Iz Ministarstva kulture: Dani crnogorske kulture u Bariju: Otvorena izložba ‘Interakcije’

Iz Ministarstva kulture: Dani crnogorske kulture u Bariju: Otvorena izložba ‘Interakcije’

Posted on 30. Sep, 2014 by in Gradske aktuelnosti

-Dani crnogorske kulture u Bariju: Otvorena izložba ‘Interakcije’

U okviru manifestacije ‘Dani crnogorske kulture u Bariju’, koja se održava u glavnom gradu italijanske regije Pulja od 9-11. decembra 2014, sinoć je u Palati Kalo otvorena izložba pod nazivom ‘Interakcije – Aktuelni trenutak u crnogorskoj savremenoj umjetnosti’.

Bari - Interakcije -sajtNa otvaranju izložbe govorili su pomoćnik ministra kulture Dragica Milić, počasni konzul Crne Gore u Pulji Luiđi Morfini, asesor za Mediteran, kulturu i turizam regije Pulja Silvia Godeli i kustoskinja izložbe Ljiljana Karadžić iz Centra savremene umjetnosti Crne Gore.

Zvaničnici su u obraćanjima najavili još intenzivniju saradnju između dvije zemlje u narednom periodu, budući da, po riječima pomoćnika ministra Dragice Milić, zajedničkim snagama možemo doprinijeti stvaranju univerzalne kulturne klime kao neophodne platforme za buduće kreativne aktivnosti u zajedničkim evropskim perspektivama.

Počasni konzul Luiđi Morfini podsjetio je da su, i dok je ideja o ujedinjenoj Evropi još uvijek bila u povoju, dijalog između obala Crne Gore i Pulje te brodska linija uspostavljena 1965. imali izuzetno važnu ulogu u interakcijama dva naroda, koja je doprinijela razvoju prijateljskih odnosa i zbližavanju kultura, tradicija i religija. Imajući vidu zajedničku misiju dvije zemlje, koje prepoznaju značaj kulture kao faktora integracija, EU predstavlja dodatnu platformu u okviru koje će dvije zemlje sarađivati. Shodno tome, konzul Morfini je najavio osnivanje, u narednoj godini, Centra crnogorske kulture u Pulji, kao dodatnog instrumenta saradnje Crne Gore i Pulje.

Adin Rastoder Quasi momenti-sajtAsesor Silvija Godeli istakla je kako je Pulja tokom prošle decenije posebno ojačala mrežu razvoja zasnovanu na interjadranskim odnosima, gledajući posebno na drugu stranu obale, prema zemljama Zapadnog Balkana i njihovim bogatim kulturama i istorijama, koje sa druge strane teže da postanu dijelom veće i inovativnije Evrope, Evrope naroda i demokratije.

Kustoskinja izložbe, istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić zahvalila se italijanskim domaćinima na dragocjenoj podršci i gostoprimstvu, izražavajući zadovoljsto zbog prilike da se italijanska publika upozna sa vrlo dinamičnim aktuelnim trenutkom na savremenoj crnogorskoj umjetničkoj sceni koju karakterišu kontinuiteti, diskontinuiteti, preispitivanja i otkloni od tradicije, odgovori kako na globalna kretanja tako i na  istorijske, identitetske i topografske posebnosti.

Na izložbi, koju će posjetioci imati priliku da vide do 9. januara 2014, predstavljeno je stvaralaštvo crnogorskih umjetnika: Teodore Nikčević, Siniše Radulovića, Adrijane Gvozdenović, Tijane Vujović, Adina Rastodera, Vlatke Vujošević, Vane Prelević, Nikole Simanića.

Izložba je zajednički projekat Ministarstva kulture i Centra savremene umjetnosti Crne Gore, realizovan u sardnji sa Asesoratom za Mediteran, kulturu i turizam Regije Pulja, Konzulatom Crne Gore u Bariju, i Muzejem savremene umjetnosti “Pino Paskali” iz Polinjana, Bari.

———————————————————————————————————————————————————–

MEĐUNARODNI NAUČNI SKUPCRNA GORA U PRVOM SVJETSKOM RATU

15  OKTOBAR 2014. 10 sati · SALA MINISTARSTVA KULTURE, CETINJE, NJEGOŠEVA BB

Uvodna riječ

Riječ Dragana Radulovića, predśednika Matice crnogorske

Poštovani učesnici skupa, dame i gospodo…

Međunarodni naučni skup Crna Gora i crnogorsko pitanje u Prvom svjetskom ratu koji se danas održava na Cetinju u organizaciji Matice crnogorske i Ministarstva nauke sastavni je dio aktivnosti institucija države Crne Gore posvećenih obilježavanju stogodišnjice početka Prvog svjetskog rata. Politički i vojni sukob dotad nezamislivih razmjera za koji se smatra da je označio kraj stare evropske liberalne civilizacije dugog XIX vijeka (1789 – 1914), njegovi uzroci, razvoj i posljedice, kao najava budućih sunovrata – evo i sto godina docnije – čine nas kritički upitanim i podstiču na razmišljanje. Razumijevanje Prvog svjetskog rata nije samo tema istoričara, već goruće pitanje naše savremene evropske sudbine, koju dodatno aktuelizuju evropske integracije u sjeni ozbiljne krize neoliberalnog projekta. Osnovna namjera Matice crnogorske je da organizovanjem ovog skupa naučnom utemeljenošću doprinesemo modernom shvatanju prošlosti i suprotstavimo se banalnim estradizacijama tema Prvog svjetskog rata koje su prisutne u javnosti. Strana nam je slavljenička euforija obožavanja Prvog svjetskog rata koji se koristi za opravdanje docnijih imperijalističkih poduhvata, pa i onih krajem prošlog vijeka na ovim prostorima. Neprihvatljivo nam je imenovanje države ili pojedinca koji će jedini ponijeti stigmu odgovornosti za izbijanje rata. Naučna istoriografija je veoma precizna u svom razumijevanju: Prvi svjetski rat je proizvod duboke militarizacije evropskih država uzrokovan njihovim geopolitičkim interesima. To je bio rat za koji su u Evropi mnogi odavno bili spremni, i priželjkivali ga, ali među njima sigurno nije bila Crna Gora.

Poštovani učesnici skupa, U pozivnom pismu koje smo Vam uputili navedene su teme skupa, i one se tiču Crne Gore, njenog učešća u Prvom svjetskom ratu, i njene sudbine… Iako iscrpljena u ljudstvu i materijalno nakon Balkanskih ratova, Crna Gora je – poštujući svoje obaveze prema saveznicima – ušla u Prvi svjetski rat, ali iz njega nije izašla. Crna Gora je dva puta poražena u njemu: prvi put je kapitulirala pred moćnim protivnikom, a drugi put kada je politički i moralno izdana od strane saveznika na čijoj se strani borila. Crna Gora je u ovom ratu izgubila sve: svoju državu, vojsku, dinastiju i crkvu… O dubini sloma, možda najbolje svjedoči činjenica da su građani Crne Gore tek na referendumu 2006. godine obnovili punu suverenost svoje države pod njenim imenom, i ponovo je upisali u zajednicu postojećih država. Ova generacija je dužna da trezveno sagleda prošlost, bez glorifikacije i nacionalnih trauma, da bi joj pogled u budućnost bio jasniji. Naše razumijevanje događaja iz prošlosti mora biti otvoreno prema novim saznanjima i spremno na kritičko preispitivanje. Ideje koje su izazvale i vodile dva svjetska rata još uvijek su prisutne, srećom ne u svom dominantnom obliku, ali jasno prepoznatljive. Zbog zajedničke, miroljubive budućnosti u Evropi, moramo ih uvijek imati pred očima i kritički se odnositi prema njima. Pozivajući Vas na ovaj skup, iznimno cijeneći Vašu stručnost i naučnu objektivnost, smatrali smo da je najbolji način obilježavanja ovako značajnog događaja iz crnogorske prošlosti taj da se on sagleda iz različitih uglova, kritički promisli i osvijetli, i da to učine istraživači na osnovu novih dokumenata i saznanja, istraživači u čiju se nepristranost i sud može imati povjerenja.

Dame i gospodo, U ime Matice crnogorske najtoplije Vam zahvaljujem što ste danas sa nama na Cetinju, crnogorskoj prijestonici, i želim Vam uspješan rad.

ĐORĐIJE BOROZAN

Istoriografske kontroverze o početku i ishodu Prvog svjetskog rata

i Crne Gore u njima

ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ

Društvo Crne Gore u Prvom svjetskom ratu 19141916. godine

NIKOLA SAMARDŽIĆ

Italija i Crna Gora 1914–1915

IVAN TEPAVČEVIĆ

Pogranični odnosi između Crne Gore i Austrougarske 1914. godine

SLAVKO BURZANOVIĆ

Saveznici i problem snabdijevanja Crne Gore u Prvom svjetskom ratu

TAMARA SCHEER

Habsburška okupaciona politika prema crnogorskim Albancima,

Muslimanima i Turcima tokom Prvog svjetskog rata

DRAGUTIN PAPOVIĆ

Rad austrougarske vlasti na uređenju društvenog života Crne Gore 1916–1918

RADISAV RASPOPOVIĆ

O nekim aspektima rada zvaničnih predstavnika kralja Nikole

i Andrije Radović na Konferenciji mira u Parizu

FRANTIŠEK ŠISTEK

  1. G. Masaryk, crnogorsko pitanje i Prvi svjetski rat

IVANA JELIĆ

Crna Gora i pravo naroda na samoopredjeljenje nakon Prvog svjetskog rata

ŽELJKO KARAULA

Samozvani grof i dubrovački „Srbin-katolik“ Lujo Vojnović

– austrijski konfident na dvoru kralja Nikole I Petrovića

ADNAN ČIRGIĆ

Proučavanje crnogorskih govora do Prvoga svjetskog rata

MARKO KADIĆ & KASALICA BOŽIDAR

Operacije crnogorske vojske 1914–1916. Godine

16.10.2014

9–11 sati

POSJETA NARODNOM MUZEJU CRNE GORE

CETINJE

11 sati

OBILAZAK LINIJE LOVĆENSKOG FRONTA

—————

-Ministarstvo kulture obavještava domaće producente da je otvoren poziv za prijavljivanje filmova za predselekciju Međunarodnog filmskog festivala u Berlinu.

Predselekcija filmova biće održana u Beogradu od 2-5. decembra 2014. godine, u organizaciji Filmskog centra Srbije, a pregledu filmova prisustvovaće predselektori Berlinala Bernd Buder i Nikolaj Nikitin.

Shodno propozicijama, prijavljivanje se odnosi na završene dugometražne igrane i dokumentarne  filmove (preko 60 minuta) i kratkometražne igrane filmove (do 30 minuta) ili rough cut filmova koji će biti završeni najkasnije do sredine decembra 2014. godine.

Formati koji dolaze u obzir za beogradsku predselekciju su DCP ili Blu-ray, sa engleskim ili njemačkim titlom, a takođe je neophodno dostaviti i titlovanu DVD kopiju prijavljenog filma.

Filmove sa pratećim podacima na engleskom jeziku (naziv, sinopsis, cast i crew list, minutaža, format), zainteresovani producenti mogu dostaviti do 15. novembra 2014. godine na adresu:

Ministarstvo kulture, Njegoševa ulica, 81250 Cetinje – Sa naznakom: Predselekcija za Berlinale

Ovim podjećamo da film u Berlinu mora da ima svjetsku premijeru za glavni takmičarski program ili evropsku premijeru za prateće programe (Forum, Panorama).

Prošlogodišnja predselekcija filmova za Berlinale održana je u Crnoj Gori, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture.

Za dodatne informacije se možete obratiti Iliji Subotiću, savjetniku za audiovizuelne djelatnosti u Ministarstvu kulture (ilija.subotic@mku.gov.me, 041 232 583).

 

————————

Juče (02.10.14) je u Ministarstvu kulture održan pres na kojem je predstavljen program obilježavanja stogodišnjice rođenja Mihaila Lalića, koji će biti realizovan u Andrijevici i Beranama, 6. i 7. oktobra 2014.

MK-02.10.14Na presu su govorili Dragica Milić, generalni direktor Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo Ministarstva kulture, Dragan Radulović, predsjednik Matice crnogorske i Goran Drinčić, prodekan za nauku Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.

Obraćajući se prisutnima, generalna direktorka Milić naglasila je da je ova manifestacija dokaz da Crna Gora baštini bogatu tradiciju kulturno-umjetničkog stvaralaštva, čiji je univerzalni karakter potvrđen činjenicom da je UNESCO uvrstio stogodišnjicu rođenja Mihaila Lalića u kalendar internacionalnih jubileja koje će podržati u 2014. godini. “Podrška UNESCO-a potvrđuje i na nadnacionalnom nivou značaj Lalićevog stvaralaštva za uspostavljanje crnogorskog identita u njegovom savremenom obliku, i to u odnosu na slobodarske i antifašističke težnje koje su formirale crnogorsko nacionalno biće u XX vijeku”.

Dragan Radulović rekao je da je Matica crnogorska, u sklopu brige za kulturu sjećanja na znamentite ličnosti crnogorske istorije i kulture, izabrala da obilježi jubilej u saradnji sa drugim crnogorskim institucijama kulture, na prvom mjestu sa Fakultetom za crnogorski jezik i književnost, te Ministarstvom kulture, Nacionalnom bibliotekom „Đurđe Crnojević“, Crnogorskom kinotekom i opštinama Berane i Andrijevica. “Lalić je danas više nego potreban, budući da i umjetničkim djelom i vrijednostima koje to djelo izražava, predstavlja oslonac koji je više nego relevantan za razumijevanje savremenog trenutka,” istakao je Radulović.

Goran Drinčić, prodekan za nauku Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, podsjetio je da će program obilježavanja 100 godina od rođenja Mihaila Lalića uključiti niz aktivnosti, kojima će se život i djelo ovog velikana crnogorske književnosti predstaviti kako sa književno-teorijskog aspekta, tako i istoriografskog i filmskog. Na naučnom skupu, koji će se održati na Lalićev rođendan u Centru za kulturu Andrijevice, učestvovaće eminentni stvaraoci iz crnogorskog naučnog i kulturnog miljea, a u okviru programa biće predstavljeno i zajedničko izdanje Fakulteta i Matice crnogorske Lalićeve bio-bibliografije, sa više od 6500 jedinica, kao i “Poetika romana Mihaila Lalića” autora Krsta Pižurice.

Program je upotpunjen i filmskim omažom u centrima za kulturu Andrijevice i Berana, od 7. do 10. oktobra, u organizaciji Crnogorske kinoteke, kao i izložbom knjiga Mihaila Lalića i literature o njemu, koju organizuje Nacionalna biblioteka “Đurđe Crnojević”.

————————-

U Ministarstvu kulture na Cetinju će se, u četvrtak, 2. oktobra, u 11 sati, održati pres povodom predstavljanja programa kojim će se obilježiti 100 godina od rođenja Mihaila Lalića.

Na presu će govoriti Dragan Radulović, predsjednik Matice crnogorske, Goran Drinčić, prodekan za nauku Fakulteta za crnogorski jezik i knjižMihailo Lalicevnost, i Dragica Milić, pomoćnik ministra.

Program dvodnevne manifestacije kojom se obilježava stogodišnjica rođenja velikana crnogorske književnosti Mihaila Lalića, pripremili su Ministarstvo kulture i Matica crnogorska, u saradnji sa nacionalnim ustanovama kulture. Program će biti realizovan u Andrijevici i Beranama, 6. i 7. oktobra 2014. godine, a obuhvatiće naučni skup, izložbu knjiga, filmski omaž i svečanu akademiju posvećenu Lalićevom životu i stvaralaštvu.

Stogodišnjica rođenja Mihaila Lalića uvrštena je u UNESCO Jubileje u 2014. godini, te se program realizuje pod pokroviteljstvom ove organizacije.

Vaš komentar