –  PS Višnjica, dužina 2,753.00 metara- prečnik čelične cijevi 400 mm
PS Višnjica – PK Velja Gora, dužina 5,643.00 metara- prečnik čelične cijevi 400 mm
PK Velja Gora – PK Lašor, dužina 5,055.00 metara – prečnik čelične cijevi 350 mm
PK Lašor – R. Zagrablje, dužina 1,120.00 metara – cijev od ACC I PEHD PREČNIKA 200 i 300 mm
PK Lašor – R. Sandin Vrh, dužina 4,840.00 metara, prečnik čelične cijevi 400 mm

-Ukupna  dužina transportnog  cjevovoda     je   20.022,00 m

-Ukupna dužina primarne gradske mreže  je cca           46.000,00 m

TRANSPORTNI  CJEVOVOD  JE URADJEN BEZ KATODNE  ZAŠTITE A NA  NJEGA JE  PRIKLJUČEN  VELIKI BROJ POTROŠAČA KOJI GRAVITIRAJU NA  PODRUČJU CJEVOVODA , PA SE MOŽE REĆI  DA JE PRETVOREN  U DISTRIBUTIVNI

REZERVOARI

Rezervoar „Sandin Vrh“ (1982, 730 mnm),  je zapremine 2 x 2000 m^{3 a}  iz njega se vrši snabdijevanje vodom potrošača u II i III visinskoj zoni,

Veliki  rezervoar Zagrablje (1905, 691 mnm),  je zapremine 8000 m³,  sa kojeg se vrši snabdijevanje vodom potrošača u I visinskoj zoni

Mali rezervoar „Zagrablje“ (1891,  695 mnm),  zapremine  1000 m³, a sa  njega   se vrši snabdijevanje vodom potrošača u Podzoni – I visinske  zone.

UKUPNA  ZAPREMINA REZERVOARSKOG PROSTORA           

    V = 13.000 m3 , cca 830 lit/stanovniku

 

 

 

 

 

 

CIJENE USLUGA VODOSNABDIJEVANJA I USLUGA  KANALIZACIJE

-DOMAĆINSTVA

CIJENA VODE – 0,60 eura/ m3

KANALIZACIJE – 0,18 eura/ m3

–OSTALI  KORISNICI

CIJENA VODE – 2,44 eura/ m3

KANALIZACIJE – 0,73 eura/ m3

UKUPNA  CIJENA USLUGA  PO m3 ISPORUČENE  VODE:

DOMAĆINSTVA  –  0,78 Eura/m3

PRIVREDA –   3,17 Eura/m3

-CIJENA USLUGA ZA PRIVREDU JE NAJVEĆA U CRNOJ GORI

– VODOVODI  BUDVA, BAR, KOTOR I TIVAT  IMAJU VEĆU CIJENU ZA DOMAĆINSTVA

STRUKTURA  I BROJ POTROŠAČA

–DOMAĆINSTVA

OČITANO                  3163

PAUŠALNO             1013

 —————————–

UKUPNO                   4176

OSTALI  KORISNICI

OČITANO                    265

PAUŠALNO                 35

 —————————–

UKUPNO                     300

UKUPNO  (DOMAĆINSTVA+OSTALI KORISNICI)      –  4476

PREGLED PROIZVEDENE  I  FAKTURISANE  KOLIČINE  VODE

Prosječno godišnje  proizvedeno vode  4730000m3,  36 lit/st.dan, 150 l/sec

Fakturisano vode     2008. godina            814741 m3,   144lit/st.dan,     26 l/sec

Fakturisano vode     2009. godina             803689m3,   142 lit/st.dan,    25 l/sec

 -OD PROIZVEDENE  VODE FAKTURIŠE SE PROSJEČNO – 20 %

–PROSJEČNO  UČEŠĆE  U FAKTURISANOJ KOLIČINI  VODE:
 – PRIVREDA – 21%
 – DOMAĆINSTVA – 79%

-TEHNIČKI  I  ADMINISTRATIVNI  GUBICI  VODE – 80 %

Procenat  naplate  prikazuje odnos: Naplaćeno u tekućoj godini / Ukupni dug

-UKUPNI  NEPOKRIVENI GUBITAK (2000-2010):   4,804.368,60  EURA

–DUG ZA UTROŠENU ELEKTRIČNU ENERGIJU (2009- 31.07.2010.):  1,497,952.34  EURA
-DUG  IZ  PRETHODNIH  GODINA ZA EL. ENERGIJU  JE PLAĆEN

PODACI ZA 2009 GODINU POKAZUJU  DA SU:
 – TROŠKOVI STRUJE VEĆI OD UKUPNO FAKTURISANOG IZNOSA OD KUPACA ZA 91.665.51  EURA,
 – TROŠKOVI STRUJE ,PLATA, AMORTIZACIJE VEĆI OD UKUPNOG PRIHODA  ZA IZNOS 702.236.51 EURA

PROSJEČAN   BRUTO  LIČNI  DOHODAK U 2009. GODINI    –  461,17 Eura
– PROSJEČAN BRUTO LIČNI  DOHODAK U 2010 (januar-april) – 467,46 Eura

– POREZI  I  DOPRINOSI  NA ZARADE  NIJESU  PLAĆANI  OD JULA   2009. GODINE

– BROJ  ZAPOSLENIH (april 2010) – 84 RADNIKA , U ODNOSU  NA 2004. (66) 
  GODINU JE POVEĆAN  27.2 %

Starosna struktura zaposlenih:

– 45,45%  radnika sa manje od 45 godina 

– 7,95 %  sa više od 55 godina

Zastupljenost  zaposlenih po kvalifikacijama  je:

– Sa osnovnom i srednjom školom 60,23%

-KV i VKV  radnika ima  23, 87%

– Sa Višom i Visokom školskom spremom 15,89 %

VAŽEĆA NORMATIVNA  AKTA

Odluka o  organizovanju JP Vodovod i kanalizacija, maj 1990. godine

Statut  JP Vodovod i kanalizacija, oktobar 1991. godine

Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sitematizaciji radnih mjesta, avgust 1996. godine

Odluka o vodosnabdijevanju na području Prijestonice,  jul 2004. godine

Kolektivni ugovor JP Vodovod i kanalizacija, oktobar 1991

Pravilnik o uslovima za izgradnju i održavanje i korišćenje atmosferske kanalizacije, jul 2007. godine

Pravilnik o uslovima za izgradnju i održavanje i korišćenje fekalne kanalizacije, jul 2007. godine

Pravilnik o uslovima za projektovanje, izgradnju i održavanje vodovodnog sistema, jul 2007. godine

Cjenovnik usluga, jul 2007. godine

Pregled  restrikcija  vode

2006  – samo noćne restrikcije od 24-06 h

Detekcija iscurivanja i otklanjanje kvarova radjeni 2004. godine. Produžen period urednog vodosnabdijevanja za tri sata, bez uštede el. energije

2007  – dnevne  11-15 h i 17-21 h, noćne 24-06 h

Ekstremne  ljetnje temperature  i pojava  novih kvarova

2008  – noćne 23-5.30 h

Uradjene pripreme za detekciju gubitaka, u tekućem održavanju otklonjeno 150 kvarova. Uradjena detekcija u maju i junu mjesecu, a sanacija gubitaka od septembra do kraja decembra

2009  – noćne 01-5.30 h

Radile tri pumpe u PS Podgor sa dvije pumpe u PS Višnjica. U martu uradjen drugi krug detekcije, sanacija kvarova po nalazu nije radjena

2010  – dnevne 16-20 h, noćne 24-06 h

Na visokim tačkama restrikcije su trajale duže

Ekstremna potrošnja na transportnom cjevovodu i u samom gradu

Konstantno nizak nivo vode u gradskim rezervoarima

Smanjen dotok vode usljed kvarova na transportnom cjevovodu

Svakodnevni prekidi u napajanje el. energijom Pumpnih postrojenja u trajanju i do 30 minuta

Intervencijama na transportnom cjevovodu i u gradskoj mreži dnevne restrikcije su skraćene za dva sata od 16 do 18h. Stabilizovano snabdijevanje  visokih  kota. 

Prioritetna  dugovanja

NETO ZARADA  (jun, jul i avgust)                                                       66,636.09

POREZI  I DOPRINOSI NA ZARADE (jul 2009 – danas)                  203,817.52

ELEKRIČNA  ENERGIJA (2009- jul 2010)                                    1,497,952.34

OBAVEZE ZA KORIŠĆENJE I ZAŠTITU VODA                                     18,606.92

TELEKOM (2009 -2010)                                                          12,803.15

GLAVNI PROJEKAT  REKONSTRUKCIJE TRANSPORTNOG

 CJEVOVODA  PODGOR – VIŠNJICA (IK Konsalting Beograd)            19,000.00

REMONT PUMPE I MOTORA (Mikromotor Beograd)                          6,740.00   

PROJEKAT  DETEKCIJE  GUBITAKA (Institut  Sarajevo)            44,400.00

UKUPNO  PRIORITETNIH  OBAVEZA  1.869.956  Eura

OSTALA  PROBLEMATIKA….

Vodovod je podstanar u Sportskom centru sa neadekvatnim prostorom

Kadrovska struktura je neadekvatna za jedan zahtijevni tehnički sistem kakav je vodovod Cetinje.

Računarska oprema je nedovoljna i zastarela

Nedostaje   radionički  prostor i postojeći magacinski prostor je neadekvatan

Nedostaje  osnovni  alat i oprema za rad, nema zaliha vodovodnog materijala i armature

Nema vozni park – vozila za terenski rad ni specijalna vozila  (radionica, vozilo za potrebe kanalizacije)

Uradjene aktivnosti  i  aktivnosti u toku

Imenovana Komisija za evidentiranje nelegalno priključenih potrošača – primijenjen je Protokol o evidentiranju, unošenju u bazu podataka i naplati utrošene vode i usluga, odvodjenja otpadnih voda nelegalno priključenih potrošača na vodovodnu i kanalizacionu mrežu – evidentirano ukupno 89 potrošača

Uručene Opomene pred isključenje i utuženje za pravna lica

Formirana Komisija za isključenja koja je sa vodovodne mreže isključila 39 potrošača, bez i uz asistenciju  policije

Nastavljena  utuženja za fizička lica za dugovanje preko 100 Eura, a za pravna lica preko 1000 Eura

Formirana Komisija za kontrolu očitavanja i stanja vodomjera

Uradjen Investicioni plan za sanaciju vodovodne mreže Cetinje i konkurisano kod Fonda za razvoj za kreditnu liniju 100.000 Eura

Formiran Radni tim za izradu “Analize stanja vodovodnog sistema Cetinja sa predlogom mjera za njegovu revitalizaciju”

 Mr Dragan Cvetković, savjetnik u JP Vodovod Cetinje, upoznao je prisutne sa PREDLOGOM  MJERA   ZA  REHABILITACIJU  VODOVODNOG    SISTEMA  CETINJA koji je uradio  stručni tim: Radovan Rade Maretić, dipl.ing.hidro, Veselin Perović, dipl.ing. hidro, Mr Dragan Ćiro Cvetković, dipl.ing.građ (bivši direktor JP Vodovod CT), Marko Vrbica, dipl.ing. maš (bivši direktor JP Vodovod CT), Tomo Kusovac, predstavnik Udruženja Vodovoda CG i bivši direktor JP Vodovod Cetinje) i Jošo Otašević, predstavnik JP Vodovod Cetinje.

–PREGLED  KOLIČINA ISPUMPANE VODE (1891-1982):

PS  PODGOR  – PS VIŠNJICA
MJERENJIMA  POTVRDJENE KOLIČINE ISPUMPANE VODE:
 
2004: INSTITUT BIJELJINA         –  158 lit/sek
2005: VODOPROJEKT  Beograd –  170 lit/sec

U tabelarnom  pregledu  prikazana tri najveća troška: struja, amortizacija, plate

Karakteristična  2009. godina:
–  Trošak  struje veći  90.000 Eura od ukupno fakturisanog iznosa
–  Gore navedeni trošak veći 702.000 Eura od ukupno  fakturisanog iznosa
–  Trošak struja, amortizacija i plata veći 1073102 Eura od naplaćenih   potraživanja

Pregled  ulaganja po godinama – donacije  i  krediti

1 –  2000-2003: Regionalni vodovod i Aquamundo   

– Kredit 994.000 Eura

Ugradjeno 6 elektromagnetnih mjerača protoka na crpnim stanicama i rezervoarima

Ugradjeni uredjaji za rasterećenje od hidrauličnog  udara na PS Podgor, Višnjica i Vrela

Zamijenjeni stari cjevovodi u 11 ulica. Potrošači priključeni na  novi cjevovod

Nabavljena i ugradjena kompletna elektromašinska oprema za PS Uganjska vrela

Izgradjena  Trafo stanica za PS Uganjska vrela

Nabavljeno vozilo-radionica sa komplet opremom

Nabavljena velika količina repromaterijala sa 1300 novih vodomjera

2004-2005: Vodacom i KFW Banka – Kredit 654.000 Eura

Uradjen program detekcije iscurivanja

Program sanacije kvarova

Uradjen  GIS vodovodnog  sistema

Uradjen Matematički model vodovodnog  sistema

Zamijenjeno 1800 neispravnih vodomjera

Pregled  ulaganja po godinama
 – donacije  i  krediti 2-

2004-2006: USAID   ( CDM,   IRD i Urban Insitute)   – Donacija

Zamjena dijela transportnog cjevovoda Velje gora-Lašor L=120m

Izrada projekta  Hidrauličke analize dionice  gravitacionog cjevoda Velje gora-Lašor

Nabavka i ugradnja  2 nova vazdušna ventila i zamjena 21 vazdušnog ventila

Nabavka opreme za detekciju gubitaka-korelator

Izrada novog cjevovoda PS Uganjska vrela – spoj sa transportnim cjevovodom L=900m

Nabavka i ugradnja dva nova elektromotora i 1  pumpnog agregata za PS Uganjska vrela

Izgradjena  Trafo stanice PS Uganjska vrela

Nabavka  IT  opreme

Obuka i trening zaposlenih

2004-2009: Opština Cetinje i Direkcija javnih radova – Donacija

Polaganje novih cjevovoda  u 6 ulice, tokom rekonstrukcije saobraćajnica. Nažalost potrošači nijesu prebačeni na novi cjevovod

Pregled  ulaganja po godinama
 – donacije  i  krediti 3-

2008-2009: Opština Cetinje i VIK Cetinje

  – Program detekcije gubitaka – 253,909,5 Eura

Finansirani pripremni radovi za detekciju gubitaka

Sproveden Program detekcije iscurivanja u dvije faze

Sproveden Program sanacije kvarova nakon prvog kruga detekcije. Drugi krug nije radjen  zbog nedostatka sredstava

     DUG PREMA  INSTITUTU ZA  HIDROTEHNIKU SARAJEVO – 44,400.00 Eura

– Remont  Pumpi i motora –

Finansiran remont 1 pumpe i 2 motora

            DUG  PREMA  MIKROMOTORU BEOGRAD – 6,740.00 Eura

2010 : ŠTO  DALJE ??????

KRATKOROČNE -HITNE MJERE ZA REHABILITACIJU (2010-2011)

1. Program dovodjenja  sistema u mjerno stanje
2. Program  pripreme za mjerenja i  detekciju  iscurivanja
3. Program mjerenja, detekcije gubitaka, sanacije i otklanjanja kvarova 
4. Program očuvanja  pogonske spremnosti

Program stvaranje uslova za rad

1. Hitne mjere – program dovodjenja  sistema u
                                mjerno stanje

OPIS   AKTIVNOSTI 1

Izvršiti opravku  postojećih elektromagnetnih mjerača protoka i elektromotornih ventila,  nabavku i ugradnju nedostajućih  (Procijenjena vrijednost 170,000.00 eura)

Izvršiti  analizu i ažuriranje postojećeg katastra podzemnih instalacija Vodovoda, postojećeg GIS-a vodovodnog sistema i Matematičkog modela (Procijenjena vrijednost  70,000.00 eura)

Nabavka i ugradnja logera pritiska i logera šuma i sondi za mjerenje protoka u gradskoj distributivnoj  mreži sa pripadajućim softwar-om i  hardwar-om (Procijenjena vrijednost  110,000.00 eura)

Ukupno: 350,000.00 eura

2. Hitne mjere –program  pripreme za mjerenja i  
                               detekciju  iscurivanja

OPIS AKTIVNOSTI 2

Otkloniti preostale kvarove locirane u II krugu Projekta detekcije gubitaka na distributivnoj vodovodnoj mreži, kao i sve  druge vidljive kvarove  (Procijenjena vrijednost  100,000.00 eura)

Izvršiti ponovni pregled svih objekata na vodovodnoj mreži , inovirati plan i program popravki sa specifikacijom potrebnog materijala i procjenom obima i vrijednosti građevinskih i drugih pratećih radova na otklanjanju identifikovanih kvarova. Nakon obrade i usvajanja prethodnog plana izvršiti otklanjanje svih registrovanih kvarova (Procijenjena vrijednost  100,000.00 eura)

Realizovati Program nabavke i ugradnje 2000 vodomjera, kao i baždarenje neispravnih vodomjera i njihovu ponovnu ugradnju (Procijenjena vrijednost  140,000.00 eura)

Ukupno 340,000.00 eura

3.Hitne mjere –  program mjerenja, detekcije gubitaka,
                                sanacije i otklanjanja kvarova

OPIS AKTIVNOSTI 3

Pristupiti detekciji gubitaka u dva kruga. Aktivnost podrazumijeva prenošenje znanja i obuku zaposlenih za  rad  na detekciji gubitaka i pripremu Programa za redovnu detekciju koju će obavljati zaposleni u Vodovodu (Procijenjena vrijednost 130,000.00)

Sanacija i otklanjanje kvarova lociranih tokom detekcije. Ova aktivnost se odvija takodje u dva kruga, paralelno sa procesom detekcije (Procijenjena vrijednost  300,000.00 eura)

Ukupno 430,000.00 eura

Hitne mjere –  program očuvanja  pogonske
                                 spremnosti

Izvršiti nabavku i ugradnju Buster postrojenja  za naselje Zagrablje i remont Buster postrojenja u Bajicama za najvise tacke III visinske zone (Procijenjena vrijednost  15,000.00 eura)

Izvrsiti remont tri pumpe u PS Podgor i PS Višnjica  (Procijenjena vrijednost  36,000.00 eura)

Izvrsiti remont visokonaponskih prekidača u PS Podgor i PS Višnjica  (Procijenjena vrijednost  5,000.00 eura)

Rekonstrukcija drenažnog sistema i hidroizolacije PS Podgor  (Procijenjena vrijednost  50,000.00 eura)

Čišćenje i sanacija  kaptaži na izvorištu Podgorska vrela i Obzovica u cilju povecanja izdasnosti. Aktivnost podrazumijeva izradu Glavanog projekta (Procijenjena vrijednost  50,000.00 eura)

Ukupno 156,000.00 eura

Hitne mjere –  program stvaranje uslova za rad

OPIS AKTIVNOSTI 4

Obraditi program opremanja J. P. „Vodovod i kanalizacija“ Cetinje alatom, materijalom  i tehničkim sredstvima kako bi se  obezbijedilo kvalitetno i uredno održavanje svih objekata u vodovodnom i kanalizacionom sistemu  (Procijenjena vrijednost  110,000.00 eura)

Nabavka tri vozila (terensko, pick-up i putničko) Procijenjena vrijednost  25,000.00 eura

Obraditi Studiju izvodljivosti   „Vodovodni  sistem Cetinja – rekonstrukcija, rehabilitacija, monitoring i upravljanje“ (Procijenjena vrijednost  70,000.00 eura)

Ukupno: 205,000.00 eura

DUGOROČNE  MJERE (2011-2015)

1. Projekat zamjene ili revitalizacije svih liveno-gvozdenih cjevovoda koji imaju spojeve na olovo kao i salonitnih cjevovoda
2. Obraditi Projekat varijantnih tehničkih rješenja zamjene elektromašinske  i druge opreme na pumpnim stanicama Podgor, Višnjica i Uganjska vrela
3. Obraditi Projekat distributivnih cjevovoda uz gravitacioni cjevovod PK Velja Gora – PK Lašor – Rezervoar Zagrablje
4. Izvršiti zamjenu kritične dionice cjevovoda PS Podgor – PS Višnica  u dužini od oko 1000m.
5. Obraditi program dopunskog opremanja gravitacionog cjevovoda od PK Velja Gora do PK Lašor
6. Izvrsiti  ispitivanje i ukoliko je potrebno obraditi projekat sanacije vodnih komora rezervoara Zagrablje i Sandin vrh i PK Lasor.
7. Obraditi Projekt i  izvrsiti rekonstrukciju i osavremenjavanje dezinfekcije vode u vodovodnom sistemu Cetinja.
8. Obraditi Projekat  „upravljanja“  vodovodnim sistemom Cetinja.
9.  Obraditi Program organizacionog i kadrovskog osposobljavanja JP Vodovod i kanalizacija
10. Obraditi Program ekonomske stabilizacije i dugoročne ekonomske održivosti  JP Vodovod i kanalizacija Cetinje
11. Obraditi Program istražnih radova na ispitivanju podzemnih voda Cetinjskog polja
12. Obraditi Program nastavka istražnih radova na ispitivanju podzemnih voda Cetinjskog polja i na Uganjskim vrelima.

 Srdjan Kovačević, predsjednik Odbora direktora EP CG se osvrnuo na odnos EP CG prema ovom dugogodišnjem problemu Cetinja.

 

-Cetinjski Vodovod Elektropivredi Crne Gore duguje oko 1,5 milona eura, a u posljednjih šest godina, od tog preduzeća nijesmo praktično naplatili nijednu fakturu. Ako se  u obzir uzme činjenica da je u tom periodu Vlada, umjesto Vodovoda, platila oko pet milona eura duga, onda se samo može zamisliti koliko bi taj dug iznosio.
Elektroprivreda je u ovom periodu skoro  završila problem elektrosnabdijevanja Podgora, gdje je uloženo oko 1,5 miliona eura. Za radove na izvorištu na Vrelima, potrošićemo oko 100 hiljada, a za izgradnju nove trafo-stanice u Humcima 1,4 miliona eura. To znači da ćemo na Cetinju ove godine uložiti tri miliona eura.
U EP  smo svjesni da građane Cetinja ne možemo ostaviti bez vode, pa zato ne podliježu restriktivnoj mjeri, isključenju struje Vodovodu.
Spremni smo da se dogovorimo sa Prijestonicom za ovo dugovanje, ali hitno treba pronaći trajno rješenje za problem kvalitetnog vodosnabdijevanja Cetinja.

Član Senata prijestonice prof.dr Branko Radulović, osvrćući se na veliki gubitak u mreži cetinjskog vodovoda i odnos države prema ovom problemu je rekao:

 

 

–Čitava ova priča me podsjeća na “Katunsku nahiju i stara vremena, kada je domaćica sa rasušenim burilom išla negdje daleko na izvorište i sa tog izvorišta donosila kući petinu od onoga što je napunila, a sva famelja i gosti čekaju i niko ništa ne radi.
Smatrajući da se JP Vodovod mora  pojačati iskusnim kadrovima on je predložio da gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša, koji se, “stalno hvali da će pomoći Cetinju, sada svog najboljeg menadžera pošalje godinu dana u cetinjski vodovod“.
-Sa ovim ljudima koji se nalaze na Cetinju i koji znaju posao, garantujem da će se sa 15 odsto sadašnjeg kapaciteta, vrlo brzo doći na 30-40 odsto.
Niti Cetinje, niti njihova socijalna struktura, niti ovi ljudi imaju ni znanja, ni para da to riješe dugoročno. To moraju napraviti institucije Crne Gore, ispred svih njih Vlada. Mora se konačno obaviti kvalitetno istraživanje, da se konačno završi bajka da li Cetinje ima vode ili ne, da li će ostati postojeće izvorište ili ne, da li će se sakupljati voda.

Predsjednik Savjeta za vode Crne Gore, prof.dr Mihailo Burić u svojoj diskusiji se osvrnuo na koncept vodosnabdijevanja Cetinja koji uključuje sistem korišćenja rezervoarskog prostora, smanjenje gubitaka u vodovodnoj mreži, paralelnu upotrebu Uganjskih vrela, zamjenu postojećih čeličnih cijevi sa cijevima od PVC-a i dodao:

– Treba ispitati u nekoliko faza potencijale i kapacitete Cetinjskog polja, i konačno dati odgovor na pitanje da li je to moguće rješenje problema vodosnabdijevanja u prijestonici, jer bi se u tom slučaju pumpala voda potonule Cetinjske rijeke sa dubine od oko 150 metara.
Ova istraživanja se uz dobru organizaciju mogu kompletno završtiti u toku 12 mjeseci, a prvi rezultati koji opredjeljuju sudbinu ovog projekta znaće se već nakon jedne sušne sezone uz uslov da su prethodno izvršena sva pripremna istraživanja, kazao je prof. dr Burić, dodajući da se procjenjuje da je za to neophodno između 300 i 400 hiljada eura.

Inženjer hidrologije Slavko Hrvačević, u svojoj diskusiji posebno se osvrnuo na mogućnosti izvorišta Uganjska vrela i smatra da su ona najbolje rješenje:

-Uzalud je naći i sto puta veće količine vode od potrebnih, kada je stanje u vodovodnom sistemu Cetinja kakvo je trenutno.

Voda koju sada dobijaju stanovnici Cetinja je skupa, ekonomski neisplativa, njen transport je tehnički komplikovan “i uz sve to ona se prosipa”. 
Kada kažem prosipa mislim ne samo na gubitke, nego i na divlje priključke i neplaćane račune, jer što prije svi u Crnoj Gori shvatimo da voda nije ekonomska kategorije nego veoma značajna mineralna sirovina, prije ćemo ne samo geografski postati dio Evrope. Dakle, pod hitno i pod jedan treba sanirati gubitke i dovesti ih bar na crnogorski prosjek.
Ideja da se izvrše istraživanja Cetinjskog polja, nije nova, ali ukoliko se pokaže tačnom značajno bi smanjila cijenu proizvodanje vode. Zahvatanjem te vode bušenim bunarima omogućilo bi se formiranje izvorišta u neposrednoj blizini potrošača i redukovali troškovi proizvodnje distrubucije vode. Ostalo bi da se riješe problemi očuvanja i zaštite kvaliteta vode.

 Uganjska vrela su po meni neispričana priča. Postoji infrastruktura, izvorište je izolovano, urbanistički neugroženo, tokom većeg dijela godine nesumnjivo je da postoje značajne količine vode koje slobodno i neiskorišćeno otiču, a voda sa ove lokacije je relativno jeftina. Male su visine dizanja, mali su gubici, jednom riječju – idealno. Upoznat sam da su određena istraživanja izvođena, ali ovu lokaciju sigurno treba dodatno istražiti i u hidrološkom i u hidrogeološkom smislu. I za ovo je potreban projekat, ne da bi se pravilo više papira nego da se jasno istakne šta se želi postići i na koji način.

Evropski standardi i brza kalkulacija ukazuju da Cetinju treba oko 50 litara vode u sekundi, a eksploatiše se preko 150 litara u sekundi.
Nije država isključivi krivac za stanje u cetinjskoj vodoprivredi. Bilo je projekata, bilo je sredstava, ali veliko je pitanje kako se to realizovalo i sa koliko podrške i kakvi su rezultati postignuti. Iskreno, djelimično je kriva i struka, jer smo morali da nađemo snage i nametnemo rješenje.

Treba formirati stručni tim koji će na bazi dosadašnjih rezultata razmotriti u tehničkom i finansijskom smislu varijantnu rješenja za vodosnabdijevanje Cetinja.
Za odabrana rješenja treba uraditi glavni projekat, u svemu prema zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata. Sprovesti proceduru izbora izvođača u svemu prema odredbama zakona o javnim nabavkama. U svakoj fazi predloženog akcionog plana definisati očekivane rezultate i odgovornost u slučaju neuspjeha. Sve ovo treba da rezultuje izradom dokumenta kojim će se na jasan način utvrditi efekti realizacije.

Oštro ću se protiviti bilo kakvim paušalnim ocjenama kako u pogledu stručnog kvaliteta definisanih rješenja, tako i procjene troškova realizacije.
 Cetinje je prestonica, a država mora imati snage da sama riješi ovakav problem u prestonici. 

U radu okruglog stola učestvovali su i ministar uređenja prostora i zaštite životne sredine Branimir Gvozdenović,  ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Milutin Simović, Thomas Schiler, MAX consulting company, Boris Vuković, D.O.O. Vodacom Tivat, dr Vasilije Radulović, naučni savjetnik, prof. Sreten Zeković, član Senata prijestonice u ime NVO-a i udruženja građana , Dragica Sekulić, pomoćnik ministra ekonomije za energetsku  efikasnost,  Borislav Banović, član Senata, kao predstavnik Skupštine CG,  Mijat Šuković, član Senata, kao predstavnik CANU i  Mladen Brajović direktor JP Vodovod u Podgorici.

 MOJ UTISAK SA OKRUGLOG STOLA

Poštovani čitaoci sajta,

Pošto sam ovom skupu, u želji da Vas što bolje informišem o problemu čije je uspješno rješavanje  važno i za normalni život i za planirani razvoj Cetinja,  prisustvovao  cijelo vrijeme tj od 10 do 15h, prenosim Vam moja zapažanja i moj utisak:

Učesnici u diskusijama jednodušni su bili u ocjeni da se konačno mora:

 -Trajno riješiti problem snabdijevanja vodom Cetinja i staviti tačka na svakodnevne restrikcije tokom cijele godine a  da bi se to postiglo, neophodno je  napraviti akcioni plan kojim putem treba ići do tog cilja.

-Prisutni ministri su obećali da će Vlada Crne Gore finansirati kompletan projekat za rješavanje ovog problema.

-Predsjednik Odbora direktora EP CG obećao je da se radi na boljem elektro napajanju izvorišta Podgor i Uganjska vrela,

-Predstavnik JP “Regionalni vodovod” rekao je da je Upravni odbor ovog preduzeća donio odluku da se Cetinju vrate sva sredstva koja su putem doprinosa uložena za Regionalni vodovod.

-Direktor JP “Vodovod” Podgorica, obećao je logističku i tehničku pomoć,

-Predstavnik “Vodacoma” Tivat obećao je konkretnu tehničku pomoć,

-Projekat traženja i ispumpavanja vode potonule Cetinjske rijeke  vjerovatno će se finansirati iz  fondova za poboljšanje energetske efikasnosti a sličnu šansu ima i projekat zamjene čeličnih cijevi sa cijevima od PVC-a,.

Da zaključim, bolje organizovanom stručnom sastanku nijesam odavno prisustvovao. Prezentacija postojećeg stanja,  predlog rješavanja problema koje je uradio stručni tim , kao i sve diskusije – bili su na visokom nivou a moj nedvosmislen utisak da će ovaj skup, veoma brzo, dati konkretne rezultate najbolje potvrđuju Zaključci sa Okruglog stola koje sam upravo dobio zahvaljujući ljubaznosti gosp. Bora Pravilovića, dipl.ing. el, predsjednika UO JP Vodovod Cetinje i gospođi Njegosavi Seji Vujanović, dipl.ing.el, direktorici JP Vodovod Cetinje.  

ZA ČITAOCE SAJTA EXKLUZIVNO PREZENTIRAMO PREDLOG ZAKLJUČAKA KOJI JE URADIO STRUČNI TIM JP VODOVOD CETINJE A SA KOJIM JE SAGLASAN RADNI TIM

„RJEŠAVANJE  PITANJA VODOSNABDIJEVANJA  CETINJA“

 Tokom petočasovne rasprave na Okruglom stolu razmatrani su stavovi, predlozi i sugestije svih učesnika u raspravi, na osnovu čega se došlo do sljedećih:

 Z  A  K  LJ  U  Č  A  K  A  

1. Formiraće  se Radni  tim za izradu i implementaciju Akcionog plana rješavanja problema vodosnabdijevanja Cetinja, u kojem će uzeti učešće predstavnici Ministarstva uredjenja prostora i zaštite životne sredine, Ministarstva ekonomije, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstva finansija kao i predstavnici Uprave za vode,  JP Regionalni vododovod, Procon, Vodacom, i prestavnici Prijestonice Cetinje  i  JP  Vodovod i kanalizacija Cetinje.

Radni tim će Akcioni plan sa jasno definisanim radnim zadacima, obavezama i odgovornostima izraditi  do 29. 09. 2010. godine

1. Prihvata se ideja o nastavku  ispitivanju podzemnih voda cetinjskog polja,  kao jednoj o mogućnosti vodosnabdijevanja Cetinja.
2. Prihvata se inicijativa o nastavku istražnih radova na vodoizvorištu Uganjska vrela u cilju povećanja  količine zahvaćene vode. 
3. Prihvataju se predlozi JP Vodovod i kanalizacija – Podgorica, JP Crnogorsko primorje – Budva, VODACOMA – Tivat  i PROCONA – Podgorica  o pružanju logističke i druge pomoći Javnom preduzeću Vodovod i kanalizacija – Cetinje, kao i pomoći pri izradi  Akcionog plana rješavanja problema vodosnabdijevanja Cetinja i implementaciji mjera utvrdjenih ovim planom.
4. Prihvata se predlog predstavnika Ministarstva ekonomije o pripremi aplikacije u korist JP Vodovod i kanalizacija Cetinje za program  energetske efikasnosti – ORIO. 
5. Ministarstvo finansija će podržati  projekte definisane Akcionim planom

PROLOG PRIPREMIO: VESKO PEJOVIĆ