Otvorena prva stalna postavka Etnografskog muzeja Crne Gore

Posted on 17. Jul, 2018 by Vesko Pejović in Iz kulture

U organizaciji Narodnog muzeja Crne Gore, sinoć je na Dvorskom trgu u prisustvu brojnih ljubitelja umjetnosti i zvanica, svečano otvorena prva stalna postavka Etnografskog muzeja. Postavkom je predstavljen narodni život i kultura etnički i vjerski heterogenog stanovništva Crne Gore, u periodu od sredine XIX do prve polovine XX vijeka, a autorsku ekipu čine: Blažo Markuš, Ljiljana Đurišić, Tatjana Rajković, Maja Dragićević Roganović i Aleksandra Blagojević.

Izložbu je otvorio ministar kulture Aleksandar Bogdanović, a na svečanom otvaranju govorili su i direktorka Narodnog muzeja, dr Anastazija Miranović i rukovoditeljka Etnografskog muzeja, Maja Dragićević-Roganović.

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović, rekao je da je da se misija savremene muzeologije ogleda i u proširenim formalnim i tehničkim mogućnostima kojima se javnost može upoznati sa porodičnim vrijednostima, ali i vrijednostima šire zajednice i države, očuvanju njene tradicije i borbe za opstanak. Ministar je dodao da odjeća i nakit, uz reprezentativne primjerke oružja, uz nezaobilazne stare škrinje, svih tipova i motiva, slikovito govore o bogatstvu različitosti koje karakteriše cio prostor Crne Gore, ali i o zajedničkoj težnji u nastavljanju tradicije harmoničnog suživota različitih kultura.

-Materijalno nasljeđe, o čemu svjedoče izloženi muzejski predmeti, prate bogati autentični sadržaji nematerijalne kulturne baštine, što sve zajedno čini jednu impozantnu zalihu kulturnih vrijednosti prema kojoj se moramo odnositi kao prema nečemu od čega zavisi i naše trajanje u vremenu.

U Narodnom muzeju posebno, jer sve ovo što se čuva pod tim imenom dio je zajedničke kulturne istorije građana Crne Gore, ono što određuje kolektivno pamćenje i pripadnost, i čime se dokazuje identitet. Ta nit trajanja, kao i bogatstvo muzejskog fonda Etnografskog i Narodnog muzeja u cjelini, obavezuje nas da budućim generacijama ostavimo relevantan dokaz o pokretnim kulturnim dobrima koja su nam povjerena – kazao je Bogdanović.

Direktorica Narodnog muzeja Crne Gore, dr Anastazija Miranović se zahvalila autorskoj ekipi i ukazala na značaj ovog projekta:

-Uvaženi ministre Bogdanoviću, gradonačelniče Kašćelan, dame i gospodo,

Uz zahvalnost kolegama, koji su predano radili prethodnih mjeseci kako bi naše etnografsko naslijeđe kroz adekvatnu postavku bilo dostupno široj javnosti, moram sa ovog mjesta ukazati na njegov identitetski značaj u utemeljenju i viševjekovnom trajanju crnogorske države. Nije slučajno što smo otvaranje stalne postavke Etnografskog muzeja upriličili upravo u prazničnim danima u kojima slavimo Dan državnosti.

Ono što smo danas ne bi bili bez iskre u ognjištu, preslice, struke, gusala i jatagana… Ono što ćemo sjutra biti određuje naš odnos prema materijalnom i nematerijalnom naslijeđu koje u amanet i sjećanje ostavljamo generacijama koje dolaze.

Zvuci i mirisi Crne Gore, ambijent ljutog krša, posne zemlje, morskih praskozorja, rađali su istovremeni zor i prkos, ponos i skromnost u podvizima, dostojanstvo u porazima i siromaštvu, ljepotu življenja u bogatstvu i jedinstvu različitosti naroda koji detrminišu kulturno i identitetsko biće Crne Gore.

Koret, zubun, džubeleta, kovčeg, baul, šrinja, puce, toka, botun –sinonimi su i stigmati što neraskidivo vežu i tvore specifikum karakternog lica Crne Gore.

Priča je ovo o „malom“/velikom, običnom čovjeku što obitava tu, naspram dvora Petrovića, vlastele i gospodara, u blizini Ivana Crnojevića, Ćipura, Manastira, a nedaleko ih zaštitnički nadvisuje stameni Lovćen…I sve ono što s njegovog vrha pogled hvata zapravo je muzej stalne postavke ovdašnjeg života, čiji smo djelić smjestili u vitrine skromnog zdanja, za pamćenje i sjećanje, ko smo, što smo, gdje pripadamo, jer to ponekad zaboravljamo…

Riječ Maje Dragićević Roganović, rukovoditeljke Etnografskog muzeja:

Poštovani posjetioci, dame i gospodo,

Velika mi je čast i zadovoljstvo, što sam u prilici da vas pozdravim i da u okviru proslave Dana državnosti predstavim stalnu postavku Etnografskog muzeja pod nazivom Iz etnografskog nasljeđa Crne Gore.

Podsjetiću da ovaj muzej baštini izuzetno vrijedan materijal sa područja Crne Gore, koji ilustruje bogatstvo materijalne i duhovne kulture naroda koji žive na njenoj teritoriji. Posjeduje vrijedne zbirke koje prikazuju način privređivanja, ishrane, kulture stanovanja, tekstilne radinosti, odijevanja, oružja, muzičkih instrumenata i dr.

Stalna postavka Iz etnografskog nasljeđa Crne Gore na sublimiran i sažet način prikazuje sve aspekte tradicionalnog narodnog života u Crnoj Gori. Za potrebe postavke iz bogatog i raznovrsnog fonda koji broji oko 4500 predmeta, zbog skučenosti prostora izdvojeno je oko 400, kojima se želi dočarati narodni život i kultura etnički i vjerski heterogenog stanovništva Crne Gore.

Materijal koji je prezentiran datira uglavnom iz druge polovine XIX i iz XX vijeka. U koncipiranju ekspozicije nastojali smo da prema materijalu, a u zavisnosti od raspoloživog izložbenog prostora, pružimo što širi i sadržajniji prikaz narodne kulture ovog područja.

U prizemlju su prezentirane važne tradicionalne privredne djelatnosti, kao i dio pokućstva i posuđa iz ruralnog i urbanog enterijera. S obzirom na ograničenost prostora nismo bili u mogućnosti da prikažemo sve privredne djelatnosti na cjelovit način, ali izloženim predmetimastavljena je u fokus važnost privredne djelatnosti na našim prostorima. Raspoloživim materijalom predstavljeno je stočarstvo, zemljoradnja, lov i ribolov, pčelarstvo i segment iz domena domaće radinosti koji se odnosi na predmete za proizvodnju tekstila.

Na spratu su izloženi najkarakterističniji tipovi narodnih nošnji, koje zauzimaju značajno mjesto u bogatoj riznici narodnog stvaralaštva. Svojom pitoresknošću, bogatstvom kolorita i detalja zlatoveza, raznolikošću materijala narodne nošnje jasno pokazuju inventivnost,nadarenost, znanje i vještinu narodnog stvaraoca.

Uz nošnje, kao njihov sastavni dio, izloženi su atraktivni primjerci nakita i oružja, većinom izrađivani u poznatim bokokotorskim radionicama. U vitrinama su reprezentativni primjerci oružja – kratke puške, jatagani, noževi, nakit za glavu i grudi, ogrlice, broševi, narukvice, pojasevi i dr.

Na kraju, želim da se zahvalim svima koji su pomogli da se ovaj projekat realizuje, ali i da još jednom ukažem na problem nedostatka prostora kako bismo ovaj značajan materijal u što većem broju pokazali očima šire javnosti.

Poseban ton ovom događaju dali su koncert gudačkog kvarteta Allegria, violinistkinja mr Dina Desančić i rok bend Akademia.

O ETNOGRAFSKOM MUZEJU CRNE GORE

Etnografski muzej je osnovan 1951. godine. Prvobitno se nalazio u zgradi Biljarde sa još dva muzeja, Njegoševim muzejom i Muzejom NOB-a, sve do katastrofalnog zemljotresa 1979. godine, kada se zbog sanacije Biljarde muzejski materijal deponuje u zgradu Vladinog doma, gdje ostaje dugi niz godina.

Opština Cetinje 1986. godine ustupa Narodnom muzeju zgradu bivšeg Srpskog poslanstva, koja se naknadno, 2002. godine, adaptira za potrebe Etnografskog muzeja.

U periodu od 1979. do 2018. godine, Etnografski muzej je organizovao brojne tematske izložbe u zemlji i inostranstvu, putem kojih se domaćoj i stranoj javnosti pokazivalo bogato tradicionalno nasleđe Crne Gore.

Godine 2018. u djelimično rekonstruisanom izložbenom prostoru, Muzej dobija svoju prvu stalnu postavku.

Etnografski muzej u svom fondu baštini preko 4400 predmeta, koji svjedoče o bogatoj materijalnoj i duhovnoj kulturi stanovništva sa teritoriji današnje Crne Gore. Predmeti su svrstani u više zasebnih zbirki: Narodne nošnje, Oružje, Nakit, Pokućstvo i posuđe, Privredni predmeti, Predmeti za proizvodnju tekstila, Upotrebni tekstil, Torbice, Zbirka dječijih igračaka, Muzički instrumenti, Predmeti za uživanje duvana, Umjetnička zbirka i Zbirka predmeta vezanih za vjerovanja i običaje.

Do realizacije stalne postavke muzej je dio svojeg blaga pokazivao javnosti preko povremenih tematskih izložbi…

Evo i video zapisa TV Cetinje