
,,Alegorija o Duhu Svetom“
Posted on 30. Sep, 2018 by Vesko Pejović in Iz kulture
Otvaranje koncertne sezone 2018 – 2019 upriličeno je 27 septembra u zagrebačkoj Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski izvođenjem Malerove Osme simfonije poznatije pod nazivom ,,Simfonija hiljade,,.
Ovo remek djelo bečkog kompozitora izvedeno je pod dirigentskom palicom ruskoga dirigenta svjetskog ugleda Dmitrija Kitajenka. U izvedbi su učestvovali Zagrebačka filharmonija, osam solista i tri hora Akademski hor Ivan Goran Kovačić, kamerni hor Ivan Filipović i djevojački zbor Zvjezdice.
Iznad orkestra bio je izložen triptih Dimitrija Popovića naslovljen ,, Alegorija o Duhu Svetom,, inspirisan temom Malerove simfonije.
U programskoj knjižici Koncertne dvorane izdate povodom koncerta objavljen je tekst Dimitrija Popovića o spomenutom triptihu.
,, Za svoju se Osmu simfoniju Gustav Maler nadahnjivao srednjovjekovnom latinskom svečanom pjesmom Veni Creator Spiritus,, te završnom scenom Geteovog Fausta. Ono što objedinjava smisao i značenje prvog i drugog dijela simfonije jest ,, iskupljenje snagom ljubavi,,. To iskupljenje nebi bilo moguće bez Hristovog dolaska na svijet i bez njegove žrtve.
U pjesmi se moli Creator Spiritus : ,,Daj Oca da upoznamo i Hrista Sina njegova…,, Na izloženom triptihu nebeskim krilima plavog beskraja sugerirana je nevidljiva prisutnost Duha Svetoga, čijim je posredovanjem Bogorodica začela Hrista. Stoga je jezgra kompozicije utjelovljeni duh , Sin Božji po kojem je Duh Sveti ,, Duh Utješitelj,, i ,, Duh istine,, onaj koji nadahnjuje čovjeka i onaj kojemu daruje ,, sedam darova,,.
Nadahnuće izraženo muzikom slavi Duha Svetoga koji se posredovanjem umjetničkog djela permanentno potvrđuje. Jer kako je istakao papa Ivan Pavle II ,, Bog je stvoritelj , a umjetnik stvaratelj. On , umjetnik, stvara od stvorenog, a sve stvoreno prožeto je Duhom Svetim. Duhovno prosvjetljhenje čovjekovo daje snagu i smisao njegovu postojanju u kojem je ljubav temeljna vrijednost kojom je prožeto Malerovo remek djelo Simfonija hilhade,,.
Zbog velikog interesa publike za ovo Malerovo monumentalno djelo koncert će biti izveden i u subotu 3. oktobra 2018.
Austrijski kompozitor GUSTAV MALER (1860-1911), rođen je u jevrejskoj porodici kao drugo od dvanaestoro djece. Od najranijeg doba zanimala ga je muzika a sa četiri godine svirao je harmoniku. Istovremeno je završio gimnaziju i konzervatorijum a studirao je filozofiju i istoriju. Posle završetka studija, počinje da diriguje. Godine 1888, postaje direktor kraljevske opere u Budimpešti. Novembra 1889. godine izveo je svoju Prvu Simfoniju zvanu Titan.
Godine 1897. postaje dirigent dvorske opere u Beču, gde ostaje do jeseni 1907. godine. Ubrzo zatim postaje i njen direktor. Između 1898. i 1901. godine, diriguje i Bečkom Filharmonijom. Tih deset godina, bile su i najuspešniji period njegovog života i stvaralaštva. Tu se 1902. godine oženio Almom Marijom Šindler (1879—1964), sa kojom je dobio i dve ćerke.
Između 1907. i 1910. godine diriguje u Americi tokom zime, a ostatak godine u Evropi. Godine 1910. srce počinje da mu popušta, ali nastavlja da radi. Septembra te godine u Minhenu premijerno izvodi svoju Osmu Simfoniju, Simfoniju Hiljade.
Ponovni boravak u Americi morao je da prekine zbog bolesti. Tamo je u toku sezone 1910/11, od predviđenih 65, uspeo da održi 47 koncerata. Odlazi na lečenje u Pariz, a kako mu se zdravstveno stanje pogoršavalo, preneli su ga u Beč gde je i umro 18. maja 1911. godine u 23 časa i 5 minuta, od zapaljenja pluća.
Stvaralaštvo Gustava Malera, sastoji se pretežnim delom iz dva muzička područja: vokalne lirike i simfonijske muzike. Napisao je veći broj solo pjesama i 9 simfonija, među kojima se ističe Osma (1906.) pod nazivom Simfonija hiljade. Naziv je dobila po tome što je Maler predvideo hiljadu izvođača, što vokalnih, što instrumentalnih. U njoj je sjedinio instrumente i ljudski glas a posvetio je supruzi Almi. Simfonija je praizvedena 1910. u Münchenu iz tamošnju filharmoniju i zborove u kojima je pjevalo 850 ljudi.
Gustav Maler je bio jedna od najzanimljivijih i najoriginalnijih muzičkih ličnosti svoga doba i kasnijeg razvoja muzičke umetnosti.
VESKO PEJOVIĆ