Cetinje :: Moj grad

Izložba studenata sa FLU Cetinje i “Dan i noć Muzeja”

Posted on 02. Apr, 2018 by Vesko Pejović in Iz kulture, Najava kulturnih dešavanja

-Godišnja izložba studenata sa Fakulteta likovnih umjetnosti Cetinje povodom jubileja 30 godina od osnivanja biće otvorena u petak 18. 5. 2018. godine, sa početkom u 18:00h u Dvorcu Petrovića na Kruševcu u Podgorici. 
-Narodni muzej Crne Gore je i ove godine dio Evropske Noći muzeja, koja se obilježava u preko 120 gradova širom Evrope. Tim povodom pripremljen je program pod nazivom “Dan i noć Muzeja”…

Izložba studenata sa Fakulteta likovnih umjetnosti Cetinje povodom jubileja 30 godina od osnivanja

Fakultet likovnih umjetnosti Cetinje povodom jubileja 30 godina od osnivanja, organizuje prezentaciju studentskih radova – Godišnja izložba studenata, koja će biti otvorena u petak 18. 5. 2018. godine, sa početkom u 18:00h u Dvorcu Petrovića na Kruševcu u Podgorici. 

Na izložbi će biti predstavljeni radovi sa svih godina i studijskih programa fakulteta. Najboljim studentima biće uručene nagrade fakulteta, dok će Ministarstvo kulture Crne Gore, Univerzitet Crne Gore i Fondacija Ćano Koprivica, uručiti otkupne nagrade studentima koji su se takođe istakli umjetničko-istraživačkim radom u protekloj školskoj godini. 

Na svečanoj izložbi pored prof. Ratka Odalovića, dekana fakulteta, obratiće se i ministar kulture Aleksandar Bogdanović, zatim Nikola Koprivica, predsjednik Fondacje “Ćano Koprivica, dok će izložbu zvanično otvoriti prof. dr Danilo Nikolić, rektor Univerziteta Crne Gore.

Izložba je realizovana u saradnji sa Fakultetom likovnih umjetnosti Cetinje i Centrom savremene umjetnosti Crne Gore. Izložba će biti otvorena do 25. 5. 2018. godine

DAN I NOĆ MUZEJA U NMCG

Narodni muzej Crne Gore je i ove godine dio Evropske Noći muzeja, koja se obilježava u preko 120 gradova širom Evrope. Tim povodom pripremljen je program pod nazivom “Dan i noć Muzeja”: 

Četvrtak, 17. maj

20h | Otvaranje izložbe Rosemarie Trockel | CGU “Miodrag Dado Đurić”
U galeriji umjetnosti biće predstavljeni radovi njemačke umjetnice Rozmari Trokel – crteži na (japanskom) papiru koji u različitim tehnikama odražavaju njene poglede i kritiku i danas prisutnog poretka u umjetnosti u kojoj dominiraju muškarci.

Petak, 18. maj

11h | Stručno vođenje kroz izložbu Rozmari Trokel | CGU “Miodrag Dado Đurić” 
Stručno vođenje kroz izložbu biće na engleskom jeziku, sa kustostkinjom izložbe An Paenhuysen. 

11h | Klub Slobodno vrijeme | Njegošev muzej, Biljarda
Drugo okupljanje Kluba slobodno vrijeme u Narodnom muzeju, ovog puta razmijenjujemo sjećanja na igranke uz razgovor i slušanje starih ploča sa gramofona.

13h | Predavanja: “Stećci – dio srednjevjekovne kulture Crne Gore” | Njegošev muzej – Biljarda i Lapidarijum 

– Nekropole stećaka Crne Gore, na listi svjetske baštine UNESCO / Mitra Cerović / rukovodilac Arheološkog muzeja Crne Gore
– Stećci i pisani istorijski izvori / Petar Lekić / Istoričar
– Šavnik u mramorju / Goran Pajović / Arheolog

13h | Abeceda muzejskih predmeta | Dvorac Kralja Nikole
Djeca školskog uzrasta će u Dvoru Kralja Nikole slušati priče o muzejskim predmetima, izvlačiti iz kutije po jedno slovo abecede i crtati eksponat koji počinje na slovo koje su izvukli. 
Muzejski pedagog: Bojana Ivanišević

15h | Kućni ljubimci na Dvoru | CGU “Miodrag Dado Đurić” 
Pop Up tematska mini-izložba fotografija kućnih ljubimaca dinastije Petrović i participativni foto performans. Izložbu prati učešće aktivista NVO sPAS koji će dovesti bezdomne pse, kao i predavanje Vidne Burić i Julije Milanović o udomljavanju pasa lutalica. 

16h | Tužbalica | CGU “Miodrag Dado Đurić”
Čitanje Tužbalice “Pohara cetinjskog muzeja” i razgovor o stanju u muzejima i muzeologiji u Crnoj Gori danas. Diskusiju će voditi zaposleni Narodnog muzeja Crne Gore i svi građani zainteresovani za ovu temu.

18h | “I ja sam antifašista” | Stalna postavka Istorijskog muzeja – Vladin dom
Čitanje revolucionarne poezije u stalnoj postavci Istorijskog muzeja, u prostoru posvećenom NOB-u. Potom će predavači govoriti o antifašizmu nekad i sad: Janko Ljumović, Petar Lekić, Boban Batrićević; Specijalni gosti: članovi Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore i cetinjski gimnazijalci.

19h | Berlinska umjetnička scena | CGU “Miodrag Dado Đurić”
U sklopu pratećeg programa izložbe Rozmari Trokel biće organizovano predavanje o berlinskoj umjetničkoj sceni. 
Predavanje će održati An Paenhuysen.

20: 30h | Koktel i mini koncert | Atrijum Vladinog doma (u slučaju kiše – CGU “Miodrag Dado Đurić”)

*Filmski maraton u saradnji sa Crnogorskom Kinotekom trajaće cijelog dana | MINI KINO, CGU “Miodrag Dado Đurić” 
Filmovi:
– Sweet Movie (1974)
Dušan Makavejev / 98 min
– Izbavitelj (1976) 
Krsto Papić / 85 min
– Okupacija u 26 slika (1978) 
Lordan Zafranović / 116 min
– Muškarci juče, danas i… (1963)
Milo Đukanović / 82 min

Selektor: Srdan Škuletić

》》》Svi objekti Narodnog muzeja će 18.05.2018. godine raditi od 9:00 – 23:00h / Ulaz je besplatan.

——————————————————————————————————————

-U Kraljevskom pozorištu Zetski dom u ponedeljak, 7. maja sa početkom u 20 h gostuje Gledališče Glej iz Ljubljane sa predstavom

STRANGER THAN PARADISE – Dokumentarni performans Marka Požlepa

Uloge: Mark Požlep i Igor Feketija
Koncept: Mark Požlep
Dramaturgija i videografija: Jure Novak
Set dizajna: Meta Grgurevič
Kostimograf: Dajana Ljubičić
Dizajn svetlosti i tehnički nadzor: Grega Mohoročič
Izvršni producent i fotograf: Barbara Poček
Producent: Pozorište Glej

Premijerno je izveden 27. septembra  2018.g.

»[…] svetilište od svakodnevnog iskustva ranjivosti i gubitka zajednice.«- Radio Študent

Prije nekoliko godina, prije svega vizuelni umjetnik Mark Požlep, krenuo je ka naizgled čudnoj turneji: muzičkoj turneji po domovima za stare širom bivše Jugoslavije.
Mark je već predstavio ovu turneju u galerijskom okruženju, za koji je dobio nagradu OHO 2016. godine. Sada ćemo moći da vidimo pozorišno izvođenje .
Stranger than paradise je dokumentarni nastup, nešto između koncerta, putopisa i okupljanja prijatelja. Predstava  dotiče teme o starenju, zajedničkim i individualnim sudbinama, obnovi razorenih odnosa i razbijenih zajednica. Govori o generaciji koja je sve svoje živote provela u zajedničkoj zemlji, i onoj koja je jedva da se sjeća od svoje mladosti. Govori o čoveku i njegovoj velikoj želji za promjenama, njegovom neverovatnom kapacitetu da gradi i uništi. O Marku I o nama svima.

-U Kraljevskom pozorištu  odigrana premijera nove predstave „Kučka“

Stid ne pomaže – U porodici je važno kako možemo pomoći jedni drugima

Odigrana je nova predstava u Zetskom domu. „Kučka“ je komad sa intrigantnim naslovom iza koga stoje najintrigantnije naše boli, koje su tako svakodnevne da su baš zato tako intenzivne,one koje nas obuzimaju i o kojima baš i ne govorimo, koje kada vidimo na sceni, izazivaju smijeh, a onda i trnce u tijelu. To su one tame u porodici koje tište, najtananiji odnosi u tom najvažnijem prostoru naših života, u kome gladno tražimo odobravanje jedni od drugih. Uloga žene se promijenila, žena danas ima veću slobodu u izboru zanimanja, partnera, odluci da li uopšte želi da rađa. Zbog toga se preispituje i uloga muškarca koji zbunjen novim, možda čak i snažnije nego ranije projektuje razne predrasude u odnosu na žene.

„Živimo u vremenu kada je uloga žene promijenjena, ali mene interesuje kako muškarci reguju na tu činjenicu. Kako da budem dobar otac danas? Da li moram biti jak i strog , da li okrutan, kakav otac treba da budem? Na koji način danas muškarac treba da učestvuje u porodici? Ne želim govoriti o tome ko je kriv, mene interesuje kako da pomognemo jedni drugima, kako da razumijemo jedni druge- Koji je to model koji treba da pokažem svojoj djeci? Za mene je to važno pitanje i zato sam posvećen ovoj temi. Muškarci često izbjegavaju da pričaju o tome, ali moramo znati da stid ne pomaže, mora se govoriti o tome. Zato Nada u zadnjoj sceni gleda u publiku pitajući u stvari – šta mislite, kako da riješimo ovo? Moramo se otvoriti. Volim da radim sa ovim glumcima, razumiju savršeno ovaj jednostavan način na koji radim. Moraju da se uključe sa svojim pričama, sa svojim karakterom, sa svojim umom i tijelom. Drago mi je što publika razumije ovaj humor, to je tragikomedija, ona je za mene najbliža životu.Slabi smo i glupi često, ali  ljudi smo i borimo se da bude bolje“, rekao je reditelj Arpad Šiling.

„Sva moja očekivanja su ispunjena. Svi smo imali pažnju i priliku da svako od nas napravi iskorak u odnosu na ono kako smo ranije promišljali teatar i uloge. Postavili smo pitanja koja se svima vrzmaju kroz glavu, ali o kojima nedovoljno često i nedovoljno ozbiljno razgovaramo. Krenuli smo od porodice i pitanja uloge žena u društvu, u imrovizacijama smo došli do toga da je veći problem na cijelom Balkanu u muškarcima, koji zbog potisnutih trauma i nerazriješenih konflikata najčešće sa roditeljima i partnerima, prelaze u jednu vrstu agresije i autodestrukcije, upravo iz slabosti, jer misle da nemaju pravo na to da budu slabi. Mi ovdje kažemo da imaju to pravo, da imaju probleme i da se otvoreno pozabave njima“, kazao je glumac Stevan Radusinović.

„Iako možeš da znaš šta da očekuješ, opet nismo očekivali ovakvu predstavu . U zadnja dva dana imali smo preokret cijele priče, došli smo do poente. On je reditelj koji uvijek traži istinu, srž. Šta je to što nikad ne izgovorimo. Pokušao je da upre prstom u to da kada ne izgovorimo ono štozaista mislimo, dolazi do većih problema, erupcija. Ako se gura pod tepih i ne izgovara istina,  na šta su ljudi navikli, tada sigurno stradaš“, kazala je glumica Nada Vukčević.

 „Desilo se pravo pozorište“, kazao je nakon izvođenja glumac Srđan Grahovac. To je bilo jedinstveno iskustvo kako za glumce, tako i za publiku, ta predstava bez scenografije i muzike, sa obiljem zvukova koji malo zbunjuju, a onda objašnjavaju . Zbog toga se prolomio aplauz koji je vraćao glumce na scenu još jednom, i iznova još i još. Ansambl koji čine: Nada Vukčević, Srđan Grahovac, Zoran Vujović, Stevan Radusinović i Vule Marković , učestvujući u glumačkim imrovizacijama , pomogli su Šilingu i Evi Zabežinski, autorima teksta, da ga uobliče do kraja. Ovaj jedinstven proces, kažu, dagocjeno je iskustvo koje neki od njih u Zetskom domu imaju priliku doživjeti drugi put.

„ Večeras se desilo pravo pozorište, večeras se desio evropski teatar u Zetskom domu, želim da se zahvalim Arpadu na drugoj ponuđenoj šansi i zahvaljujem se ovoj kući jer nam daje utočište da se osjećamo bezbjedno u svom poslu, u svom zanatu“, rekao je glumac Srđan Grahovac.

„On ima takav odnos prema poslu da ne možete da mu ne vjerujete, ja volim neposredni teatar koji doživljavamo intenzivno i silno, koji nije definisan i koji prilikom svakog izvođenja ostavlja prostora za neki novi život. Ne znam kako mu to uspijeva. Zahvaljujem se Lidiji Dedović, umjetničkoj direktorici, koja kao reditelj ima toliko širine i slobode da ponovo zovne ovog reditelja i koja ostavlja i nama prostora da iznova doživimo sve to“, kazao je glumac Zoran Vujović.

„ Arpad Šiling bavi se čovjekom , bavi se slojevima, ne bavi se scenografijama i muzikom,  bavi se glumcem i suštinom. To je privilegija za nas. On ima alternativan pristup teatru. Rekao bih da je to pravi način, ali malo je ljudi koji toliko dobro poznaju čovjeka da mogu prići na taj način , da znaju da ušuškaju glumca da se osjeća kao kod svoje kuće. Osjećali smo se kao porodica u ovom procesu. Imrovizacije u kojima smo učestvovali ličile su mi na neke psiho fizičkeseanse, kao da smo došli da govorimo o svojim problemima, a zapravo smo pričali i tuđe priče imrovizujući na licu mjesta. Arpad je to genijalno uvezao u jednu strukturu i nit dobivši priču“, kazao je glumac Vule Marković.

Nakon internacionalnog proboja predstave Dokle pogled seže koju je režirao takođe Šiling, jedno od vodećih evropskih imena režije, čini se da sličan put čeka i ovu produkciju Kraljevskog pozorišta. Predstava „Kučka“  već je selektovana  za  Festival Drama, Ljubljana, u Slovenskom narodnom gledališču- 28. maja, a čekaju je već i neki drugi važni pozivi . Tim ove predstave čine i prevodilac sa mađarskog Kata Đarmati, asistent reditelja Mirko Radonjić,  menadžer produkcije Ildiko Sagodi i organizator Nataša Božović. Ova produkcija Kraljevskog pozorišta Zetski dom podržana je od strane EU Creative Europe, u okviru projekta EU Collective plays!.

– – – — – — —

Premijera predstave „Kučka“- Arpad Šiling ponovo u Zetskom domu

Priča o porodici i odnosima koji  grade i ruše veze među nama

Nakon internacionalnog proboja komada Dokle pogled seže, jedan od vodećih evropskih reditelja opet režira u Kraljevskom pozorištu Zetski dom. Iza intrigantnog naslova krije se priča o muškarcima, o tome da ih određuju odnosi sa ženama u njihovim životima. Šiling je na scenu postavio porodične pričei pitanje- zašto ne možemo živjeti srećno jedni sa drugima? Iako bi porodica trebalo da bude utočište, neki je ne žele, a neki, opterećeni frustracijama,  ne razumiju njene izazove, naročito u vremenu kada je pozicija žene promijenjena jer- „ Šta će muškarac učiniti sa testosteronom sada kada više ne mora ići da lovi po šumama? Šta sa tim da žena može raditi bilo koji posao baš kao muškarac i  otvoreno reći da ne želi da rađa? „.Ono što veže ovaj komad sa hit predstavom koja je obilježila prethodnu teatarsku godinu, jeste način Arpada Šilinga da uobliči tekst baziran na glumačkim improvizacijama, ovoga puta zajedno s Evom Zabežinski.

„Zbog ovoga je teško muškarcu i ženi da se upoznaju, da žive zajedno, da osnuju porodicu, jer se bojimo onog drugog. Iz tog razloga je veoma teško reći – u redu, želim da živim sa tobom jer te volim. Plašimo se jer smo frustrirani, a te frustracije nosimo iz porodice, od majki, sestara, braće, očeva. Za mene je bitna pozicija žene- interesantno je da je Lidija vođa ovog projekta, znamo da u istočno evropskom društvu nije uobičajeno da je žena vođa.

 Najprije smo osmislili likove i situacije koje smo objasnili glumcima. Koristio sam improvizacije, ali mi je bio bitan ženski ugao Eve Zabežinski. Ovdje imamo striktnu dramaturgiju i psihološki je složenije u odnosu na našu prethodnu predstavu. Rekao sam glumcima da želim da idem dalje, da izgradim  likove od početka do kraja i jaku dramaturgiju, imali smo ideju šta tačno želimo“, rekao je reditelj Arpad Šiling o procesu nastanka teksta.

„Drugi poziv Arpada Šilinga osjećam kao važan poziv na iskorak u umjetnosti i društvu. Poziv na iskonsko,iskreno,promišljeno, posvećeno, kreativno i hrabro razmišljanje.Poziv na ulazak u neophodnu temu današnjice-temu porodice i njenih najtananijih odnosa.Porodica je refleksija svih nas, naših sreća i nesreća, naših malih života i velikih očekivanja,naših snaga i nemoći.Kako da se sačuvamo svi zajedno?“, kazala je umjetnička direktorica Kraljevskog pozorišta Zetski dom o ponovnom  dolasku Šilinga u teatar na Cetinju.

Centralna tema drame je uloga žene u društvu- što naravno podrazumijeva i preispitivanje uloge muškarca, a sve to na poligonu jedne zabačene željezničke stanice na kojoj  Nada sama čeka voz. Njeno prisustvo snažno utiče na muškarce koji pristižu, izbijaju na površinu njihova dobra i loša iskustva sa ženama koja su i razlog zašto su  postali baš takvi kakvi jesu.

„U ovom komadu vidimo i muškarce koji smatraju da ako ne mogu da izgrade odnos sa ženom , da je veoma lako mozemo nazvati „kučkom“, jer ona ne igra njihovu igru. Ovakvo razmišljanje proističe iz loših iskustava i uspomena, ali ne samo sa ženama nego i sa muškarcima. Ovaj provokativan naslov navodi ljude da dođu i da razmišljaju o čemu se radi, da li je riječ o prostituciji, ali nije- riječ je o muškarcima koji se nalaze u nevolji i pokušavaju da izađu iz nje. Veoma je interesantno kako žena u predstavi pokušava da razumije njihove probleme. To je kao istraga u kojoj pokušava da sazna prošlost ovih muskaraca, njihove odnose sa ženama, drugim muškarcima, očevima“, pojasnio je reditelj Arpad Šiling.

„Žena u komadu je objekat svih naših problema, preko nje izražavamo zadovoljstva I nezadovoljstva, alii nalazimo načine kako da izađemo iz tih frustracija. Fokus je na muškarcima preko žene. Porodično I tradicionalno prigrlili smo neke uloge, šta kome pripada, a živimo u vremenu kada žene ne žele te uloge koje smo im dodijelili- osnaženje žene dovelo je muškarca u frustrirajuću poziciju. Danas muškarcima treba mnogo više hrabrosti da priđu ženama“, rekao je glumac Stevan Radusinović.

„U našem genetskom kodu je zapisano da postoji jedna vrstanepoštovanja, negodovanja, manjka podrške ili čakemotivnog, psihičkog i fizičkog ugrožavanja, da li majke u odnosu na sina, sina u odnosu na majku, ili možda je prisutno nezadovoljstvo majke sinovljevom ženom, negodovanje zbog same njene figure, zabadanje nosa u tuđe poslove. Tu je i taj konstantni nemir, griža savjesti I bol koji nosimo sa sobom. Ono što je bilo sjajno  u ovom procesu što ponovo polaziš odsebe , ali koristiš I iskustva drugih ljudi, I od toga se napravila ova priča. Bolno je, postoji jedna konstantna težina u svemu tome, ali i neka katarza. I to me jako raduje“, kazala je glumica Nada Vukčević.

Predstava predstavlja putovanje kroz vrijeme i prostor. Nema scenografije, nema ukrasa. Samo su glumci na sceni, priče koje igraju i njihova muzika. Magiju rediteljskih zamisli igraju Nada Vukčević, Srđan Grahovac, Zoran Vujović, Stevan Radusinović i Vule Marković.  Ni ovoga puta Šiling nije želio da muzika dolazi sa bilo kakvih nosača zvuka izvan same srži scene.Ona dolazi od ovih pet glumaca.

„ Prvi put se susrijećem sa rediteljem koji je u svakom trenutku 10- 20 koraka ispred glumca, koji tako dobro umije da objasni dramsku situaciju, tako dobro ulazi u psihologiju samih karaktera. Svi smo tu, vjerujemo mu, pratimo ga i slušamo, mislim da ako ispoštujemo sve što je dogovoreno, napravićemo stvarno sjajnu predstavu“, kazao je glumac Vule Marković.

„Muzičke improvizacije ovoga puta postižu svojim glasom I različitim glasovnim efektima. Prošli smo jedan dug proces razvijajući predstavu, birajući teme, od starta smo počeli tragati za što karakterističnijim zvukom koji kvartet muških glasova može da proizvede od različitih šumova, usklika, uzvika, pa čak i daha, kreirajući jedinstvenu atmosferu. Mi ovdje pomjeramo granice onoga što je školski – klasičan pristup u kreiranju. Ovdje ima mjesta za svakog od njih pojedinačno da iznese ono što unikatno dolazi samo od njega“, podijelila je svoje jedinstveno iskustvo rada sa Šilingom kompozitorka Nina Perović.

Predstava „Kučka“ biće premijerno izvedena u Kraljevskom pozorištu Zetski dom 28. aprila, a reprizno igranje je dan kasnije, 29. aprila. Tim ove predstave, koja je već selektovana za  Festival Drama, Ljubljana, u Slovenskom narodnom gledališču- 28. maja, čine i prevodilac sa mađarskog Kata Đarmati, asistent reditelja Mirko Radonjić,  menadžer produkcije Ildiko Sagodi i organizator Nataša Božović. Ova produkcija Kraljevskog pozorišta Zetski dom podržana je od strane EU Creative Europe, u okviru projekta EU Collective plays!.

---

Otvaranje nove sezone u NM CG

Narodni muzej Crne Gore otvoriće novu sezonu programa u utorak, 17. aprila, na dvije lokacije sa šest kulturnih događaja:

                                     Crnogorska galerija umjetnosti Miodrag Dado Đurić  – Foto: Sonja Đonović

-Utorak,17. april

-11h | Otvaranje kluba slobodno vrijeme – Crnogorska galerija umjetnosti Miodrag Dado Đurić

-17h | UNDERHILL | Kino otok | reditelj Ivan Ramljak, Crnogorska galerija umjetnosti Miodrag Dado Đurić

-19h | igor toševski | brisani prostori – Galerija Atelje DADO

————————————————————–

-20h | Peđa Đonović | Testament – fotografije |

II sprat – Crnogorska galerija umjetnosti Miodrag Dado Đurić

Izložba predstavlja seriju fotografija posvećenu odabranim događajima opisanim u Bibliji – Starom i Novom Zavjetu, kojima se tumače univerzalne teme smisla i suštine ljudskog života – svjetlost i tama, rodjenje i smrt, početak i kraj, dobro i zlo, radost i tuga. Jaje, kao dominantni element na fotografijama simbolizuje mudrost, a pripisuje mu se i najbliskija veza sa ljudskom dušom. U precizno definisanom konceptu ukomponovano je sa drugim predmetima koji mu daju jasnu religioznu simboliku – lancem, klinom, konopcem, slamom sa kojima se ostvaruju čvrste kompozicione cjeline koje ilustruju biblijske teme
Izložbu je Narodnom muzeju Crne Gore poklonila autorova majka, gospođa Sonja Đonović.
—————————————-

-20h | The Desire For Freedom | Dossier: Bosnia and Herzegovina | I sprat – Crnogorska galerija umjetnosti Miodrag Dado Đurić

-20h – 22h | Opening Party | Petar Đurić (DEEPORT ), Crnogorska galerija umjetnosti Miodrag Dado Đurić

“Sin” u Kraljevskom pozorištu

U Kraljevskom pozorištu Zetski dom u neđelja,15. aprilasa početkom u 20h biće izvedena predstava

Mirjane Medojević „SIN“

Režija, scenografija, dizajn svjetla:                                                     Mirko Radonjić

Tekst i dramaturgija:                                                                        Mirjana Medojević

Kostimografkinja i saradnica na scenografiji:                                       Lina Leković

Asistentkinja režije                                                                                 Marija Backović

Fotograf ije                                                                                                Duško Miljanić

LICA

Dimitrije Mojanović                                                                              Srđan Grahovac,

Maja Mojanović                                                                                             Marija Đurić,

Senad Mehmetović                                                                           Omar Bajramspahić

Ovaj komad ne bavi se temom rata, već onim što ostane uljudima nakon njega. Iako ga na teritoriji Crne Gore nije bilo, mnogo Crnogoraca učestvovalo je u njemu u susjednimdržavama. Neki kao podsjetnik na ta vremena imaju rane na tijelu, neki na duši, neki oboje.

Reditelj Mirko Radonjić, i sam je dio generacije koja je odrastala u tom dobu,

a sada dovoljno sazrela da razumije negiranje da se to vrijeme desilo, ne tako davno. Sa svojom ekipom, u procesuje tragao za najboljim načinom da se ključne teme otvore, zaista otvore.

„Bez revidiranja svoje istorije, ne mislim u duhu nacionalanog ponosa kako je revidiramo, već zbilja kaosusret sa svojom odgovornošću i svojom krivicom, mislim da kao društvo ne možemo da napredujemo . To seapsolutno vidi kroz razne pore društvenog bivstvovanja, kroz razne podjele koje danas postoje. Probali smoda to što u tekstu stoji ne čitamo kao bilo kakav pamflet već u smislu ljudskog stanja i ljudskih sudbina, i togagdje one sve mogu da povedu. Tek u trenutku kada se suočimo da su naši očevi išli u ratove, a postoji podatakda su 35 hiljada ljudi iz Crne Gore išli kao dobrovoljci u BIH i Hrvatsku, tek kada se suočimo sa time, tadaćemo moći znati što su naši stavovi prije nego uskočimo u evropske čizme. Otvara se pitanje krivice. Nismopostavljali tragediju, ali to je taj antički model odgovornosti i krivice, koja kreće da proganja drugegeneracije“, kazao je reditelj komada Mirko Radonjić.

U procesu je učestvovala MirjanaMedojević koja potpisuje i dramaturgiju predstave. Tim dvoje mladih umjetnika koji su ušli u projekat sacrnogorskim glumcima, predano je otvarao teme kako bi zaokružili priču, pitajući se u tom procesu, da li je krugpakla i mržnje uopšte moguće zaustaviti. Skrojili su zajedno, pažnje vrijednu priču o sudbini jednog ratnog veterana I njegovoj djeci. Ta priča „Nije priča o jednom čovjeku. Ni jedna priča to nikada nije“, tako kaže pisac MirjanaMedojević.

„Sin se sveti na najbrutalniji mogući način preko odnosa sa njegovom kćerkom, njegovom polu sestrom, nakraju dođemo i do griže savjesti tog sina. U suštini su to tuđi grijesi koje plaćaju dvoje mladih ljudi, kojiistovremeno čine svoje greške na tom putu. Ne mislim da je tekst završen, kada sam saznala da će Mirko daradi ovu predstavu ušli smo u novu ruku teksta, jer sam shvatila da kod njega postoji motiv, da mu predstavaznači. Nemam taj pristup da je na tekst stavljena tačka, poštujem pisce koji tako rade, ali kod mene taj pristupdolazi iz toga što sam ja zapravo reditelj. Znam koliko života na sceni može da se otvara“, kazala je Medojević.

„ U ovom procesu lijepo sarađujemo, bavimo se odnosima likova u komadu koji je dobro napisan. Kada uđetei bavite se likom, vrlo su jasne stvari, precizno je napisan, malo je prostora za lutanje, ostane vam samo da seprepustite. Mislim da smo načeli dobre stvari, možemo otići još dalje, svi smo na jedan lijep način zaraženiovim tekstom, sa radošću kopamo šta to on nosi. Na prvo čitanje imala sam potpuno drugačiji utisak, a tekposlije su počele druge stvari da isplivavaju, koje u prvom trenutku ne vidimo. A proces će trajati dok se godbude igrala predstava“, rekla je glumica Marija Đurić.

---

“Bog masakra” u Kraljevskom pozorištu

U Kraljevskom pozorištu Zetski dom u četvrtak, 12. aprila sa početkom u 20 h biće izvedena predstava Jasmina Reza, BOG MASAKRA. Ovaj pozorišni komad, po tekstu Jasmine Reze, režira makedonski reditelj Siniša Evtimov, a glumački ansambl čine: Marija Labudović, Jelena Đukić, Omar Bajramspahić i Vule Marković.

U tekstu Jasmine Reze dva bračna para pokušavaju da riješe sukob njihovih sinova, otpočevši susret u upadljivo tolerantnom i civilizovanom tonu. Drama sa elementima satire pokazuje da zapadno društvo, koje osuđuje svaki oblik fizičkog i verbalnog nasilja,  insistirajući na osmijehu, političkoj korektnosti, pacifizmu i svemu demokratskom, kada se razgovor razbukti, svodi ove vrijednosti samo na praznu formu, pokazujući dvoličnost, odsustvo ljudskosti i u teoriji, toliko omraženu agresiju .

„ Bavimo se stadijumom u koji je dospjela civilizacija, mi smo podbacili. Nalazimo se u stanju devolucije, idemo natrag, ne više naprijed. Iako živimo u vremenu tehnološke revolucije intelekt je sve manji, ljudi se zadovoljavaju mediokritetstvom, i to je problem. Sredina je postala razina za vanredno. To je problem čovječanstva. Politička korektnost je jedna od stavki u istoriji civilizacije, koju smo, kada se pojavila kao veliki marketinški znak, pogrešno pročitali i krenuli tim putem. Kada danas gledamo vijesti, vidimo smrt, izbjeglice  i glad,  a onda se gnušamo kada djeca kažu neku neprihvatljivu riječ.Kriterijumi ne samo da su se snizili, već su se i pomiješali, i više ništa nije stvarno. Imamo priču za svaku prigodu, adaptiramo se. Adaptacija je osnova preživljavanja, ali smatram da nije dovoljno samo preživljavati. Naprotiv, moramo prosperirati.O tome je ovaj komad“, kazao je reditelj Siniša Evtimov.

„Mi se trudimo da budemo uviđavni, da poštujemo ljude preko puta sebe. To je ideal kome težimo, ali je fascinantno koliko jedna bezazlena situacija , kao što je u ovom slučaju svađa djece u parku, može da nas dovede do čak fizičkih obračuna, krajnosti koju tvrdimo da nemamo, ali je naša prava istina. Ova drama govori o potpuno različitim ljudima. Moj lik se bori za pravdu, u kući, na igralištu, u svijetu, misli da može mijenjati stvari. Smatra da ljudima mora biti žao, ali da pritom moraju i shvatiti u čemu griješe. Ipak ona prva potegne mač i krene u fizički obračun, prva postane upravo ono protiv čega se bori. Niko nije dovoljno iskren prema sebi, a onda ni prema ljudima preko puta“, kazala je glumica Jelena Đukić.

U ovoj drami sa elementima satire makedonski reditelj našao je zajednički jezik sa četvoro mladih crnogorskih glumaca koji sjajno pokazuju šta predstavlja problem u načinima vaspitanja, koje nove  generacije roditelja smatraju poželjnim. Postaje jasno da su djeca, upravo onda kada griješe, rješavajući probleme agresijom, zaista samo odraz svega što imaju u svom domu, oni su kopija svojih roditelja.

„ Na početku su svi prijateljski nastrojeni, ali negdje od pola komada maske padaju i pokazuju se njihova prava lica. To su problemi u braku, problemi između njih. Djeca upijaju život roditelja, a čudimo se zašto se dječaci tako ponašaju. Moj lik je  jedna mirna i staložena žena, koja se trudi da razumije sve ljude. Ali to je maska sa kojom se predstavlja svijetu. Poželjela bih svakom  glumcu da dobije priliku da radi sa Sinišom Evtimovim zbog ogromne posvećenosti  glumcu i procesu“, kazala je glumica Marija Labudović.

„Ljudi su odavno prestali da govore istinu, prestali su da govore šta misle. Društvo je zapalo u hipokriziju gdje se vrednuje podobnost, ljudi koji se smiju, dodjeljuju komplimente. Ovi roditelji postanu veća djeca od svoje djece. To je poruka komada. Djeca su proizvod svojih roditelja, a oni nisu daleko odmakli od svojih potomaka koji se primitivno ponašaju. Siniša je fenomenalan reditelj. Skroman, nepretenciozan, a vrlo efikasan i produktivan“, kazao je glumac Vule Marković.

„Bog masakra” tekst Jasmine Reze iz 2006., kamerna je drama sa elementima komičnosti. Susret dva bračna para , zbog pokušaja da riješe problem fizičog sukoba njihove djece, počinje kvalifikacijom  da je jedan dječak bio „naoružan“ štapom. Naizgled banalna situacija, toliko svakodnevna, baš u smislu upotrebe jakih riječi uvijenih u osmijeh, idealna je da bude postavljena u intimnoj atmosferi, da je publika  gleda okružujući situaciju sa sve četri strane, gledajući zapravo sebe.

 „Tekst je genijalno napisan. Ovo je glumačka predstava. Ovu priču ljudi gledaju sa ekskluzivnim rakursom na dešavanje sa četiri strane. Gledamo kako rasprava postaje  njihov problem, da oni na kraju i sami postanu djeca. Mi gledamo sebe unutra. Voajerizam je postao norma današnjeg života. Veliki dio dana ljudi provode na Fejsbuku skrolujući tuđe slike, postali smo otvoreno voajeri, to je još jedan od znakova devolucije. Prikladno je u vremenu voajerizma postaviti nas same kao voajere na scenu, da gledamo sami sebe“, kazao je reditelj komada Siniša Evtimov. 

Gledajući svoj život u priči o maloj bezazlenoj situaciji, koja na kraju ipak govori mnogo o suštini, publika će, po riječima reditelja, vidjeti sebe u malo distorziranom ogledalu,  kroz komične dijaloge i situacije. Premda je riječ francuskom tekstu, slaže se cijela ekipa predstave, i crnogorsko društvo može se bez problema uključiti u ovo preispitivanje mentaliteta evropskog  građanina 21. vijeka. Scenografiju i izbor muzike potpisuje Siniša Evtimov, konsultant i lektor je Dubravka Drakić, dok je izbor kostima uradila Marija Vujović.

Arpad Šiling ponovo u Kraljevskom pozorištu

Nakon velikog uspjeha koji je predstava Dokle pogled seže imala tokom prethodne godine širom regiona, kao i u evropskim teatarskim okvirima,  u Kraljevskom pozorištu Zetski dom ponovo stvara jedan od vodećih evropskih reditelja, Arpad Šiling.

Premijera predstave koja nosi radni naslov “Kapital, društvo, porodica” biće izvedena 28. aprila, a reditelj je uloge povjerio glumcima:  Srđanu Grahovcu, Zoranu Vujoviću, Nadi Vukčević, Stevanu Radusinoviću i Vuletu Markoviću. Dramaturg predstave je Eva Zabeezsiszkij, a prevodilac i dramaturg je Kata Đarmati. Producent je Ildiko Sagodi, kompozitor Nina Perović, a asistent reditelja i inspicijent Mirko Radonjić.

Predstava je podržana od strane Fonda Creative Europe, za projekat evropskog gabarita, EU Collective plays!, u kome Zetski dom učestvuje kao partner. Plan i program Kraljevskog pozorišta  i fonda Creative Europe biće završen radom sa evropski prepoznatim rediteljem Pep Gatelom iz poznate španske teatarske grupe La Fura dels Baus, koja takođe učestvuje u projektu- u septembru i premijerom predstave “Kapital” Andraša Urbana, u oktobru ove godine.

Jelena Marković Čađenović