Miljenku Jergoviću uručena Njegoševa nagrada

Posted on 14. Nov, 2015 by Vesko Pejović in Iz kulture

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović uručio je sinoć (13.11.2015), na svečanosti u Vladinom domu, na Cetinju, Njegoševu nagradu za 2015. godinu, književniku Miljenku Jergoviću.

Međunarodni žiri u sastavu akademik Zdenko Lešić (Bosna i Hercegovina), prof. dr sc Svetlozar Igov (Bugarska), akademik Katica Ćulavkova (Makedonija), prof. dr Aleš Debeljak (Slovenija), prof. Filip David (Srbija), akademik Sreten Perović (Crna Gora) i predsjednik Vlaho Bogišić (Hrvatska) dodijelio je Njegoševu nagradu Miljenku Jergoviću, književniku iz Hrvatske, za roman “Rod”, objavljen 2013. godine u Zagrebu.

U obrazloženju žirija, a koji je za uži izbor prema naslovima iz 2013. i 2014. godine koje su predložili selektori iz svih sedam južnoslovenskih zemalja, izdvojio još Dimitrija Baševskog i Davida Albaharija, podsjeća se da je dobitnik Jergović – jedan od najčitanijih i medijski najreprezentativnijih pisaca – prisutan na ovim prostorima, bitan za naše kulture i duhovnosti, za ključna pitanja kulturnih i nacionalnih i jezičkih identiteta, za pojam rod, za pojam drugi i naš alter ego, za južnoslovenske dramatične sukobe sudbine i tragedije.

Predsjednik žirija za dodjelu Njegoševe nagrade Vlaho Bogišić naglasio je kako je “jezik Jergovića južnoslovenski amalgam, interlingvistički bogat i inkluzivan, te zato i stilski delikatan”.

– Možemo reći da Jergovićev književni opus unikatan i oformljen, pa ipak još uvijek u nastajanju i rastu, ovim velikim Njegoševim i crnogorskim priznanjem, dobija kulturni podsticaj da se, bježeći, referentnije integrira ne samo u arhiv južnoslovenskih književnosti, već i u njegov sistem estetskih vrijednosti. A upravo taj sistem vrijednosti će biti neodmjenjivi otisak duhovnosti našeg vremena… On izgara na ognjištu južnoslovenske društvene, kulturne, jezičke i egzistencijalne fenomenologije, što dopušta da se njegovi romani prime kao paradigme i parabole za našu stvarnost i povijest koju živimo i koja traži tumačenje i književne projekcije i fikcije – smatra Bogišić i potcrtava da Jergović suštinski predstavlja “jezgro južnoslovenskog transkulturnog fenomena”.

IZ BESJEDE PREDSJEDNIKA VUJANOVIĆA:

– Njegoševa nagrada, sa svojim nadnacionalnim značajem i regionalnom vrijednošću, iskazuje posebnost književnog stvaralaštva i ukazuje poštovanje velikanima koji su je zavrijedili. Nezavisna Crna Gora je to priznanje dodijelila “velikanima književnosti Mirku Kovaču i Tomašu Šalamunu, kojima, svakako, svojim originalnim književnim djelom pripada i ovogodišnji dobitnik.

Djelo ovogodišnjeg dobitnika nagrade takođe je posvećeno istraživanju tajne čovjeka i dostizanju željenog dana i blaženstva. Miljenko Jergović, jedan je od najznačajnijih pripovjedača i medijski najprepoznatljivijih autora na širem južnoslovenskom prostoru. Jergović u nagrađenom romanu “Rod” stvara autentičan pogled na južnoslovenski dvadeseti vijek.

Pitanje nacionalnih, jezičkih i kulturnih identiteta je u fokusu njegovih književnih opservacija. Kroz svoju i sudbinu vlastite porodice on govori o političkim previranjima na Balkanu i u Evropi, od početaka dvadesetog vijeka do današnjice. Posebnu vrijednost romana čini prikaz psihologije i karaktera galerije najraznovrsnijih ličnosti.

Sve što se dogodilo ne prolazi samo ukoliko postane tema pripovijesti. Pripovijedanje je način da se sjećanja i najličniji doživljaji trajno zabilježe. Zato je upoznavanje sa ličnostima u nagrađenom romanu vrijedno i zbog njih i zbog doživljaja vremena u kome su živjeli. Knjiga “Rod” jesvjedočanstvo o vremenu i sudbinama.

Pisac je nepristrasni svjedok ličnih i kolektivnih sudbina. Čitanjem romana shvatamo da nema ništa vrednije od ljudskog života. Nikakve ideje, uvjerenja ili ideologije. Zato je ključna poruka kako ostati čovjek i zadržati etički stav. Uprkos podjelama, ratovima i nasilju. Književnost je, smatra on, čin odgovornosti, otpor zaboravu, znak da razum ne pristaje na gubitak slobode, duhovno i fizičko uništenje čovjeka.

I po tome literatura Miljenka Jergovića može da bude most među različitim kulturama i narodima.

IZ OBRAĆANJA DOBITNIKA NAGRADE:

Ovogodišnji laureat Njegoševe nagrade svoje obraćanje posvetio je Njegošu i njegovoj pjesničkoj reportaži “Tri dana u Trisetu”, te kako se u tom njegovom tekstu – po riječima Jergovića – nalazi “umjesto junaštva i metafizike, čista nepatvorena radost života i žudnja, ona posve Njegoševska koja se tako često previdi i zanemari u govoru o njegovom životu i djelu”.

– I nakon tolikih godina, ostaje čudo potpune identifikacije i čudo onog što njegov jezik može – rekao je laureat.

– Obavezali ste me Njegošem. Obavezali ste me Crnom Gorom. Ja ne znam jesam li u stanju tu obavezu održati i ispuniniti. Ako postoji u svemu tome neka pomoć i neka utjeha, moram reći da nijesam prvi Jergović kojeg je Crna Gora obavezala na nešto. Jedan važan ministar u vladi kralja Nikole bio je Filip Jergović – podsjetio je Miljeno Jergović nakon uručenja nagrade.

IZ BIOGRAFIJE MILJENKA JERGOVIĆA

Miljenko Jergović (Sarajevo, 28. svibnja 1966.) književnik i novinar. Njegova su djela prevedena na dvadesetak jezika. Član je hrvatskog i bosanskohercegovačkog centra PEN.

Rođen je i odrastao u Sarajevu, gdje je diplomirao filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Njegov književnički talent prepoznat je prvom pjesničkom zbirkom “Opservatorija Varšava” objavljenom 1988. godine, za koju je dobio Goranovu nagradu i Nagradu Mak Dizdar. Kasnije objavljuje još dvije zbirke poezije. Godine 1992. uputio je iz Sarajeva, 6. siječnja, skupa s još četvoricom istomišljenika (I.Komšić-M.Stojić-I.Lovrenović-I.Kordić-M.Jergović), otvoreno pismo predsjedniku Hrvatske Tuđmanu i počinje saradnju s časopisom Nedjeljna Dalmacija, kao novinar i zamjenik glavnoga urednika. Godine 1993. seli u Zagreb.

Njegova prva, najpoznatija i najuspješnija zbirka pripovijetki o haotičnoj svakodnevici života u zaraćenoj Bosni i Hercegovini “Sarajevski Marlboro”, objavljena 1994. godine, osigurava mu međunarodno priznanje. Djelo je nagrađeno nagradom za mir Ericha-Marije Remarquea i nagradom Ksaver Šandor Gjalski.

Od tada objavljuje pripovijetke, eseje i romane različite tematike, kao i kolumne i članke u brojnim izdanjima s područja bivše Jugoslavije.

Dobitnik je književne nagrade Angelus za 2012

Vesko Pejović