
Teži kraj od početka
Posted on 05. Mar, 2019 by Vesko Pejović in Cetinje danas
Dvadeset trećeg Februara 2019 godine navršilo se 66 godina od rođenja i 25 godina od smrti Ei „Obod“ sa Cetinja, prvrednog giganta čiji su prpizvodi bili prvi crnogorski brend, kolektiv koji je zapošljavao 5.000 radnika i sa 10% punio budžet Crne Gore.
Da li bi neko danas od opštinskog ili državnog rukovodstva imao hrabrosti da prekorači kapiju „Obod“-a a da pri tome ne pocrveni.
Na Cetinju su živjele krunisane glave: vladike, knjaževi, kraljevi, proslavljeni junaci, diplomate, slikari i mnogi drugi.
Pedesetih godina prošlog vijeka na Cetinju je živio veliki privrednik i vizionar Petar Sinanović – Nagib osnivač „Obod“-a.
Ei „Obod“ je počeo sa radom 23 Februara 1953 godine, sa 15 radnika, u jednoj baraci na Cetinju. Evo kako glasi prvi pisani izvještaj o dnevnoj proizvodnji za 22 Mart 1953 godine:
Petar Sinanović – Nagib, dipl. maš ing
Direktoru preduzeća:
Izvještavam Vas o dnevnoj proizvodnji za 22 Mart, kako slijedi:
- Toaletni sapun „Liliput“ kom. 2600
- Krem za cipele crni kom. 3500
Koristim priliku da Vas izvjestim o sledećem: Ozida na ložištu kazana za sapun pregorela je i djelimično srušena.
Molim urgirajte nabavku 50-100 opeka za opravku
Inž. Pistotić“.
Krajem 1953 godine i početkom 1954 godine u Obod-u radi oko 220 radnika i proizvode se 47 raznih proizvoda, i to: toaletni sapuni; sapun za pranje; praškasti sapuni; kreme za cipele; likeri; električni materijal: utičnice; prekidači; osigurači; stolne lampe; prigušnice; svetiljke za spoljnu i unutrašnju rasvjetu; mjerni instrumenti, manometri za niski i visoki pritisak do 1000 A.
Te 1954 godine vode za piće u proizvodnim pogonima nije bilo, već se donosila sa jedne gradske česme u sićima-kantama.
U 1955 godini drastično se povećava zaposlenost i proizvodnja.
Prvo trofazno električno brojilo u Jugoslaviji proizvedeno je u Obod-u sa godišnjom proizvodnjom od 20.000 komada. Proizvode se usisivači prašine, glancači parketa i drugo.
Decembra mjeseca 1955 godine Obod izlaže svoje proizvode na Velesajmu u New Delhiu (Indija).
1956 godine Obod prelazi na proizvodnju aparata za domaćinstvo: rashladne uređaje i mašine za pranje rublja.
Proizvode se i radio aparati, talijanska licenca “Fonola“, godišnja proizvodnja 2000 komada.
Zatim se proizvode dva tipa hladnjaka od 65 i 80 litara asorpcioni i kompresorki od 140 i 170 litara. Nastavlja se serijska proizvodnja više tipova malolitražnih hladnjaka za domaćinstvo, godišnja proizvodnja oko 200.000 komada.
1967 godine počinje proizvodnja hermetičkih elektromotora za izvoz, godišnja proizvodnja 350.000-650.000 komada.
1969 godine proizvode se automatske mašine za pranje rublja, godišnja proizvodnja 30.000-80.000.
1978 godine proizvode se horizontalni zamrzivači od 200,300,400 i 500 litara. Godišnji kapacitet 50.000-140.000 komada.
1980 godine proizvode se kombinovani hladnjaci i vertikalni zamrzivači- projektovani kapaciteti 250.000 komada.
*) Svetiljke (armature) za spoljnu i unutrašnju rasvjetu, godišnja proizvodnja 100.000 komada.
*) Isparivači zarashladne sisteme 700.000 kom
*) Kondezatori za rashladne sisteme 750.000 komada
Aparati za proizvodnju kockica leda sa godišnjom proizvodnjom 5.000 komada, prvi na jugoslovenskom tržištu.
1973 godine Obod učestvuje sa više od 50% od cjelokupne jugoslovenske proizvodnje rashladnih uređaja za domaćinstvo.
Sredinom osamdesetih godina štampa je objavila da je jednomjesečna proizvodnja u Obod-u dovoljna da pokrije godišnje troskove Crne Gore za tri osnovne životne namirnice: brašno, šećer i ulje.
Obod je imao veoma razvijene proizvodno-koperativne odnose sa velikim brojem preduzeća u zemlji i inostranstvu, uz obostrano povjerenje.
Dvadesetog Februara 1985 godine, samo tri dana prije 32 rođendana , izgorela je fabrika klasičnih hladnjaka.
U ovoj fabrici proizvodili su se hladnjaci od 145, 200 i 235 litara. Dan prije toga u fabrici je napravljena rekordna dnevna proizvodnja od 813 komada za Englesko tržište. Fabrika je zapošljavala 428 radnika i trebalo je da proizvede 165.000 hiljada jedinica od čega 93.6% za izvoz i to: SAD, SR. Njemačku, Kinu, Italiju i Albaniju. Vrijednost ovog izvoza 12 miliona USD.
Plasman Obod-ovih proizvoda u svijetu:
Albanija, Mađarska, Italija, Istočna Njemačka, Poljska, Bugarska, SSSR, Švajcarska, Holandija, Belgija, SR Njemačka, Španija, V.Britanija, Austrija, USA, Kanada, Čile, Pakistan, Kuvajt, Burma, Irak, Libija, Zambija, Australija, Egipat, Alžir, Gabon, Nigerija, Grčka, Kipar
Sva Obod-ova proizvodnja odvijala se u proizvodnim halama površine oko 30.000 m2. Projektovana godišnja prosječna proizvodnja svih rashladnih uređaja iznosila je oko 575.000 jedinica.
U sastavu Obod-a su postojale 13 organizacija udruženog rada, 10 prestavništava i 78 servisnih ispostavai, 5.100 zaposlenih od čega: 105 sa visokom stručnom spremom, 82 sa višom skolskom spremom, 695 srednja stručna
sprema, 63 visoko kvalifikovanih i 771 kfalifikovana radna snaga.
Vozni park Obod-a sastojao se od 500 vozila. Svakog radnog dana putevima Jugoslavije krstarila su 380 servisna vozila Obod-a.
Obod je raspolagao sa 510 stambenih jedinica koje je izgradio sopstvenim sredstvima.
Procijena vrijednosti Obod-ove imovine, koja je vršena sredinom devedesetih godina za potrebe famozne privatizacije iznosila je oko 160 miliona američkih dolara.Sadašnja procjena Obod-ove imovine jeste 2,5 miliona EUR.a.
Što je sa onih 157,5 miliona?.
U Obod-u se posvećivala velika pažnja obrazovanju kadrova svih profila, tako da se svake godine odobravalo 220 stipendija za visoko, više i srednje obrazovanje.
Uz Obod se razvija: trgovina, transport, škole, sportski objekti, komunalna služba i td. Sa Obod-om se mijenjao ekonomsko-socijalni položaj Cetinja.
Obod je doprinosio industrijskom razvoju Crne Gore.
Sve ovo se gasi onog dana kada je “AB Revolucija izvela radnike iz proizvodnih hala na ulice i ostavila ih na putu bez povratka“.
Imamo pravo na uspomene i sjećanja koja su nam potrebna radi poštovanja minulih vremena i onih koji su gradili Obod. Moglo bi se reći da su vremena slična, ali su ljudi različiti. Jedni su gradili a drugi rušili.
Autor teksta je Prlja Ljubomir, iz Cetinja, jedan od prvih radnika Obod-a, od njegovog osnivanja, koji je svoj 30 godišnji radni vijek proveo u Obod-u.
Tekst je nastao iz potrebe da se ne zaborave zlatna vremena razvoja naše privrede i da se sugeriše rukovodstvu grada i države da je Cetinju neophodna proizvodnja u kojoj bi se zaposlilo za početak oko 200 radnika a da za to rješenje treba tražiti u ponovnom pokretanju proizvodnje malih hladnjaka u nekoj od Obod-ovih fabrika. Prlja Ljubomir ,
Belvederska 45, Cetinje