O izložbi ”Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“

Posted on 04. Nov, 2024 by Vesko Pejović in Gradske aktuelnosti, Iz kulture

Kao dio novembarskog programa Prijestonice Cetinje kojim se obilježava 80 godina od oslobođenja Cetinja, izložba Matice crnogorske ”Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ otvorena je večeras u Centru za kulturu Prijestonice na Cetinju.

Povod za organizovanje izložbe je jubilej, 530 godina od štampanja prve knjige/inkunabule „Oktoiha prvoglasnika“ (1494) u državnoj štampariji dinastije Crnojevića. Kroz 24 panoa i katalog na crnogorskom i engleskom jeziku predstavljen je rad Crnojevića štamparije i štamparije Božidara Vukovića Podgoričanina. Autorski tim izložbe čine prof. dr Božidar Šekularac, prof. mr Suzana Pajović i generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović.

Govoreći na izložbi gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković kazao je da je u srcu crnogorske države, prije više od pola milenijuma, osnovana prva državna štamparija u cijelom svijetu — slavna štamparija Crnojevića u kojoj je štampana prva knjiga na slovenskom jeziku i prva u nizu mnogih koje će vjekovima pronositi snagu naše kulture.

Poštovani predsjedniče Matice crnogorske gospodine Jovoviću,

Uvažene sugrađanke i sugrađani,

Predstavnici medija,

Dame i gospodo,
Dozvolite da vas najprije srdačno pozdravim u ime Prijestonice Cetinje i u svoje lično ime, naotvaranju izložbe “Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka” kojom Matica crnogorska i Prijestonica Cetinje obilježavaju 530 godina štamparstva u Crnoj Gori, kao i da izrazim zadovoljstvo što smo se večeras okupili ovdje u čast plemenite misije koja je vjekovima predstavljala čuvara identiteta i neugasivo ognjište crnogorske duhovnosti.

Na samom početku, neću biti subjektivan ako istaknem da posebno mjesto u toj misiji pripada Cetinju, gradu čija bogata istorija svjedoči o odlučnosti i nepokolebljivosti naroda da postojano brani svoju slobodu i istovremeno širi pismenost i znanje. U vremenu osvajačkih pohoda Osmanlija, naš narod se hrabro suprotstavljao neprijatelju boreći se ne samo oružjem za slobodu i dostojanstvo, već i perom koje je predstavljalo sredstvo za odbranu prava na slovo, prava na zapis i, konačno, prava na vlastitu istoriju.

Tako je u srcu crnogorske države, prije više od pola milenijuma, osnovanaprva državna štamparija u cijelom svijetu — slavna štamparija Crnojevićau kojoj je štampana prva knjiga na slovenskom jeziku i prva u nizu mnogih koje će vjekovima pronositi snagu naše kulture. Oktoih prvoglasnik bio je svjedočanstvo duhovne snage Crne Gore, snage koja se opire vremenu, nepravdi, nasilju i uništenju, dok je naše Cetinje postalomjestogdje su knjige značile slobodu, dostojanstvo i identitet.

Osnivanje štamparije postavilo je temelje kulturne tradicije koja bi bila na ponos i mnogo brojnijim narodima od našeg, pa je u tom smjeru uslijedio niz izuzetnih štamparskih postignuća, od herojskih poduhvata Crnojevića, Božidara Vukovića pa sve do Njegoševe štamparije koja je u 19. vijeku ponovno oživjela duh crnogorskog pismenog nasljeđa i postavila temelje za savremeno doba.

Međutim, bogato nasljeđe crnogorskog srednjevjekovnog ćirilskog štamparstva bilo je rasuto daleko van granica naše domovine i u tom kontekstu, želim da istaknem izvanredan rad Matice crnogorske, koja je okupila fragmente tih knjiga i simbolično započela proces vraćanja naše kulturne baštine. Zato, želim da izrazim posebnu zahvalnost autorskom timu koji čine prof. dr Božidar Šekularac, prof. mr Suzana Pajović i generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović, koji su svojim trudom i posvećenošću doprinijeli organizacijii zložbe, koja će služiti kao trajni podsjetnik na domašaje štamparskog nasljeđa Crne Gore i bogatu istoriju našeg naroda.

Na kraju, riječi knjaza Danila: „Ako bude CrneGore — biće i slova“, kroz 530 godina našeg štamparstva odjekuju kao vječna istina, a naročito danas imaju poseban značaj. Zato, neka ovaj jubilej bude naše obećanje da nikada nećemo zaboravit injegove riječi, a ova izložba podstrek da nastavimo da pišemo, čitamo i njegujemo naš jezik, jer kroz svako napisano slovo čuvamo duh CrneGore, identitet i trajnost naših vrijednosti za generacije koje dolaze.

U tom duhu, srdačno vas pozdravljam i zahvaljujem na pažnji.

O štamparskoj djelatnosti na prostoru Crne Gore krajem 15 i početkom 16 vijeka koja je trajno oplemenila crnogorsku kulturnu riznicu, govorio je predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović koji je i otvorio izložbu.

-Govoriti o Crnogorskom ćirilskom štamparstvu XV I XVI vijeka na Cetinju, u godini jubileja – 530 godina od štampanja Oktoiha, u gradu u kome gotovo svaki kamen ima svoje istorijsko značenje predstavlja čast i zadovoljstvo. Poznavati, odnosno koristit se izumom štsmpe prije više od pola milenijuma jasan je pokazatelj da Cetinje s razlogom treba da nosi epitet Prijestonice evropske kulture. Ova vrijednost crnogorske kulture svjedoči o evropeizaciji crnogorskog naroda, s obzirom da crnogorska srednjovjekovno ćirilsko štamparstvo svojom autentičnošću, tj. strukturom i umjetničkim iskazom, s jedne strane i prihvatanjem ideja humanizma i renesanse, s druge strane, slijedilo tadašnje glavne tokove evropske kulture. Upravo ovdje, u svjetovnom i duhovnom stjecištu Crne Gore i crnogorskog naroda vizionarskom djelatnošću gospodara Đurđa Crnojevića i monaha – starca Makarija stvorena je prva državna štamparija u Evropi, tj ktitor je stao uz svog izdavača.

Kao što je cijenjeni auditorijum, već upoznat, predmetna izložba je osim u crnogorskim gradovima predstavljena i u inostranstvu, a jubilej 530 godina štampanja Oktoiha prvoglasnika iz 1494. Godine je prvorazredni događaj za crnogorska kulturu. Izložba “Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka” je ujedno i povod da se prisjetimo zajedničke, kako staroslovenske tako i hrišćanske baštine, koja je dominantno oblikovala kulturno-jezički habitus crnogorskog naroda.

Zahvaljujući djelatnosti ovih slovenskih svetitelja i prosvetitelja, te njihovih učenika tj sledbenika, slovenski jezik je postao jedan od službenih, odnosno sakralnih jezika, uz grčki i latinski, tadašnje jedinstvene hrišćanske crkve, koji je sa svojim autentičnim pismima, glagoljicom i ćirilicom, bio rasprostanjen kod Zapadnih, Istočnih i Južnih Slovena, a što je bilo od presudnog značaja za razvoj dalje pismenosti među slovenskim narodima. U tom kontekstu želimo apostrofirati činjenicu da među slovenskim narodima samo Česi, Hrvati, Crnogorci i Ukrajinci imaju inkunabule, što je bitan indicator kulturnih domena naših predaka.

Zbog svog specifičnog istorijskog koda, štamparstvo zauzima posebno mjesto kada je u pitanju crnogorska kulturna baština, naročito ona srednjevjekovna, koja počiva na uspješnoj sintezi istočne i zapadne tradicije. Upravo na primjeru pojave i razvoja crnogorskog srednjevjekovnog štamparstva prepoznajemo takvu matricu, s obzirom da u referentnoj literature i dalje egzistira naučna hipoteza das u umijeće štampe majstori iz Crnojevića štamparije savladali kod Andrije Paltašića Kotoranina, prvog poznatog štampara sa crnogorskih prostora, koji je u Veneciji krajem 70-tih godina XV vijeka započeo pečatanje knjiga na latinskom i grčkom jeziku. Takođe, treba imati u vidu činjenicu da se na tako malom geografskom prostoru, od Crnogorskog primorja do basenaSkadarskog jezera, pojavio krajem XV i početkom XVI vijeka veći broj lica koja su se bavila štamparskom djelatnošću. Mišljenja smo da postoji objektivan razlog da predmetna izložba treba da inicira dublja promišljanja i istraživanja, tj nauka treba da pruži adekvatan odgovor u pogledu pismenosti ondašnjeg društva na razmeđi XV i XVI stoljeća.

Hrišćanski identitet na crnogorskom prostoru tokom medievalne faze naše istorije širio se, između ostalog, na narodnom, tj staroslovenskom jeziku, prvo putem manuskripta nastalim u brojnim manastirskim odnosno samostanskim skitorijumima, a kasnije štampanim izdanjima, čije autorstvo sirektno ili indirektno vezujemo sa ličnostima sa crnogorskog prostora.

Predmetna izložba odvija se u jednom od najvažnijih datuma u ukupnoj kulturnoj tradiciji crnogorskog naroda, a koji se odnosi na jubilaj 530 godina štampanja Oktoiha prvoglasnika iz 1494. godine, prve štampane knjige na slovenskom Jugu, kako je taj istorijski događaj, inače, označila relevantna literatura. Obnovljena fototipska izdanja ”Psaltira s posljedovanjem” iz 1494. godine štamparije dinastije Crnojevića i ”Prazničnog mineja” iz 1538. godine Božidara Vukovića Podgoričanina, u saradnji sa institucijama nauke i kulture Republike Bugarske, pokazuju da čitava djelatnost štampe nije izolovani incident kulture koji se pojavio na tlu srednjevjekovne Zete, odnosno Crne Gore, već njen nastanak isključivo treba povezati sa bogatom prepisivačkom tradicijom koja je naslijeđena iz prethodnih istorijskih epoha.

Štamparska djelatnost na prostoru Crne Gore krajem XV i početkom XVI vijeka predstavlja bogatu zaostavštinu koja je trajno oplemenila crnogorska kulturnu riznicu, pri čemu treba ukazati da navedeni civilizacijski iskorak je napravljen u krajnje nepovoljnim društveno-političkim okolnostima, u vrijeme osmanske invazije na Crnu Goru.

Takav razvoj događaja je dalekosežno izmijenio kulturološki obrazac Crne Gore u narednim stoljećima. To je uzrokovalo da se djela srednjovjekovne tehnike štampe iz Crne Gore, kao i onih štampara sa crnogorskog prostora, između ostalih, Božidara Vukovića Podgoričanina i njegovog sina Vićenca, koji su djelovali u drugim sredinama, u kratkom period, do kraja XVI vijeka, potisnu i izgube na tlu Crne Gore, mada bogoslužbene ćirilske knjige iz ovih štamparija, nalazimo u svjetovnim i crkvenim ustanovama širom država Balkana, ali I na tlu nekadašnje Austrougarske i Ruskog carstva.

Kako je nasljeđe crnogorskog srednjovjekovnog ćirilskog štamparstva bilo rasuto daleko van zemlje porijekla, odlučili smo, i uspjeli u namjeri, da fragmente ovih knjiga saberemo u cjelinu, simbolički otvarajući process vraćanja ove baštine u našu kolektivnu memoriju.

Izložbu su organizovali Matica crnogorska, Prijestonica Cetinje i Centar za kulturu Prijestonice Cetinje a biće otvorena još 10 dana.

VESKO PEJOVIĆ