Detaljni urbanistički plan “Istorijsko jezgro” Cetinja

Detaljni urbanistički plan “Istorijsko jezgro” Cetinja

Posted on 05. Aug, 2015 by in Budućnost Cetinja, Gradske aktuelnosti, Urbanizam i arhitektura

S obzirom na starost postojećeg DUP-UP-a „Istorijsko jezgro“ Cetinja iz 1990 godine i zahtjeva da ovaj Plan treba da zadovolji izraženu potrebu i interese građana i privrednih subjekata, kao i propisane kriterijume koji se odnose na kandidaturu za UNESKO listu svjetske kulturne i prirodne baštine, pristupilo se izradi Izmjena i dopuna DUP-UP-a „Istorijsko jezgro“ Cetinja. Obrađivač ovog projekta bio je CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam, Podgorica.

DUP - UP ISTORIJSKO JEZGRO CETINJA IZ 1990

                                                                   DUP-UP Istorijsko jezgro   iz 1990 godine

Detaljni urbanistički plan i Urbanistički-projekat „Istorijskog jezgra“ Cetinja površine 69 ha iz 1990. godine, obuhvatao je:

-Dio zone A – Istorijsko jezgro, odnosno centralno gradsko područje sa podzonama A1 – Gradsko jezgro, A2 – Sportski centar (dio) i A3 – parkovska zona.

Po namjeni prostor je bio planiran za centralne aktivnosti, kulturu, zdravstvo, stanovanje, parkove i sportsko rekreativne površine. Prostor obuhvaćen planom Istorijskog jezgra imao je status spomenika kulture I kategorije, zbog vrijednosti koje posjeduje kao svojevrsna urbana aglomeracija, sa umjetničkim i kulturno-istorijskim kvalitetima pojedinačnih spomenika.

Izmjenama i dopunama Plana obuhvaćen je prostor površine 54,31 ha, koji je definisan Prostorno urbanističkim planom Prijestonice Cetinje – Generalnom urbanističkom razradom Cetinja, kao Zona A (dio podzone A1 i podzona A3).

ORTO FOTO SA ZONAMA

Ortofoto snimak Istorijskog jezgra sa kontaktnim planovima iz “zone A”

ORTO FOTO SA KONTAKTNIM ZONAMA

METODOLOŠKI PRISTUP

Metodološki pristup izradi Izmjena i dopuna DUP-a/UP-a Istorijsko jezgro Cetinja sastojao  se u definisanju koncepta uredjenja prostora i izgradnje objekata na predmetnom prostoru, u skladu sa smjernicama definisanim u Programskom zadatku, kriterijumima zaštite graditeljske baštine i karaktera zaštićenog urbanog tkiva.

Ostvarenje ovog zadatka podrazumijevalo je sljedeću koncepciju rada na izradi planskog dokumenta:

1 Analiza Programskog zadatka i granica zahvata Plana

2 Analiza dokumentacione osnove – GUP Cetinja, prethodni UP Istorijskog jezgra Cetinja (1990g.), planska dokumentacija kontaktnih zona, PUP Cetinja (koji je u medjuvremenu usvojen)

3 Analiza postojćeg stanja – namjena površina i objekata, spratnost objekata i krovovi, nelegalne intervencije u prostoru, bonitet objekata, fasade objekata i ulični frontovi, kulturna dobra, uticaj kontaktnih zona

4 Plan intervencija u prostoru

5 Plan namjene površina i objekata, prostorna organizacija prostora, pregled ostvarenih kapaciteta

6 Plan infrastrukture

7 Plan pejzažne arhitekture

8 Smjernice za zaštitu okoline, kulturnih i prirodnih dobara

9 Uređenje parternih površina i zelenila, smjernice za izgradnju, program namjene prizemlja i fasade objekata

DUP I.J.CT-21c Plan parternog uredjenja-2000-SAJT

U skladu sa Programskim zadatkom Naručioca, za potrebe izrade planske dokumentacije, Obrađivaču je dostavljen nacrt Studije zaštite kulturnih dobara Istorijskog jezgra Cetinja (jun 2013g.), urađene od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara CG.

U toku izrade planske dokumentacije, Obrađivaču su više puta dostavljane granice zaštićenog područja i bafer zone Istorjskog jezgra.

Granice koje su unesene u Predlog plana (nacionalna i nominaciona granica zaštićenog područja kulturnog dobra, granica bafer zone zaštićenog kulturnog dobra) su od strane Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Prijestonice Cetinje dostavljene 02.decembra 2014g.

S obzirom da je u toku izrade planske dokumentacije usvojen Prostorni plan posebne namjene za Nacionalni park Lovćen, kao i da je Prijestonica Cetinje usvojila Prostorno urbanistički plan grada, dokumentacija Predloga DUP/UP Istorjsko jezgro Cetinja je usaglašena sa ova dva planska dokumenta višeg reda.

Usaglašavanje sa PPPN za Nacionalni park Lovćen se odnosilo na urbanističku parcelu donje stanice žičare Cetinje – Lovćen – Kotor, kojim je određena lokacija objekta i trasa koridora žičare.

Usaglašavanje sa PUP-om Cetinja se odnosilo na plan saobraćajnih površina, uspostavljanje zone kulturnog pejzaža koga čine dva gradska parka, Vladičina bašta i rekonstruisane zelene površine, formiranje mreže kolsko pješačkih i pješačkih površina i staza, kao i na plan namjene površina i režima zaštite kulturne i prirodne baštine.

Za područje grada Cetinja, demografskom projekcijom je predvidjen broj od 13.679 stanovnika do 2020g., tj 14.069 stanovnika do 2025g.

Izmjene i dopune Plana sadrže:

  1. Tekstualni dio – jedna knjiga,
  2. Grafički dio – tri knjige (analiza postojećeg stanja i planirano stanje; parterno uređenje; fasade objekata),
  3. Separat urbanističko-tehničkih uslova – jedna knjiga.
  4. Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu – jedna knjiga.(Na Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu data je saglasnost od nadležnog organa za poslove planiranja i uređenja prostora i zaštitu životne sredine)

Izmjene i dopune Plana se donose za period važenja Prostorno urbanističkog plana Prijestonice Cetinje, do 2020.godine sa smjernicama za postplanski period do 2025.godine.

Finansijska sredstva potrebna za donošenje Izmjena i dopuna Plana obezbijeđena su iz budžeta Prijestonice u iznosu od 80.000€.

Plan parcelacije

PLAN REGULACIJE I NIVELACIJE

Površina ≈ 54,31 ha

– Broj blokova – 29

– Broj UP – 376

– površina pod objektom   81.498m2

– razvijena BRGP 210.272m2

U okviru ukupnih kapaciteta pedvidjena je izgradnja 3 nova objekta na prepoznatljivim lokacijama:

  1. Hotel Lokanda,
  2. Objekat iza Vladin doma,
  3. Objekat na uglu Njegoševe ul. i Dvorskog trga (kuća vojvode Ilije Plamenca),

4. Dogradnja aneksa uz 4 javna objekta – Državni arhiv, Etnografski muzej, Englesko poslanstvo, Bolnica Danilo I, izgradnja 15 novih stambenih i stambeno poslovnih objekata u okviru urbanistickih blokova ( 4 objekta na mjestu postojećih).

Za nove objekte

U okviru ukupnih kapaciteta pedvidjena je izgradnja 3 nova objekta na prepoznatljivim lokacijama:

  1. Hotel Lokanda (Planirana izgradnja novog hotela u skladu sa konzervatorskim uslovima koji je svojim gabaritima (Po+P+2+M) i fasadom identičan postojećem Hotelu srušenom 1979. godine.) Za navedeni objekat je u bloku 18, formirana posebna urbanistička parcela UP3, sa namjenom turizma (T1), ukupne površine 2161m2.
  2. Objekat iza Vladin doma, (Planiran je novi objekat iza Vladinog doma sa namjenom centralne djelatnosti. Gabarit objekta je takav da svojom visinom (Su+P+Pk) ne ugrozava vizure Vladinog doma (pojedinačno kulturno dobro). Za navedeni objekat je u bloku 1, formirana posebna UP 5b.
  3. Objekat na uglu Njegoseve ul. i Dvorskog trga,( Na nekadašnjem objektu-kući vojvode Plamenca, planiran je novi objekat koji svojom spratnošću od P+1+Pk, odgovara prvobitnom objektu koji se nalazio na uglu Njegoševe ulice i Dvorskog trga i koji svojom izgledom i gabaritima ne narušava vizure stambenih objekata uz Dvorski trg) kao i,
  4. Dogradnja aneksa uz 4 javna objekta:

– Državni Arhiv ( zbog potreba za prostorom Planom je omogućeno proširenje postojećeg Državnog Arhiva na kontaktnu parcelu sa sjeverne strane i u bloku 9, formirana je posebna urbanistička parcela UP17, sa objektima „a“- postojeći Arhiv i objektom „b“- novi prostor za potrebe Arhiva. Spratnost novog objekta je identična postojećem objektu Državnog arhiva Crne Gore). ,

Hej

– Etnografski muzej (U bloku 8, na urbanističkoj parceli UP1, na kojoj se nalazi izgrađeni objekat Etnografskog muzeja, a shodno starijoj planskoj dokumentaciji, u dvorišnom dijelu je planiran novi objekat u funkciji kulture, koji je svojim gabaritom identičan postojećem objektu Etnografskog muizeja (P+1+Pk).

– Englesko poslanstvo – (U bloku 6 na urbanističkoj parceli UP1, na kojoj se nalazi postojeći objekat Engleskog poslanstva, u njenom dvorišnom dijelu, a u skladu sa starijom planskom dokumentacijom planiran je objekat prizemne spratnosti i gabarita koji odgovaraju prvobitnom izgledu.

– Bolnica Danilo I i,

– izgradnja 15 novih stambenih i stambeno poslovnih objekata u okviru urbanistickih blokova (4 objekta na mjestu postojećih).

Podvožnjak

Nakon usvajanja Izmjena i dopuna DUP-UP-a “Istorijsko jezgro “ Cetinja potrebno je pristupiti izradi projektne dokumentacije za rekonstrukciju podvožnjaka ispod Dvorskog trga, kojima će se obezbijediti sanacija negativnih uticaja izgradnje objekta na lokaciju Ćipura, a prilikom projektantske razrade u skladu sa planskim rješenjem potrebno je predvidjeti dodatno natkrivanje podvožnjaka. S obzirom da je predviđeno proširenje pješačke površine podvožnjaka, neophodna je njegova sanacija, kako bi se funkcionalno povećala ta površina, ali i kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri smanjio negativni vizuelni uticaj na sami Istorijski centar grada Cetinja. Sporna saobraćajnica će visokim zelenilom i žbunjem biti vizuelno i zvučno izolovana od okolnog pakovskog sistema kao značajnog kulturnog pejzaža, kao vid mjere zaštite, s obzirom na nemogućnost izmeštanja same saobraćajnice. Sanacija podvožnjaka, osim proširivanja hodne površine, predviđa i postavljanje ograde i uklanjanje betonskih žardinjera, kao i oblaganje unutrašnjih zidova podvožnjaka i potpornih zidova prirodnim kamenom.

Plan namjene površina

5

Prostor obuhvaćen Izmjenama i dopunama Plana je predviđen za sledeće namjene površina: stanovanje (malih i srednjih gustina), centralne djelatnosti, turizam (hotel (T1), hostel, pansion (T3) ugostiteljstvo), školstvo i socijalnu zaštitu, zdravstvenu zaštitu, kulturu, sport i rekreaciju, mješovitu namjenu, površine za pejzažno uređenje-površine urbanog zelenila, saobraćajnu i ostalu (hidrotehnička, elektroenergetska, telekomunikaciona) infrastrukturu i vjerske objekte.

Plan regulacije i nivelacije

PLAN PARCELACIJE

Smjernice:

-U cilju što kvalitetnije implementacije koncepta zaštite Istorijskog jezgra, nakon usvajanja ID DUP/UP Istorijsko jezgro Cetinja pristupiti izmjenama i dopunama planova kontaktnih zona, kojima će se integralno sagledati prostor bafer zone Istorijskog jezgra i propisati jedinstvene mjere za tretman površina i objekata .

-U cilju što kvalitetnije implementacije koncepta zaštite i uredjenja prostora Istorijskog jezgra, nakon usvajanja ID DUP/UP Istorijsko jezgro Cetinja pristupiti izradi Studije zaštite kulturnog pejzaža Istorijskog jezgra kojom će se potvrditi integralna zaštita sistema uredjenih zelenih površina .

-Nakon usvajanja ID DUP/UP Istorijsko jezgro Cetinja pristupiti izradi Studije sanacije i zaštite prostora Medovine ( u Planu označene kao blok 29), kojom će se propisati mjere i uslovi za konzervaciju i rekonstrukciju postojećih objekata i revitalizaciju ukupnog prostora ; kao mjeru sanacije prostora predvidjeti kamufliranje zelenilom i ozelenjavanje , kao i izgradnju kamenih medja i zidova ; preporuka Obradjivača plana je da se nakon izrade Studije prostor Medovine izuzme iz granica DUP/UP Istorijsko jezgro i obradi kao zaseban planski dokument na nivou urbanističkog projekta ili da se razrada obezbijedi putem organizovanja javnog urbanisticko arhitektonskog konkursa;

-U cilju što kvalitetnije implementacije koncepta zaštite Istorijskog jezgra, nakon usvajanja ID DUP/UP Istorijsko jezgro Cetinja pristupiti izmjenama i dopunama planova kontaktnih zona, kojima će se integralno sagledati prostor bafer zone Istorijskog jezgra i propisati jadinstvene mjere za tretman površina i objekata ; kroz izradu izmjena i dopuna planova kontaktnih zona predvidjeti uklanajanje nelegalno izgradjenih objekatata koji narušavaju prirodni i kulturni pejzaž i vizure prema okolnom prostoru;

-U cilju što kvalitetnije implementacije koncepta zaštite i uredjenja prostora Istorijskog jezgra, nakon usvajanja ID DUP/UP Istorijsko jezgro Cetinja pristupiti izradi Studije zaštite kulturnog pejzaža Istorijskog jezgra kojom će se potvrditi integralna zaštita sistema uredjenih zelenih površina , prvenstveno kroz očuvanje prepoznatljivih vrijednosti i elemenata pejzaža, i povezivanja u jedinstveni sistem otvoren prema prirodnom okruženju ; Studijom predvidjeti mjere uspostavljanja optimalnog odnosa izmedju izgradjenih i zelenih površina ; Studijom obuhvatiti prostor dva gradska parka, Vladičinu baštu i okolne javne zelene površine ; posebnu pažnju posvetiti mjerama za sanaciju površine velikog parkinga u blizini zone Ćipura, i njegovu prenamjenu u parkovsku površinu ;

-Zbog specifičnosti ambijenta i velikog istorijskog i kulturnog značaja Istorijskog jezgra Cetinja, precizni uslovi izgradnje, rekonstrukcije i sanacije

ovog prostora  definisani su kroz Izmjene i dopune DUP/UP-a “Istorijsko jezgro”, a u skladu sa uslovima Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

Hej

-Početna stanica žičare  Cetinje – Lovćen – Kotor

Planom je na području u blizini Ljetnje pozornice, u bloku 28, formirana posebna urbanistička parcela UP2, na kojoj je predviđena početna stanica žičare Cetinje-Ivanova Koritia-Kuk-Dub. Lokacija i smjernice za istu, preuzete su iz Plana višeg reda – Prostornog plana područja posebne namjene NP“Lovćen“, u kojem su prikazani Urbanističko – tehnički uslovi za izgradnju planirane žičare. Objekat stanice žičare planiraće se kao polukopani , bez pratećih objekata, tako da svojim izgledom ne ugrožava vizure prema okolnim brdima i planini a kao mjeru zaštite okolnog prostora potrebno je predvidjeti kamufliranje zelenilom.

DUP I.J.CT- Plan pejzaznog uredjenja-2000-sajt

-Novi park

Planom je takođe planirana izgradnja novog parka na prostoru sadašnjag velikog parkinga, koji se po Planu višeg reda – Prostorno urbanističkim planom Prijestonice Cetinje-Generalna urbanistička razrada Cetije, prebaca na lokaciju preko puta hotela „Grand“. Novi park bio bi u kontaktu Njegoševog parka i predstavljao bi jednu kompaktnu integralnu cjelinu, tj. vezu jedinstvenog kulturnog pejzaža na prostoru: park „13 jul“ -„Njegošev park“-„Novi park“- „Vladičina bašta“, za koju je Planski predviđena izrada Studije kulturnog pejzaža.

U parku su planirani različiti sadržaji kao što su: trim staza, pomoćne sprave za rekreaciju, dečije igralište, zatim objekat paviljonskog tipa, u kome bi se nalazio kafe, info punkt kao i tematski deo parka namjenjen slikanju i crtanju na otvorenom.

U neposrednoj blizini parka, sa njegove južne strane, planirano je klizalište, sa objektom u funkciji sporta i samog klizališta, sa mogućnošću formiranja teretane, fitnes centra ili sličnog sadržaja u objektu. U dijelu objekta može se planirati i javni toalet.

Glavna osa parka u vidu pješačke staze vodi korisnike iz centralnog gradskog tkiva ka budućoj žičari, a sporedne pešačke staze se nadovezuju na postojeću mrežu staza Njegoševog parka. U zoni parka uz saobraćajnicu, a orijentisanu ka manastiru, planirano je sjedenje, sa značajnim vizurama ka manastirskom kompleksu i Mlinu Ivana Crnojevića. U tom dijelu nema zasene visokim stablima kako se ne bi ometale kvalitetne vizure.

Materijalizacija staza, kao i urbani mobilijar dati su na grafičkom prilogu Parterno uređenje i kroz Katalog urbanog materijala i rasvjete.

Na površini parka, moguće su izmjene u sadržajima parka, lokaciji paviljonskog objekta kao i u formi staza, a u skladu sa preporučenom Studijom kulturnog pejzaža i konzervatorskim uslovima Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

Vladičina bašta

Planirano je formiranje šetne staze kroz Vladičinu baštu od puta Manastir- Letnja pozornica ka Mlinu Crnojevića. Ispred crkve na Ćipuru planirano je formiranje manjeg platoa, kao pristupnog dijela ka crkvi.

DUP I.J.CT-21a Plan parternog uredjenja.2000-SAJT

Trgovi

Trg ispred Manastira Sv. Petra Cetinjskog

Zadržava se u postojećem stanju uz manje intervencije u smislu pomijeranja zelene trake u osovini sa postojećim stablima divljeg kestena. Planirano je i spuštanje kote terena šetne staze od Biljarde ka Manastiru , kako bi zidići oko stabala i zid uz stazu ponovo mogli da se koriste i za sjedenje.

-Trg revolucije

Novo kompoziciono rešenje trga uslovljeno je djelimično proširivanjem hodnog dijela nadvožnjaka, te se ističe potreba da se akcentira pješačka veza Trg Ivana Crnojevića.

U oblikovnom smislu, trg je koncipiran tako da se pored glavne pomenute ose, javlja i druga osa, koja vodi pješake od Dečanske ulice ka Trgu revolucije i dalje ka Manastiru.

To su glavne pješačke staze, a sekundarne se javljaju kao dopuna, vodeći ka ulazu u pećinu.

Uz pješačke staze postavljenje su postojeće biste, uz mogućnost dopune novim, ili drugim skulpturalnim djelima.

U zaleđu trga, ka Vladinom domu, organizovane su sprave za ljuljanje u travnjaku, a visokim zelenilom odvojene od planiranog parkinga.

Parking mjesta neposredno uz Vladin dom, pri daljoj izradi Tehničke dokumentacije, potrebno je korigovati, u smislu da se na tim pozicijama nalaze 4 visoka i vrijedna stabla lipe (Tilia tomentosa) koja je potrebno sačuvati, te ih je potrebno geodetski snimiti a parking mjesta prilagoditi.

Pri daljoj izradi Tehničke dokumentacije potrebno je geodetski snimiti svo visoko drveće na prostoru trga (konstatovana su kvalitetna stabla platana, jele, crnog bora idr..) i valorizovati ih kroz Taksaciju, a staze trasirati detaljnije na osnovu Taksacije.

Materijalizacija staza i urbanog mobilijara prikazani su na grafičkom prilogu i kroz Kartu materijala i Katalog urbanog mobilijara i rasvjete.

Dvorski trg, Trg Ivana Crnojevića i pješačka zona Njegoševe ulice

Dvorski trg oblikovno ostaje u postojećem stanju, bez intervencija, uz minimalno modelovanje zelenih baštica u okolini Biljarde. Rekonstrukcija se odnosi samo na spuštanje kote terena, kao i na rekonstrukciju zastora prema grafičkom prilogu Parterno uređenje i Karta materijala.

Intervencije su vezane za produžavanje Trga Ivana Crnojevića uslijed proširivanja hodne površine nadvožnjaka. Sva postojeća kvalitetna vegetacija na trgu Ivana Crnojevića je zadržana. Spomenik Ivanu Crnojeviću ostaje na istoj poziciji. Zadržana su i postojeća stabla u zoni stambenih objekata, ali tako da je oko njih formirana zelena baštica, koja treba da pre svega vizuelno odvoji objekat Etnografskog muzeja (zajedno sa novim objektom) od postojećih objekata stanovanja.

U zoni Njegoševe ulice nema intervencija, osim dopune drvoreda lipa ( Tilia tomentosa), pogotovo u sjeverozapadnom djelu ulice. Planirana je sadnja isključivo drvorednih sadnica lipa (minimum 2.5 m čisto deblo od grana, kuglasto oblikovana kruna), na rastojanjima od 6-7 metara.

Hej

Trg umjetnika

Rješenje je preuzeto kao prvonagradjeno rješenje sa konkursa za uređenje Trga umjetnika i podzemne garaže.

Ovaj trg svojom kompozicijom upućuje šetača na zadržavanje u ovom prostoru (na to ukazuje i obnova Kafane u sklopu samog hotela Lokanda , i njena bašta koja sada postaje integralni dio trga.

Kako se ispod trga nalazi podzemna garaža, daljom razradom tehničke dokumentacije potrebno je, a prema Konzervatorskim uslovima, dati precizne položaje pješačkih ulaza i izlaza iz garaže, kao i definisati materijalizaciju zastora, urbane opreme i rasvjete.

Neposredno uz Trg umjetnika planira se uređenje prostora koji se nalazi uz bivše Englelsko poslanstvo. Prostor je već u velikoj mjeri ozelenjen, pa je potrebno uraditi Manual determinacije i valorizacije postojećeg dendrofonda, i na osnovu toga predložiti očuvanje pojedinih kvalitetnih stabala i dalje mjere njege. Prostor je koncipiran tako da bude podređen korišćenju od strane korisnika prostora bivšeg Engleskog poslanstva. Podijeljen je funkcionalno i prostorno na dva platoa, na kojima je planirano sjedenje, uz vodeno ogledalo na jednom, i travnjak na drugom platou.

Zastori su planirani od prirodnog kamena, uz mogućnost promjene ritma popločanja ili materijala.

Trg Balšića Pazar

Trg se zadržava u postojećem obliku i namjeni. Osim izrade novih dekorativnih metalnih rešetki oko postojećih stabala, nisu planirane veće izmene. Česma Knjeginje Milice ostaje na istom mjestu.

Skverovi

Skver ispred Kraljevskog pozorišta „Zetski dom“

Planirana je rekonstrukcija zelenih površina kao i svih zastora. Rekonstrukcija treba  da što vjernije prikaže izgled skvera iz vremena kada je on nastao. S obzirom na namjenu objekta, ovaj skver treba da bude reprezentativan, sa visokim stepenom održavanja. Skver stilski pripada francuskom geometrijskom stilu u pejzažnoj arhitekturi, pa je s tim u skladu potrebna rekonstrukcija bordura u vidu žive ograde, uz mogućnost formiranja ružičnjaka ili cvijetnih zasada. Zastori moraju biti od prirodnih materijala, i usaglašeni stilski sa karakterom skvera, ali i objekta. Nije planirana sadnja visokih lišćara ili četinara, pre svega zato što se u neposrednom okruženju nalaze izuzetno visoka stabla četinara, a i sam stil ne forsira upotrebu visokih stabala. Raspored vegetacije, kao i izbor vrsta treba da budu podređeni geometriji i simetriji kao osnovnim izrazom ovog stila.

Skver ispred Opštine Cetinje

Iako pripada istom geometrijskom stilu kao predhodni skver, ovaj je nešto drugačijeg karaktera, pre svega zato što je izrazito javnog karaktera. Iako projektovan u strogo geometrijskom stilu, vjerovatno naknadnim intervencijama, na skveru se nalaze izuzetno visoka stabla srebrne smrče (Picea pungens). Sva stabla se zadržavaju, a dalje rekonstrukcije skvera treba da teži istim stilskim karakteristikama kao kod predhodnog skvera.

Skver kod bivšeg Ruskog poslanstva

Posebnu vrijednost ovom skveru daje prisustvo izuzetnih primjeraka crnog bora (Pinus nigra), srebrne smrče( Picea pungens), obične jele ( Abies alba) i  pačempresa (Chamaecyparis lawsoniana).

Za sve dalje intervencije neophodna je izrada Taksacije biljnog fonda- Manuala identifikacije i valorizacije biljnog fonda , kroz koji će se i formalno potvrditi pejzažna i biološka vrijednost ovog skvera.

Skver je projektovan u geometrijskom stilu, pa taj stilski izraz treba i zadržati prilikom rekonstrukcije. Rekonstrukcijom je predvidjena revitalizacija i obnova žive ograde vrste Ligustrum vulgare, koja može biti zamijenjena i vrstom Buxus sempervirens.

Sva stabla se kao izuzetno kvalitetna zadržavaju uz mjere njege. Neophodna je revitalizacija zastora staza, i to isključivo kamenim pločama. Poželjno je da se planira postavljanje klupi, rasvjete, jer skver ima specifičnu atmosferu koja nije karakteristična za gradski skver- upravo zbog izuzetno visokog drveća stvara se intimna atmosfera koja upućuje posjetioca na zadržavanje na ovom prostoru.

Skver ispred Vlaške crkve

Ostaje u postojećem stanju, uz mogućnost obnove zastora trga, planirano je isključivo zastiranje kamenim pločama. U južnom dijelu skvera planirano je dodatno uredjenje u smislu popločavanja površine koja je trenutno zapuštena zelena površina oko objekta, čime će se omogućiti prolaz ka ulici Grahovskoj.

Hej

Vidikovac ispred Kapele Filarmosa

Planiran je u zoni iznad Manastira. Vidikovac je zamišljen kao tačka sa koje se sagledava panorama Cetinja, ali i kao novi javni prostor grada, integrisan sa planiranom kapelom Filermose u cetinjskoj pećini, odnosno sa gornjim ulazom u kapelu.

Vidikovac je planiran kao kružna staza sa proširenjima za sjedenje i postavljenim durbinima za sagledavanje panorame. Uz ovu zonu moguće je planirati postavljanje transparentne staklene ograde, ukoliko to bude potrebno.

U prednjem dijelu vidikovca, ka samoj ivici platoa, nije planirana sadnja stabala kao ni postavljanje drugih elemenata za zasjenu, kako se ne bi remetile vizure ka gradu.

U zaleđu, ka stijeni, planirano je takođe sjedenje ali sa zasenom visokim lišćarima ili četinarima, postavljenih tako da ne zaklanjaju vizure. U tom dijelu, predviđena je i česma, u zoni ka ulazu u pećinu.

Na travnatoj površini u centralnom dijelu, mogu se postaviti jednostavne strukture za sjedenje, bez zasjene.

Kroz dalju projektantsku razradu treba definisati pozicije samog mobilijara kao I detaljniju razradu zastora, ali samo na način koji će biti primjeren mjestu na kome se vidikovac planira, i njegovom neposrednom okruženju, koje u svakom slučaju treba da bude dominanta šireg okruženja ( Manastir Sv. Petra Cetinjskog).

Zastori su planirani od kamenih ploča uronjenih u zemljanu podlogu, koja u proširenjima za sjedenje i posmatranje postaje zasebni zastor. Oblik kamenih ploča treba da bude inspirisan karakterističnim kamenim zidovima koji se nalaze uz put kojim se penje ka vidikovcu.

Pješačke ulice

Pješačke ulice su značajan dio pješačkih komunikacija koje su zastupljene u Istorijskom centru Cetinja. Mreža pješačkih ulica, trgova i skverova u centralnom gradskom jezgru jedna je od velikih prednosti Cetinja, s obzirom da je značajan broj ovih javnih prostora u odnosu na veličinu grada, a i njihova međusobna povezanost je dobra. Plan predviđa da isključivo pješačke ulice budu, osim Njegoševe, još i Petra Lubarde, dio Ulice Novice Cerovića, Dečanska, Zmaj Jovina i dio ul. Ivana Crnojevića.

Uz uvodjenje novih javnih prostora ( Trg umjetnika, Vidikovac, pasaž kod Njegoševog parka, reoblikovanje Trga revolucije), Plan predviđa bolju umreženost ovih i već postojećih lokacija, odnosno mogućnost korisnika da uz minimalno prekidanje kolskim saobraćajem može da obiđe najreprezentativniji dio Istorijskog jezgra Cetinja.

Jedan od karakterističnih detalja cetinjskih ulica (ali i detalj koji je ponovljen tokom rekonstrukcije Dvorskog trga) je i zastor na trotoarima, od oblutka zalivenog malterom, koji se pokazao kao dobar izbor u odvajanju zona za šetnju i zona za sjedenje, ali i kao akcentovanje prostora za parkiranje, te se podržava upotreba ovog zastora na ovaj način.

Parterno uređenje ostalih površina

Iako ne pripadaju javnim površinama, predviđeno je i uređenje onih površina koje su značajne sa stanovišta kulturnih i istorijskih vrijednosti, ili su prepoznate kao površine sa značajnom i vrijednom vegetacijom.

Bivša strana poslanstava

Imajući u vidu izuzetan istorijski značaj ovih objekata, ali i njihovu arhitektonsku, umjetničku i estetsku vrijednost, neophodno je pristupiti i oblikovanju njihovog neposrednog okruženja. S obzirom na planiranu prenamjenu većine ovih objekata u administrativne objekte, oblikovanje spoljnog prostora ovih vila podređeno je, prije svega, stilskom usaglašavanju sa objektima, ali i budućim korisnicima prostora koji treba da u ovim vrtovima provode slobodno vrijeme.

Prostor oko Bolnice Danilo

Prepoznat je kao prostor sa izuzetno vrijednim dendrofondom, a ističu se rijetka stabla ariša (Larix decidua), i druga impozantna stabla crnog bora (Pinus nigra), smrče (Picea pungens), kao i izuzetno stari i vrijedni kružni zasadi šimšira ( Buxus sempervirens), oblikovani kao živa ograda.

Za sve dalje intervencije u okviru kompleksa Bolnice potrebno je uraditi Manual determinacije i identifikacije dendrofonda, kroz koji će se potvrditi kvalitet ovih stabala, a daljom razradom projektne dokumentacije potrebno je sačuvati ovu vegetaciju.

DUP I.J.CT-15 Plan saobracajne infrastrukture-sajt-2000

 Anketa korisnika prostora i Javna rasprava na Nacrt Izmjena i dopuna DUP/UP-a

Za potrebe uključenja javnosti u proces izrade Izmjena i dopuna DUP-UP Istorijsko jezgo Cetinja, sprovedena je anketa korisnika prostora.

Anketa je obavljena u periodu 25 mart – 08 april 2013. godine. Osim anketiranja korisnika stambenih objekata, izvršeno je i anketiranje javnih

institucija i preduzeća, kao i institucija nadežnih za sadržaje prosvete, zdravstva i kulture na prostoru Izmjena i dopuna plana.

Kako je zona zahvata velikim dijelom zona individualne stambene izgradnje, želje vlasnika i korisnika objekata uglavnom su se odnosile na intervencije na postojećim objektima (legalizacija, dogradnja, nadgradnja) .

Svoje zahtjeve oko daljeg planiranja i izgradnje na predmetnom prostoru iskazala je Mitropolija Crnogorsko primorska, Opšta bolnica „Danilo I“, OŠ „Njegoš“, Državni Arhiv, Muzička akademija, stanari Ivanbegove Ulice.

Javna rasprava na Nacrt Izmjena i dopuna DUP/UP-a održana je u period 06.06.2014g. do 06.07.2014g. U proceduri Javne rasprave na Nacrt Izmjena i dopuna DUP/UP-a primjedbe su dale nadležne institucije, Uprava za zaštitu kulturnih dobara (58 primjedbi) i korisnici prostora, građani i pravna lica (66 primjedbi).

Takodje, svoje primjedbe je dala i lokalna uprava Prijestonice (45 primjedbi). Dostavljene primjedbe su sagledane, i u fazi izrade Predloga planskog dokumenta po njima je postupljeno u najvećoj mogućoj mjeri.

Poštovani,

Trudio sam se da Vam  što više približim PREDLOG IZMJENA I DOPUNA DETALJNOG  URBANISTIČKOG PROJEKTA ISTORIJSKOG JEZGRA koji je usvojen na sjednici PARLAMENTA  PRIJESTONICE CETINJE 31.07.2015. Na sajtu  imate i moj kratak osvrt na predlog   Nacrta ovog dokumenta tako da  možete steći  sliku o  rješenju koje je obrađeno  u ovom prilogu.

U ovom velikom poslu  imao sam značajnu podršku  gospodina Đorđa Belade, mr prostornog planiranja pa koristim priliku da mu se zahvalim.

Vesko Pejović

 

 

 

 

Jedan komentar

  1. Goran Celebic

    05. Aug, 2015

    Svaka ti cast na detaljnom opisu DUP-a. Licno znam koliko si vremena, truda i zivaca ulozio tokom javne rasprave i tokom same izrade DUP-a. Nadam se da su neke od tvojih sjajnih ideja i resenja prihvacena

Vaš komentar