100 godina od Božićnog ustanka

Posted on 06. Jan, 2019 by Vesko Pejović in Valorizacija prošlosti

Na Cetinju je danas prigodnim programima obilježena stogodišnjica Božićnog ustanka. Predstavnici Vlade Crne Gore i Prijestonice Cetinje položili su vijenac na obelisk u Bajicama, svečana akademija održana je u Kraljevskom pozorištu “Zetski dom” a na ulicama Cetinja održan je “Komitski marš” koji je završen na Dvorskom trgu, gdje je upriličen i program pod nazivom “Vijek od Božićnog ustanka”.

Na obelisk u Bajicama vijenac su položili predstavnici Vlade Crne Gore i Prijestonice Cetinje, a prisutnima su se obratili gradonačelnik Cetinja Aleksandar Kašćelan i načelnik generalštaba Vojske Crne Gore, brigadni general Dragutin Dakić.

Naša srca i misli gore kao baklje slobode u čast palih junaka

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan, svoju besjedu počeo je konstatacijom da slobodarski plamen ni poslije stotinu godina nije ugašen i dodao:

-To jasno potvrđuje i današnji istorijski skup kada se okupljeni, iz svih krajeva Crne Gore i dijaspore, poklanjamo sjenima onih koji su za pravo, čast i slobodu Crne Gore položili živote. Pred Obeliskom Božićnom ustanku, koji utvrđuje smisao komitske žrtve za ideju crnogorske nezavisnosti, naša srca i misli gore kao baklje slobode u čast palih junaka. Danas u slobodnoj Crnoj Gori, sa neupitnim međunarodnim statusom, prisjećamo se onih koji su posijali sjeme otpora ništavljenju sopstvene države, ugnjetavanju i zatiranju. Nijesu to, dragi prijatelji, bili samo borci koji su se latili puške; diplomate koji su se političkim sredstvima borili za sopstvenu državu; nego i brojni civili – starci, žene i đeca.

Kad tišina zbori, onda brda ječe. I kameno more, uzburka od krvi junaka. I spusti se nebo poviše Crne Gore, da korotu obuče, na duše što su nevine pale… Ima nešto, što znakovito zbori o tim stradalnicima – tišina. Ili ćutanje. Oni su radije birali smrt ili zatvor, nego da otkriju đe su borci za slobodu – očevi, sinovi, braća.

To je ona čojska i junačka Crna Gora u svojoj punoći, koja nije bila samo osobena ratnicima, nego i nejači i ženama. Zapisano je – tajna slobode počiva u hrabrosti. Da, tačno je. Bili su hrabri komiti, jer su znali ko je sa druge strane, a da nijesu ustuknuli ni kada su se povukle velike sile i kada je Gospodar predao dušu Gospodu. I kada je sve, makar prividno, bilo izgubljeno. A borba je trajala punih deset godina. Komitski pokret je u svojim redovima imao i junake i prvake ondašnje Crne Gore. I sa ove distance, njihova borba i nepristajanje na podaništvo, ima sve elemente herojskog čina. Zato je ovaj dan poseban za sve nas, za njihove potomke i za građansku Crnu Goru.

Na toj uzvišenoj, slobodarskoj ideji građena je i poslijeratna, savremena i antifašistička Crna Gora, koja će svoje državotvorno biće ujediniti s imenom na referendumu 2006.

To je ona Crna Gora koja je komotna za sve njene građane, za sve vjere i etničke grupe, kulture i običaje. To je majska Crna Gora, o kojoj se pjeva i koja se slavi. Očuvanje nasljeđa komitskog pokreta, njegovo vrednovanje i izučavanje u istorijskom i u kontekstu savremene Crne Gore, dužnost je prema sadašnjim i budućim generacijama. Ovo je posebno važno u kontekstu unutarcrnogorskog pomirenja, ali i potrebe očuvanja nacionalnog i kulturnog identiteta u procesu integracija u Evropsku uniju.

Jasno je da je simbolika Božićnog ustanka veća od vremena u kojem se desio, kao i njegove posljedice, ali i pouke.

Ponosan sam, vjerujem kao i vi, na to što pripadam generaciji koja je doprinijela i svjedočila ispravljanju istorijskih nepravdi koje su načinjene našem narodu i državi. Današnji dan je i svjedočanstvo da istina i pravda uvijek nađu put. I nauk da sila ne može zaustaviti velike mahove.

Nek je vječna Crna Gora.

Obilježavanje 100 godina Božićnog ustanka nastavljeno je svečanom akademijom u Zetskom domu

Obraćanje predsjednika Vlade Crne Gore Duška Markovića:

Bez sjećanja i pijeteta prema slavnim precima i njihovom djelu ne bi ni bilo današnje Crne Gore

-Na današnji dan prije sto godina pokrenut je Božićni ustanak. Krenula je pobuna protiv zatiranja crnogorskog imena i crnogorske države. Krenula je odbrana dostojanstva i prava na samobitnost crnogorskog naroda. Te svijetle ideale, koji su ugrađeni u temelj nacionalnog i državotvornog bića Crne Gore, ustanici su branili pod geslom ‘ZA PRAVO, ČAST I SLOBODU CRNE GORE’“ – rekao je predsjednik Vlade Duško Marković na Svečanoj akademiji u Zetskom domu na Cetinju.

Premijer je pozvao istoričare da istražuju period od prije jednog vijeka ocijenivši da je istina potrebna današnjoj Crnoj Gori kako bismo prevazišli podjele.

–Neka istoričari sumiraju fakta o tragičnoj sudbini naše države na kraju Prvog svjetskog rata. Neka istražuju činjenice o nelegitimnoj Podgoričkoj skupštini i o Božićnom ustanku, kao neposrednom odgovoru na njene kobne odluke. Neka sagledaju nepristrasno uzroke i posljedice događaja koji su doveli do toga da Crnogorci okrenu oružje jedni na druge. Ta istina potrebna je savremenoj Crnoj Gori, danas možda više nego ikada ranije. Ne zato da bismo slaveći tragiku jednog istorijskog događaja produbljivali podjele među nama, već upravo da na temeljima istorijske istine jednom za svagda pokopamo te podjele.

Predsjednik Marković je rekao da sa vremenske distance od jednog vijeka vidimo kakve je posljedice u crnogorskom biću ostavio tako dubok raskol i sukob.
–Ja vjerujem da nam je danas potrebno da razumijemo zablude jednih u teškim i smutnim vremenima, baš kao i viziju i žrtvu drugih u odbrani ugroženog prava na crnogorsko ime i posebnost. Ne da bismo izjednačavali njihovu istorijsku ulogu u tragičnoj crnogorskoj povjesnici, jer su oni sami sebe smjestili tamo gdje su ih odvele njihove zablude i njihovi ideali, već da oslobodimo mraka tih podjela današnju, savremenu Crnu Goru. Duboko se klanjajući herojskoj žrtvi božićnih ustanika, kao i teškim patnjama crnogorskih familija u godinama terora koje su uslijedile – danas s pravom možemo reći da su te žrtve i te patnje dobile svoj zasluženi smiraj u obnovi crnogorskog imena i crnogorske države 21. maja 2006. godine.

Predsjednik Vlade je poručio da su savremenoj Crnoj Gori potrebni sjećanje i pijetet prema slavnim precima i njihovom djelu, da bez tog temelja i putokaza ne bi ni bilo današnje Crne Gore već bi nestalo njeno ime.

-Uvjeren sam, međutim, da se crnogorsko ime danas ne može čuvati samo sjećanjem na slavnu i tragičnu prošlost. Za njegovu odbranu, za njegovo postojano mjesto na mapi savremenog svijeta, potrebno je mnogo više od – dozvolite da kažem – „busanja u junačka prsa”. Da bismo opstali na pravi način, danas se crnogorsko nacionalno ime i identitet moraju suočavati sa iskušenjima koje nameće civilizovani svijet. A da bismo u tome uspjeli, svi moramo imati dovoljno mudrosti, dovoljno vizije i dovoljno razumijevanja za one druge, da ne zaostanemo u tom savremenom izazovu.
Predsjednik Vlade je rekao da je smo kada smo naš državni put, nakon obnove nezavisnosti, usmjerili u pravcu evropskih i evroatlantskih integracija imali na umu upravo takvu Crnu Goru: sposobnu da bude i u demokratskom, i u ekonomskom smislu ravnopravni dio zajednice najrazvijenijih država i naroda.

-Danas više nema dileme hoćemo li u tome uspjeti – neke od tih ciljeva već smo ostvarili, a neki su nadohvat ruke. Nikada u svojoj istoriji naša zemlja nije imala takvu poziciju i takvo mjesto u međunarodnoj zajednici. Takođe, nikada Crna Gora nije imala najdinamičniju ekonomiju na Balkanu, sa najvišim životnim standardom u regionu, sa stopama ekonomskog rasta među najvišim u Evropi posljednjih godina. I nije niko donio odnekud te rezultate Crnoj Gori. Sami smo ih ostvarili. Naša predana administracija, i naši vrijedni građani. Zato bih volio da vidim više poštovanja, i od nas samih, današnjoj Crnoj Gori i njenoj perspektivi. A manje nepovjerenja u naše sposobnosti i naše institucije. Manje neosnovane brige za naše državno dostojanstvo, i mnogo manje uzbuđenja zbog perifernih negatora svega crnogorskog, ili pak onih koji se bore za svoj identitet prisvajajući naš vjekovni.

Predsjednik Vlade Duško Marković zaključio je obraćanje na Svečanoj akademiji povodom stote godišnjice Božićnog ustanka uvjerenjem da je nezavisna, samosvjesna i hrabra Crna Gora najsigurnija odbrana i imena crnogorskog i našeg državnog identiteta.

–Na taj način, najbolje ćemo čuvati i sjećanje na slavne pretke i njihovu žrtvu, iz svih crnogorskih bitaka i ustanaka, vojevanih i podizanih – za slobodu. Danas, na stogodišnjicu Božićnog ustanka, čija je iskra bljesnula ovdje na prijestonom Cetinju, želim da poručim da nas herojstvo ustanika obavezuje da nastavimo da izgrađujemo Crnu Goru po mjeri savremene civilizacije i demokratskih vrijednosti koje je krase. Danas u tome vidim smisao poruke Božićnog ustanka: ZA PRAVO, ČAST I SLOBODU CRNE GORE. Neka je vječna slava i hvala božićnim ustanicima!

POLOŽEN JE I VIJENAC NA SPOMENIK “LOVĆENSKA VILA”

Jutros u 10 h predstavnici Crnogorske pravoslavne crkve – Crkovne opštine Cetinje i učesnice Komitskog marša Velisava Metđonaj, Marija Đurković i Branka Đurković, uz prisustvo posjetilaca iz više gradova položili su vijenac na spomenik ,,Lovćenska Vila ” u znak sjećanja na crnogorske junake.

Predsjednik Crkovne opštine Cetinje Danilo Brajović kazao je da mu je izuzetna čast što je zajedno sa predstavnicima učesnika Komitskog marša položio vijenac na spomenik, kako je rekao, strašnom crnogorskom stradanju.

Neka se imena ovih heroja kao i učesnika Božićnog ustanka za navijek pominju sa poštovanjem. Nastavićemo da radimo na otkrivanju skrivenih stranica crnogorske istorije. Vakat je – poručio je Brajović.