Dimitrijeve književne inspiracije

Posted on 25. Mar, 2018 by Vesko Pejović in Iz kulture

Godina u kojoj dominiraju književne inspiracije

Takozvana životna faktografja, poput kakve naoko banalne situacije koja se može dogoditi u susretu, razgovoru, šetnji, kafiću, restoranu itd. može inicirati veoma zanimljivi kontekst literarnog temata, kako je na primjer bilo s Kišomu hotelu „Palas” u Zagrebu početkom osamdesetih

Našem proslavljenom slikaru i piscu Dimitriju Popoviću u petak u Kotoru uručena je Povelja Hrvatskog građanskog društva CrneGore za naročitu podršku ovom Društvu i značajan doprinos u razvoju prijateljskih odnosa hrvatskog i crnogorskog naroda za 2017. godinu. Bio je to neposredan povod za razgovor.

-Čast koja mi je ovim priznanjem ukazana podrazumijeva moju podršku društvu, odnosno, doprinosu saradnje dvije države – Hrvatske i Crne Gore. Jer, kutura i umjetnost jesu trajne vrijednosti koje obogaćuju međudržavnu saradnju – kazao je Popović.

Iako u svom ateljeu neumorno radi na novim likovnim djelima, ova godina, kako kaže umjetnik, ipak će biti u znaku novih knjiga. U intervjuu za Pobjedu, Popović najavljuje nove literarne projekte i govori o planovima na polju likovnog stvaralaštva.

POBJEDA: U Zagrebu je u pripremi monografija sa izborom radova iz svih Vaših ciklusa.Možete li sa nama podijeliti osjećaj povodom objavljivanja ovog djela koje za cilj ima sveobuhvatan prikaz Vašeg likovnog opusa? Kada očekujete izlazak monografije iz štampe?

POPOVIĆ: U zagrebačkom Skaner studiju u završnoj fazi su radovi na monografiji koja će, za razliku od prethodnih, biti najkompleksniji pregled mog stvaralaštva. Bit će zastupljeni izabrani radovi iz svih tematskih cjelina kojima sam se bavio, u različitim medijima podjednako klasičnim i modernim. Osim stručnih tekstova kritičara i filozofa knjiga je koncipirana tako da sadrži i moje tekstove, kao eksplikacije ciklusa, njihove likovno-estetske karakteristike sa zanimljivim dokumentarnim materijalima. Ono što je za mene, kao autora, posebno zanimljivo jest da u tom pregledu radova, od onih najranijih iz 1966. godine, dakle iz gimnazijskih dana, koji su bili izloženi na mojoj retrospektivi u Zagrebu, do ovih recentnih, uprkos različitosti u temama i tehnici postoji kontinuitet koji je u onom dubinskom, metafizičkom smislu, svojstven svim ciklusima. Svijest o tragici ljudskog postojanja. Posebno mi je drago što su se u nekim ranim radovima nalazile klice onoga što će puno godina kasnije biti razvijeno u zasebnim kompozicijama sadržajno i stilski koherentnim.

POBJEDA: Zagrebačka izdavačka kuća„Litteris“objaviće Vašu zbirku eseja pod nazivom ,,Labirint sjećanja”. Knjiga donosi tekstove o Emilu Sioranu, Danilu Kišu, Dadu Đuriću i RankuMarinkoviću. U razgovoru za Pobjedu kazali ste da je ova knjiga mješavina žanrova…

POPOVIĆ: Riječ jeste o mješavini žanrova, dokumentarne i esejističke proze. Svaka od pomenutih ličnosti s kojima sam se poznavao ili sarađivao zanimala me, prvenstveno, kao svojevrsni literarni model. U tom smislu se radi o portretima zanimljivih personalnosti u kontekstu onoga čime su najbolje ispoljavali svoju osobnost. Dakle, njihovim djelima. Ili još preciznije, poetikama, odnosno, filozofskim konceptima kao što je slučaj sa Emilom Sioranom. Ono što želim istaći je da takozvana životna faktografija, poput kakve naoko banalne situacije koja se može dogoditi u susretu, razgovoru, šetnji, kafiću, restoranu itd. može inicirati veoma zanimljiv kontekst literarnog temata, kako je na primjer bilo s Danilom Kišomu restoranu hotela „Palas“ u Zagrebu početkom osamdesetihgodina.

POBJEDA: Planirali ste da u maju u Muzeju Mimara promovišete zbirku eseja „Eros, krv i svetost“ u izdanju Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva iz Podgorice. Knjigu ste predstavili krajem prošle godine u Podgorici, kakve su reakcije publike?

POPOVIĆ: Knjiga „Eros, krv i svetost” imala je jako lijep prijem kod crnogorske publike. Koncipirana je tako da može biti zanimljiva podjednako ljudima iz struke i ljubiteljima umjetnosti, tim prije što takve vrste knjige kod nas nema. Odlično je uređena i odlično dizajnirana. Nagrađena je na prošlogodišnjem Sajmu knjiga u Podgorici. Za ovu knjigu postoji interes i kod hrvatskih izdavača. U tom smislu biće upriličena promocija u Zagrebu u Muzeju Mimara. Kako se radi o tri biblijske žene, dakle Juditi, Salomi i Mariji Magdaleni, ženama koje su bile teme mojih istoimenih ciklusa, povodom promocije biće izložena tri objekta kojima će biti zaokružen literarno-likovni temat knjige s posebnim akcentom na Mariju Magdalenu koju će utjeloviti živi model jedne manekenke.

POBJEDA: Nakon knjige „Eros, krv i svetost” uspješno nastavljate saradnju sa Zavodom za udžbenike i nastavna sredstva iz Podgorice koji priređuje za štampu knjigu Vaših proznih uradaka. Po zamisli urednice Maje Malbaški djelo će biti podjeljeno u dvije cjeline. Šta čitaocima donosi ova knjiga?

POPOVIĆ: Drago mi je da se moja uspješna saradnja nastavlja s ovom uglednom izdavačkom kućom na čijem je čelu Pavle Goranović. Upravo je u pripremi izdanje moje beletrističke knjige. Urednica Maja Malbaški s kojom imam odličnu saradnju još od knjige ,,Eros, krv i svetost”, formirala je rukopise u dvije cjeline. Prvu cjelinu čine moje stare priče nastajale tokom devedesetih godina prošlog stoljeća koje su bile objavljene pod naslovom „Priče iz Arkadije” kod zagrebačkog izdavača „Ex Librisa” 2005.godine. Riječ je o kratkim književnim formama u kojima ima nekih detalja iz crnogorskog, odnosno, cetinjskog ambijenta. Priče su prožete autobiografskim crtama što je apostrofirano uvodnim tekstom tog ciklusa priča naslovljenim „Skica za autoportret”. Drugi dio knjige čine kratke priče novijeg datuma od kojih su tri – „Porođaj”, „Orhideja” i „Omča“ nagrađene književnom nagradom za kratku priču „RankoMarinković”.

POBJEDA: Kada je riječ o Vašem likovnom stvaralaštvu 6. aprila u dvorani „Vatroslav Lisinski“ u Zagrebu postavićete instalaciju povodom izvođenja Orfove „Karmine Burane”. Kakvu ste instalaciju osmislili i na koji način će ona korespondirati sa pomenutim djelom njemačkog kompozitora?

POPOVIĆ: Saradnja sa Zagrebačkom filharmonijom nastavlja se i ove godine. Nakon izlaganja instalacija koje su rađene za izvedbu Malerove 2 simfonije „Uskrsnuće” i Mocartove 41 simfonije „Jupiter” 6. aprila ću imati izloženu instalaciju rađenu za „Karminu Buranu” Karla Orfa. Iznad monumentalne pozornice koncertne dvorane„Vatroslav Lisinski”, na kojoj će Orfovo djelo izvoditi Zagrebačka filharmonija i pjevački zbor „Ivan Goran Kovačić”, instalacija mora i vizuelno i sadržajno upotpuniti doživljaj kako bi se ostvarila harmonija muzičko likovne cjeline. S obzirom na to da se radi o nizu srednjovjekovnih pjesama različite sadržine koje je komponovao Karl Orf, odabrao sam za likovnu transpoziciju one u kojima se slavi putenost, svojevrsna životna ekstaza i vitalni dinamizam, radost življenja „joie de vivre”. Za kompoziciju, koju sam dijelom već uradio, koristit ću klasični slikarski medij i projekcije slika koje sam takođe prilagodio karakteru Orfovog slavnog djela.

POBJEDA: Da li radite na nekom novom slikarskom ciklusu?

POPOVIĆ: U ateljeu radim na novom ciklusu radova koji su nekom „logikom nesvjesnog” proizašli iz ciklusa „Frojdizmi”. To je složen projekt i bit će izložen sredinom iduće godine. Što se tiče ovogodišnjih izložbi u Crnoj Gori selektorica likovnog programa Barskog ljetopisa Anastazija Miranović me pozvala, da u sklopu ove ugledne kulturne manifestacije, priredim izložbu. Tema izložbe je „Tri biblijske žene”.Kako je ova tema zanimljiva i s aspekta mode, neovisno od barske izložbe, otvorit će se zanimljiva saradnja sa Anastazijom Miranović kao modnom kreatorkom.

,,Mit o ženi”uskoro u izdanju CANU

POBJEDA: Crnogorska akademija nauka i umjetnosti pripremaVašu monografiju naslovljenu ,,Mit o ženi”. Šta će sve biti objedinjeno u tom izdanju?

POPOVIĆ: Crnogorska akademija nauka i umjetnosti planira ove godine izdati moju monogra iju koja će biti naslovljena ,,Mit o ženi”. U tom izdanju bit će objedinjeni moji likovni i literarni radovi s obzirom na to da se gotovo cijeli moj umjetnički opus bavi tematom žene, one istorijske i mitske, žene u sakralnom i profanom, odnosno, nadrealnom i stvarnom kontekstu. Po načinu kako je knjiga koncipirana, mislimda će to biti projekt koji će imati zanimljiv prijemu našoj javnosti. Na ovoj knjizi radim od Nove godine i ovih ću dana imati sastanak s predsjednikom CANU Draganom Vukčevićem i Pavlom Goranovićem radi perfektuiranja nekih pojedinosti ovog izdanja.

Stihovi pisani u ateljeu

POBJEDA:Publiku će obradovati vijest da je upripremi zbirkaVašihpjesama koje su nastajale za vrijeme rada na raznim likovnimciklusima…

POPOVIĆ: Oblik izražavanja u stihu, odnosno, u pjesničkom prosedeu bio je, da tako kažem, logičan način da se jedan složeni temat izrazi i u ovoj književnoj formi. Naime, ja sam radeći u ateljeu i pišući eseje i beletristiku pravio zapise u formi stihova, ali ih nikad nijesam objedinio u cjelinu i izdao kao pjesničku zbirku.

Zanimljivo je kako je došlo do izdavanja moje prve pjesme. Kako sam član Slavenske akademije književnosti i umjetnosti, glavna koordinatorica Akademije za Hrvatsku, književnica i književna kritičarka Enerika Bijač, pitala me da li pišem poeziju. Odgovorio sam potvrdno i poslao gospođi Bijač par pjesama. Od njih je jedna „Lotreamon” uvrštena u „Antologiju slavenskog pjesništva” u izdanju Slavenske akademije književnosti i umjetnosti. Kako je ova godina umom stvaralaštvu u znaku knjiga, ako mi tekuće obaveze dozvole, objedinit ću svoju liriku i krajem godine izdati knjigu. Po mojoj zamisli, trebalo bi biti posebno opremljena i objavljena u limitiranom bibliofi- lskom izdanju. Riječ je o pjesmama jednostavne forme sublimiranog značenja koje sadržajnu kompleksnost izražavaju na nadrealističko-ekspresionistički način sa odgovarajućim simbolima i adekvatnim koloritom koji pjesmama daju određenu melodioznost.

Adrijana ĐOROJEVIĆ, Pobjeda, 25.03.2018

Poštovani čitaoci,

Evo za Vas ekskluzivno jedne Dimitrijeve pjesme koja kroz simboličko nadrealistički način sublimira u formi stiha neke bitne značajke Njegoševe pjesničke i filozifske preokupacije u kojima planina Lovćen po sebi ima gotovo mitsko značenje.

LOVĆEN

Pustinjom nebeskom kamene zvijezde se roje,