
O Bolnici “Danilo I”
Posted on 15. Aug, 2015 by Vesko Pejović in Budućnost Cetinja, Zdravstvo
Zahvaljujući sredstvima Evropske banke za razvoj od 260.000 eura, a posredstvom Ministarstva ekonomije i Ministarstva zdravlja Crne Gore u bolnici “Danilo I” na Cetinju, u toku su aktivnosti na realizaciji projekta rekonstrukcije ove bolničke zgrade u cilju postizanja bolje energetske efikasnosti. To je bio i razlog da razgovaram sa direktorom ove ustanove dr Ivanom Gazivodom o mogućnostima unapređenja zdravstvene zaštite na Cetinju…
Kratak istorijat Bolnice “Danilo I”
Bolnica “Danilo I” izgrađena je na inicijativu knjaza Nikole a po projektu dr Frilleya, njegovog ličnog ljekara 1873. godine. Novac za izgradnju obezbijeđen je prodajom darova donesenih knjazu Nikoli na krštenje njegovog prestolonasljednika Danila: “Neko je dognao vola, neko ovna, neko donio handžar a neko džeferdar, ko je što mogao i imao” …
Sa radom je počela 1875. a rekonstruisana i značajno proširena je 1912. godine. Prvi pacijenti bili su ranjenici iz hercegovačkog ustanka. Bila je kapaciteta 25-30 postelja a prvi ljekar i upravnik bolnice bio je dr Valerije Tomić, iz Pučišća na Braču. Od osnivanja do Prvog svjetskog rata, u njoj je liječeno oko 20.000 bolesnika.
Dakle, riječ je o najstarijoj zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori koja je ove godine proslavila jubilej 140. godina postojanja što je ujedno i jubilej crnogorskog zdravstva jer su ljekari i medicinsko osoblje bolnice “Danilo I” dali veliki doprinos razvoju medicinske struke i nauke u Crnoj Gori.
Bolnica” Danilo I” je iznjedrila u toku svojega trajanja mnoge neimare medicinske profesije, i istaknute stručnjake od kojih ću navesti samo neke: dr Milan Jovanović – Batut, dr Petar. Miljanić, dr Božidar. Perazić, dr Stanko. Matanović, dr Vsevolod Novikov, dr Niko Martinović, dr J. Klisić, prof. dr Niko. Miljanić, dr Stevo Ognjenović, dr Nikola Zlatarov, dr Franjo Ambrošić, prof. dr Ivo Popović – Đani, prof. dr Branko Zogović, dr Luka Vukić, dr Vladimir Gerasimović, dr Drago Petrović, dr Filip Đurašković, prim. dr Rajko Đurišić, prof. dr. sci Vojislav Milošević, prim. dr Vasilije Kusovac, prim. dr Nikša Ivanović, prim. dr Vlado Nikolić, prim. dr Dimitrije Vujović, prim. dr Ilija Vukotić, prim. dr Vojislav Borozan, dr Branko Poček, prim. dr Ilija Nikolić, prim. dr Vasilije Kopitović, prim. dr Aleksandar Gladović, prim. dr Milo Vujović, dr spec. Veselin Ine Vujović, prim. dr Božidar Jevšnik, prim. dr Novka Tadić Jevšnik, dr spec. Omer Đurbuzović, prim. dr Milutin Vukić, prim. dr Branka Lopičić Kaluđerović, dr spec. Momčilo Otašević, dr spec. Danica Otašević, dr spec Milovan Janković, dr spec. Zoran Vujačić, i mnoge druge.
Bolnica “Danilo I” danas
U novoj zgradi koja je izgrađena1964.godine a renovirana nakon zemljotresa (u periodu 1979-1985. godine) smještena je Opšta bolnica “Danilo I” – zdravstvena ustanova na sekundarnom nivou zdravstvene zaštite. Ona obavlja opštu bolničku, te specijalističko – konsultativnu djelatnost, uz odgovarajuće ambulantne i laboratorijske jedinice a ima šest odjeljenja, sa 100 kreveta.
U okviru bolnice funkcionišu: Odjeljenje za interne bolesti, Odjeljenje opšte hirurgije, Odjeljenje za ORL, Odjeljenje za ginekologiju i akušerstvo, Odjeljenje za dječje bolesti i Odjeljenje za humanu reprodukciju .
U toku je djelimična rekonstrukcija objekta
Zahvaljujući sredstvima Evropske banke za razvoj od 260.000 eura, a posredstvom Ministarstva ekonomije i Ministarstva zdravlja Crne Gore u bolnici “Danilo I” u toku su aktivnosti na realizaciji projekta rekonstrukcije ove bolničke zgrade u cilju postizanja bolje energetske efikasnosti.
To je bio i razlog da razgovaram sa direktorom ove ustanove dr Ivanom Gazivodom o mogućnostima unapređenja zdravstvene zaštite na Cetinju.
Po riječima direktora dr Ivana Gazivode, do sada su zamijenjeni kotlovi za grijanje u zgradi Opštine i ventili na svim radijatorima, postavljena je nova krovna obloga od “sendvič “ lima, urađena je “Demit” fasada i zamijenjena stara dotrajala drvena stolarija i veliki broj oštećenih izvora svjetlosti u hodnicima i bolničkim ambulantama a u toku je zamjena najviše pohabanih podnih obloga u ambulantama i hodnicima odjeljenja.
IZGRADNJA, RENOVIRANJE I STAVLJANJE U FUNKCIJU MEDICINSKIH OBJEKATA U BOLNIČKOM KRUGU
Cijeneći okolnosti u kojima bolnica “Danilo I” danas radi, te imajući u vidu njene osnovne potrebe i potencijale s kojima raspolaže, dr Gazivoda smatra da bi pored permanentne brige o kadrovskoj strukturi (angažovanju i edukaciji potrebnog kadra), nabavci nove medicinske i nemedicinske opreme, implementaciji novih programa kojima bi se dopunio spektar medicinskih usluga, posebnu pažnju trebalo posvetiti izgradnji, renoviranju i stavljanju u funkciju medicinskih objekata u bolničkom krugu.
RENOVIRANJE ZGRADE STARE DJEČIJE BOLNICE
Po njegovom mišljenju, kapitalni projekat koji bi trebalo da se realizuje u naredne dvije godine je renoviranje zgrade stare dječije bolnice, čime bi se dobio neophodni prostor za kvalitetnije funkcionisanje javnog zdravstva u Cetinju.
– Kao sto se da vidjeti stara Dječja bolnica još uvijek narušava izgled bolnickog kruga ali i
jezgra Cetinja. Ni šest godina od kad je završen projekat i predata potrebna dokumentacija na sve relevantne adrese nijesu obezbijeđena sredstva za njenu rekostrukciju. Nadamo se da će Lokalna samouprava Prijestonice Cetinje učiniti sve da se ovo pitanje ne prolongira i da će ovaj projekat urgentno kandidovati za kapitalni budžet.
I pored vremenske distance planirani sadržaji u ovom objektu bili bi maltene (90%) isti kao što je predviđeno projektom (Hitna služba, Odjeljenjske ambulante, Odsjek za očne bolesti, RTG i UZ kabinet , Endoskopski kabinet, Laboratorija, Obdukciona sala, prostorije područne jedinice RFZ CG, dva apartmana za smještaj spoljnih saradnika) a novi objekat bi sa postojećim bio povezan nadzemnim prolazom.
STARA BOLNICA
Što se tiče objekta stare Bolnice “Danilo I” čiji eksterijer je ove godine djelimično saniran u saradnji sa Lokalnom
samoupravom Prijestonice Cetinje, potrebno je, iz vise razloga, insistirati kod nadležnih institucija da se što prije odredi namjena ovog objekta i shodno tome izvrši renoviranje enterijera. Po mojem mišljenju namjena ovog objekta mogla bi da bude zbrinjavanje starijih osoba ali je tu potrebno terminološki razdvojiti pojmove Gerijatrija sa gerontologijom i Starački dom jer od toga zavise i nadležnosti Ministarstva zdravlja i Ministarstva socijalnog staranja.
Koliko je meni poznato, zgrada stare Bolnice je od strane Vlade ponuđena na koncesiju. Očigledno da do sada nije bilo zainteresovanih koji bi našli ekonomsku računicu za njenu rekonstrukciju i stavljanje u funkciju. Treba znati da je rekonstrukcija unutrašnjosti za bilo koju bolničku djelatnost, tehnički i finansijski jako zahtjevna s obzirom da su postojeći hodnici širine 80 cm što ne zadovoljava ni minimum zahtjeva…
Kada se upitamo zašto ”Država” ne otvori neko novo odjeljenje suočavamo se sa činjenicama koje iznosi Ministarstvo zdravlja da je svakog dana u crnogorskom zdravstvu prazno 700 kreveta i da se ne da očekivati gradjenje novih kapaciteta.
NEDOSTAJUĆA OPREMA I ODLAGANJE MEDICINSKOG OTPADA
Od medicinske i nemedicinske opreme koja je u ovom trenutku bitna za bolje funkcionisanje postojećih kapaciteta bolnice pomenuo bih: transportni lift, reanimobil, ginekološki sto, traku za test opterećenja, moderan ultrazvuk, inkubator i resektoskop za Odjeljenje humane reprodukcije koje je opet u funkciji pruzanja kopletne usluge iz vjestačke oplodnje shodno zakonu (trenutno na odjeljenju radi jedan subspecijalista a dodijeljena je jos jedna subspecijalizacija iz te oblasti) itd.
U prizemlju postojećeg objekta bolnice “DaniloI” bi trebalo napraviti prostoriju za urgentni prijem hirurških pacijenata a u bolničkom krugu odrediti prostor za odlaganje medicinskog otpada. Na ovu temu dodao bih još i to da nam je prije dva mjeseca zabranjeno korišćenje mrtvačnice koja se nalazila u sklopu objekta Doma zdravlja pa je neophodno iznaći optimalno rješenje za prevazilaženje ovog problema.
STAMBENA PROBLEMATIKA I ODLIV VISOKOSTRUČNOG KADRA
Jos u nazad desetak godina postoji obećanje Gradonačelnika Prijestonice Cetinje (ponovljeno i od aktuelnog) da ce se zdravstvu dodijeliti plac i da će biti oslobođeni komunalija i opštinskih doprinosa no do današnjeg dana to nije realizovano. Nažalost tačno je da imamo odliv visokostručnog kadra.Takođe je činjenica da su kao specijalizanti u našu Bolnicu došli ljekari (deset) koji nijesu rodom sa Cetinja tako da će njihovo zadržavanje na Cetinju nakon što im isteknu ugovori vjerovatno biti uslovljeno i mogućnošću rješavanja stambenog problema. Možda bi lokacija između “Zelene” zgrade i nove saobraćanice (plac bivšeg Dječijeg vrtića) koja je u vlasništvu Opštine bila pogodna za izgradnju navedenog objekta.
U svakom slučaju menadžment i svi medicinski i nemedicinski radnici u Bolnici “Danilo I” će se truditi da se nametnemo stručnošću i ljubaznošću a u sklopu realnih mogućnosti ćemo pratiti trendove u smislu tehničko tehnološkog napretka i stvaranja ambijenta za ugodan boravak naših pacijenata.
Poštovani čitaoci,
Ako se Cetinje i danas prepoznaje i po Opštoj bolnici „Danilo I“ i ako se njome s razlogom ponosi, obaveza je još veća Lokalne uprave da sa svoje strane uradi sve kako bi se sačuvao njen renome.
Duga i bogata tradicija Bolnice “Danilo I” nameće nacionalnu i moralnu obavezu, da se ovoj instituciji pruži puna podrška kako bi se kroz što skoriju obnovu i stavljanje u funkciju zgrade stare bolnice Danilo I, rekonstrukcijiu objekta stare Dječije bolnice, opremanje nedostajućom medicinskom opremom svih njenih jedinica i pevećanu brigu o medicinskom kadru, doprinijelo još većem kvalitetu pružanja zdravstvenih usluga bolnice “Danilo I”.
Vesko Pejović
Rajko
18. Aug, 2015
Koliko me obradovao toliko me i rastužio ovaj lijepi prilog o Bolnici “Danilo I” i njenoj 140 – to godišnjoj misiji sa kojom se može ponositi ne samo Cetinje već i Crna Gora. Znam da je teško nabrojiti sve za ovo posebno zaslužne ljekare, medicinsko osoblje, apotekare a i specijaliste saradnike ali me raduje što ste pomenuli barem dio njih … Država Crna Gora treba posebnu pažnju da posveti ovoj bolnici i njenom razvoju pa ovom prilikom podržavam sve iznijete ideje a posebno stavljanje u funkciju zbrinjavanja starijih osoba zgrade stare Bolnice Danilo koja, jer za to postoji dosta potrebnih preduslova (enterijer zgrade bi odgovarao ovoj namjeni a tu je i medicinsko osoblje Doma zdravlja, Bolnice, kuhinja, bolnički park, itd).
Jovan
18. Aug, 2015
Ubijeđen sam da bi zgradu stare bolnice trebalo namijeniti za zbrinjavanje starijih osoba iz vise razloga:
-Zgrada se nalazi u centru Cetinja, okružena je bolničkim parkom i medicinskim ustanovama čije bi osoblje uvijek moglo da pruži neohodnu brigu i pažnju, a tu su i kuhinja, i vešeraj …
-Smatram da bi korisnicima trebalo omogućiti lakši pristup objektu i u tom smislu razmotriti mogućnost izgradnje odgovarajućih liftova.
-Enterijer zgrade odgovara ovoj namjeni pa svako oduglovačenje privođenja namjeni ovog objekta dovelo bi do njegovog ponovnog urušivanja.
Dragan
18. Aug, 2015
Bolnica Danilo I po svemu zaslužuje poseban odnos države kako u dijelu kadrovskog jačanja tako i u dijelu obezbjeđenja savremene opreme za određene specijalističke preglede.
Zgradu stare Dječije bolnice treba obnoviti po urađenom projektu koji je na ovom sajtu ranije opisao direktor dr Ivan Gazivoda (i koji je koliko je meni poznato bio odobren od Ministarstva zdravlja) kako bi se obezbijedilo bolje funkcionisanje ove ustanove (a i zbog blizine Ruske ambasade u koju uskoro treba da se preseli Ministarstvo spoljnih poslova Crne Gore).
Što se tiče stavljanja u funkciju stare zgrade bolnice Danilo I, mislim da je ideja da se ona namijeni za zbrinjavanje starijih osoba dobra jer takvih ustanova u Crnoj Gori nema dovoljno a za to na Cetinju postoje svi preduslovi.
Podrazumijeva se da bi u saradnji sa Lokalnom upravom i Ministarstvom zdravlja trebalo obezbijediti odgovarajuća rješenja stambenih problema u prvom redu ljekarima specijalistima.
pavle
18. Aug, 2015
Bolnica Danilo I je po mnogo čemu, čak i dan danas, sinonim crnogorskog zdravstva: svojom istorijom, tradicijom,kvalitetom usluga, odnosom prema pacijentima….Teško je shvatiti koliko vremena treba za realizaciju navedenih projekata…Svi znamo da su budžetska sredstva ograničena, ali zdravstvo mora biti na prvom mjestu, a potom dolazi sve drugo..U članku je s pravom ukazano na jedan od ključnih problema: kako sačuvati i dovesti stručni kadar, po čijem kvalitetu i predanosti je Bolnica bila prepoznata od osnivanja pa do danas….Pozdravljam inicijative u vezi namjene prostora, s tim što bi se možda moglo naći mjesta za malu muzejsku postavku
Nikola
18. Aug, 2015
Potpuno se slažem sa prethodnim komentarima i želim ih samo dopuniti:
-Mislim da postoji projekat za stavljanje u funkciju zgrade stare Bolnice Danilo I kao Gerijatrije, da su njime predviđeni i sadržaji (u potkrovlju) kao što su biblioteka i prostorije za Društvo ljekara Crne Gore i Ljekarsku komoru, mali Muzej razvoja zdravstva Crne Gore (u prizemlju-za koji postoji dovoljno sačuvanih eksponata), nekolika apartmana za ljekare specijaliste – saradnike i da je bivši ministar zdravlja Boban Radunović, vjerovatno svjestan činjenice da Crna Gora u skoroj budućnosti mora više sredstava ulagati za brigu o starijim osobama, a da je ovaj objekat idealan za te potrebe, podržavao tu ideju.
Vakat bi bio i da se za 2016 godinu kandiduje za kapitalni budžet rekonstrukcija zgrade stare Dječije bolnice koja predstavlja ruglo grada i da se Bolnici i Domu zdravlja dodijeli plac za izgradnju stambenog objekta za potrebe medicinskog osoblja ovih ustanova.
Na ovaj način svi objekti u bolničkom krugu bili bi u službi pružanja zdravstvenih usluga pacijentima što bi bilo od velikog značaja za Bolnicu Danilo I.
PS
Nadam se da se u zaslužno medicinsko osoblje za dobar glas Bolnice Danilo I, podrazumijevaju i ČASNE SESTRE FRANJEVKE SA CETINJA.
Božidar
19. Aug, 2015
Gospodine Pejoviću,
Kao i uvijek i sad ste pogodili u centar. Vjerujem da će Vaš temeljan prilog o “Bolnici Danilo I” probuditi savjest nadležnih da se konačno prva zdravstvena ustanova u Crnoj Gori “oživi” kako bi se pristupilo njenom “ozdravljenju”.
Dugogodišnja zapuštenost ovog istorijskog zdanja Crne Gore ne može nikog ostaviti ravnodušnim.
Krajnje je vrijeme da se svi objekti u sklopu bolničkog kompleksa Bolnice “Danilo I” stave u funkciju zdravlja građana Cetinja i Crne Gore, posebno starih i nemoćnih.
Podržavam svestrano predlog da se najstarija zgrada što prije privede ovoj namjeni. U njoj ima mjesta i za Spomen sobu koja bi svjedočila o nastanku i razvoju crnogorskog zdravstva i za rad odgovarajućih službi.
Pored Risna i Bijelog Polja, Cetinje bi bilo još jedan prirodni sanatorijum za smještaj odjeljenja Gerijatrije sa gerontologijom. Tome u prilog ide i činjenica da se u bolničkom kompleksu nalaze sve službe, laboratorije i servisi potrebni za njeno uspješno funkcionisanje.
Tako bi naša ustanova obezbijedila prepoznatljivost i bila osobena.
Duboko podržavam sve Vaše predloge vjerujući da se njihovom realizacijom vraća stari sjaj istorijski utemeljenom zdravstvu Cetinja i Crne Gore.
ljiljana đurišić
20. Aug, 2015
Mislim da nema dileme da je ovo prava stvar, koja iako sa velikim zakašnjenjem dolazi na dnevni red.Potpuno su opravdani svi prethodni komentari tako da nemam što dodati osim ponoviti tvoju konstataciju iz objavljenog priloga.
Duga i bogata tradicija Bolnice “Danilo I” nameće nacionalnu i moralnu obavezu, da se ovoj instituciji pruži puna podrška kako bi se kroz što skoriju obnovu i stavljanje u funkciju zgrade stare bolnice Danilo I, rekonstrukcijiu objekta stare Dječije bolnice, opremanje nedostajućom medicinskom opremom svih njenih jedinica i povećanu brigu o medicinskom kadru, doprinijelo još većem kvalitetu pružanja zdravstvenih usluga bolnice “Danilo I”.
maja martinović krsić
22. Aug, 2015
Dopada mi se ideja,pozdravljam je.Smatram da treba otvoriti Odjeljenje gerijatrije u zgradi Stare bolnice,jer je to Cetinju neophodno.Neshvatljivo je da samo dva grada-Risan i Bijelo Polje imaju takva odjeljenja(postoji i par privatnih,nazalost,nedostupnih mnogim penzionerima,prije svega zbog cijene smjestaja).
Zahvaljujem gospodinu Pejoviću sto je napisao kratak istorijat Bolnice i pomenuo i moje pretke…Nazalost, “neki novi klinci” ne znaju danas u kakvom gradu zive,koliko taj grad treba postovati,čuvati,dičiti se onim sto je nekad bio.Zato jos jednom hvala gospodinu Pejoviću na neumornom trudu da Cetinju,ne samo ovom idejom,vrati nesto starog sjaja.
Stara zgrada bolnice je kulturno-istorijsko-arhitekturni spomenik,treba je sačuvati,staviti u funkciju,a ovo je pravo rjesenje…
Gojko
23. Aug, 2015
Milo mi je što se tema o Bolnici “Danilo I” ponovo aktuelizovala kako bi građani dali doprinos što skorijem definisanju namjene stare zgrade koja je prošle godine djelimično renovirana. Prethodni komentari potvrdili su I moje mišljenje da je ovaj objekat idealan za zbeinjavanje stari osoba.
Koristim priliku da odam priznanje medicinskom osoblju ove Bolnice od njenog osnivanja do danas koje je doprinijelo i doprinosi razvoju i afirmaciji crnogorskog zdravstva.
Slavka
05. Nov, 2016
U toj bolnici rođena sam 1958. (Prim. dr. Vasilije Kusovac)
Do 1968. živjela sam u Dujevoj i Rijeci Crnojevića. Slavka iz Zadra