
Otvorena izložba slika Mihaila Jovićevića “Njegoševa nebeska svjetlost”
Posted on 19. Jul, 2013 by Vesko Pejović in Iz kulture
Izložba slika Mihaila Muja Jovićevića „Njegoševa nebeska svjetlost“ otvorena je sinoć u Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević“ na Cetinju. Na otvaranju izložbe govorile su direktorka Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“ Jelena Đurović i istoričarka umjetnosti Anastazija Miranović. Postavku izložbe čini 20 djela inspirisanih Njegoševom „Lučom mikrokozmom“. Slike su rađene tehnikom ulje na platnu, akrilik na platnu i papiru, i akrilik kombinovano na platnu i papiru. Izložba će biti otvorena do 1. avgusta.
-Veliko mi je zadovoljstvo da Vas sve srdačno pozdravim, i da vam se zahvalim što ste došli da povodom obilježavanja 200-godišnjice od rođenja Petra II Petrovića Njegoša, otvorimo izložbu slika “Njegoševa nebeska svjetlost” našeg cijenjenog slikara Mihaila Jovićevića. Ovom po značaju velikom izložbom NB CG “Đurđe Crnojević”, želi da još jednom na sugestivan način oda počast našem velikanu književnosti i filozofije Njegošu. Istovremeno NB ima čast da ugosti postavku slika Mihaila Jovićevića koji je originalnim likovnim potpisom vizuelizovao svoju percepciju Njegoševog svijeta opjevanog u genijalnoj “Luči mikrokozma”. Kao što kaže uvaženi gospodin Boško Mijanović autor teksta kataloga izložbe Kroz zamršeni svijet svjetlosti i haosa slike Mihaila Jovićevića nijesu ilustracije Njegoševih stihova već su one odraz simbola, metafora, alegorija, metafizičkih pitanja kroz koje je Njegoš iskazivao filozofske I religiozne poglede na svijet. Komunikacija između posmatrača i slika Mihaila Jovićevića ne treba da bude usmjerena samo od posmatrača ka slikama već prije svega ona mora da bude usmjerena od slika prema posmatraču koji pronalazi u njima transcedentnu ljepotu.
Mihailo Jovićević izgradio je svoj univerzum u kojem vladaju duboka iskrenost i visoki moralni principi. U njima slikar Jovićević slobodno stvara sa neraskidivim osjećajem odgovornosti pred učinjenim.
Njegoš, mislilac koji u „Luči mikrokozmi“ objašnjava tajnu beskonačnog prostora, i slikar Jovićević u svojim snažnim i sugestivnim slikama, zadivljuju nas veličinom beskraja i neodgonetnutom misterijom čovjeka.
S toga, sigurna sam da će ova izložba uspjeti da u Vama probudi svijest o univerzalnosti Njegoševih refleksija o onostranom i ovostranom Bogu i čovjeku kao i da vas nesmetano uvede u Jovićevićev svijet metafizike i estetike.
Dame i gospodo,
Dozvolite mi da se najiskrenije zahvalim Mihailu Jovićeviću na njegovom izboru da svoj opus slika posvećen Njegoševoj riječi bude predstavljen u Nacionalnoj biblioteci “Đurđe Crnojević”. Takođe se srdačno zahvaljujem Ministarstvu culture Crne Gore koje je podržalo I pomoglo održavanje ove izložbe.
Hvala vam puno što ste svojim prisustvom uveličali ovaj događaj.
Anastazija Miranović, dipl. istoričarka umjetnosti i od skoro direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore, je između ostalog rekla:
– Svemirska svjetla, kosmos, galaksija, biblijske teme u čijem središtu se nalazi bogo-čovjek ili čovjek – bog , hororvakuovski zaposijedaju prostor , čineći da površina slike postaje povlašćeno mjesto filozofskog predstavljanja konfliktnog stanja života… Dramatika prizora složenog strukturalnog duktusa, teži da prevaziđe sopsteveni fizikum, nadgrađujući ga specifičnim teksturama, napuštajući dvodimenzionalni svijet slike , osvajajući nove dimenzije instalacijama i objektima.Sistematičnim ritmovanim multiplikacijama, Jovićević gradi osobeni umjetnički univerzum satkan od zgušnjavanja smisla, znakova uopšte.
Deduktivnim pristupom naracija se svodi, koncentriše i apostrofira u značenjskom i kroz Jovićevićevu egzekutivnu samosvojnost poprima oreol univerzalnog i vječnog, opšteg i posebnog.
UVIJEK SAM SE VRAĆAO CETINJSKOJ OSAMI
Nakon izložbe autor Mihailo Mujo Jovićević je izjavio: – Imam malu tremu, jer je riječ o prvoj izložbi nakon 45 godina, upriličenoj na Cetinju, gradu u kojem živim i radim. Prvu svoju izložbu izložbu sam bio posvetio Luči mirkokozmi, deset godina sam radio u okviru Njegoševog muzeja, restaurirao sam sve Njegoševe portrete, radio sam projekat za Reljefnu kartu Crne Gore, eksponate za Njegoševu rodnu kuću, izgradio sam atelje koji sam okrenuo prema Lovćenu tako da pratim svaki zalazak sunca preko vrha Lovćena. Veoma sam srećan što sam povodom 2000 godina od Hristovog rođenja imao nekolike izložbe i sada ovu povodom 200 godina od Njegoševog rođenja.
Ove su slike danas mnogo realnije nego što su nekad bile. Danas one dobijaju pravo značenje. Posebno bih naglasio jednu stvar – povodom ove izložbe izdata je knjiga za koju je tekst napisao Boško Mijanović, a fotografije i dizajn je uradio Nikola Jovićević.
Iz biografije Mihaila Jovićevića.
Mihailo Jovićević (1939) je završio srednju umjetničku školu u Herceg Novom. Akademiju likovnih umjetnosti i poslijediplomske studije u Beogradu. Slikarstvo je studirao kod Mila Milunovića, a konzervaciju kod Milorada Medića. Bio je profesor na Kulturološkom fakultetu, Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju i Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju. Angažovan je kao profesor na Fakultetu vizuelnih umjetnosti u Podgorici (univerzitet Mediteran).
Dobitnik je više nagrada medju kojima i Trinaestojulske nagrade Crne Gore.
Živi na Cetinju.
Važnije samostalne i grupne izložbe:
Umjetnička galerija, Cetinje; Calerija “Josip B. Benković”, Herceg-Novi; Moderna galerija, Titograd; Sala Mauri, Spoleto (ltalija); Mali likovni salon, Novi Sad; Umjetnički paviljon, Titograd; Radnički univerzitet, Mostar; Moderna galerija, Budva; Calerija „Santa Marija”, Budva; Calerija „Al”, Podgorica; Otok Gospe od Škrpjela; Galerija „Cams”, Cetinje; Galerija “Buća-Luković, Tivat; Galerija “Zvonimir”, Zagreb; Galerija „Haos”, Beograd; Salon Matice crnogorske, Podgorica; Galerija „Marko K. Gregović” Petrovac na moru; Galerija „Most”, Podgorica, “Dvorac Petrovića” Centar savremene umjetnosti Crne Gore – retrospektivna izložba, Podgorica;
Salon”13. novembar”, Cetinje; Izložba likovnih umjetnika Jugoslavioje, Zagreb; Savremena crnogorska umjetnost, Beograd, Rim, Bari; Pejsaž u crnogorskom slikarstvu, Tunis, Egipat, Ankara; Narodni muzej Cetinje u Narodnom muzeju Beograd; Umjetnost na tlu Crne Gore od praistorije do danas, Moskva; Izložba saveza likovnih umjetnika Jugoslavije, Skoplje; Savremena likovna umjetnost, Pariz, Haselt, Šarloa, Turne; Podstrek Crne Gore, Štutgard; Montenegro “Vizuelni tragovi”, Beograd, Euro-part, Lasing(USA); Izložba crnogorskih slikara, Toronto(Kanada); Dani jugoslovenske kulture u Bugarskoj; Cetinjski bijenale III, Cetinje; Recentno crnogorsko slikarstvo, Beč, Grac; Jesenji pariški salon, Pariz; Crnogorska umjetnost “Sarajevo”, Sarajevo; Biljezi, Pariz; Savremeno crnogorsko slikarstvo, Keln; Savremena crnogorska umjetnost, lnsbruk; Crnogorsko savremeno slikarstvo od figuracije do znaka, Ljubljana, Beč; Salon “Petra Lubarde”, “Plavi dvorac”; Cetinje.
Prilog pripremio i likovno opremio Vesko Pejović
RUS
07. Feb, 2014
Соглашусь с автором. Многое из вышеперечисленного действительно актуально …