Cetinje :: Moj grad

Građanska inicijativa “Amanet”

Posted on 16. Mar, 2018 by Vesko Pejović in Valorizacija prošlosti

Skup velikog broja potpisnika građanske inicijative “AMANET” kojom se zahtijeva da se ponište svi nezakoniti upisi Srpske pravoslavne crkve nad crnogorskim manastirima i crkvama i da se vrate u vlasništvo državi Crnoj Gori održan je sinoć je u Hotelu “Ramada” u Podgorici. Peticiju je pokrenula grupa građana iz dijaspore i ona je naišla na veliku podršku, nakon čega je uslijedilo i konstituisanje Savjeta koji će pratiti sudbinu ovog dokumenta.

Uvodnu besjedu održala je predsjednica Savjeta, rediteljka Ana Vukotić.

Dame i gospodo, uvaženi građani Crne Gore,

Uvaženi Mitropolite Mihailo,

U Peticiju AMANET sam se uključila jer sam je prepoznala  kao misiju u koju se mora vjerovati. Snažna, emotivna i spontana reakcija javnosti pokazuje slojevitost i višedimenzijalnost ovog pitanja ali i zrelost crnogorskog društva da ovo pitanje stavi na agendu prioriteta.

Jedan 88 godišnji Crnogorac koji je došao da potpiše, rekao nam je da ova Peticija budi u njemu posebne emocije jer je njegov otac sa svojim bratstvenicima od ličnih sredstva gradio jednu od ovih crkava. A ta crkvica je danas vlasništvo druge države.

Peticija dobija zamajac velikog građanskog  fronta za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore i njihovo vraćanje u posjed Države Crne Gore. Nijesu samo u pitanju crkve i manastiri već i drugi pokretni i nepokretni spomenici kulture što građani Crne Gore prepoznaju.

Zahtjevi peticije postavljeni su realno i podrazumijevaju da se kulturna baština vrati na upravljanje Državi, čime bi se sačuvala od devastacije  i postavile zakonske pretpostavke da se crnogorski nacionalni identitet sačuva I zaokruži.

Peticija je građanska inicijativa, a nepolitička manipulacija. Važno je naglasiti da se ne radi o nekom arbitriranju u pogledu rješavanja crkvenog pitanja i odnosa izmedju SPC i CPC , kome treba da pripadnu crkve. Ne, ovdje gradjani traže da se crnogorski kulturna baština vrati u vlasništvo državi Crnoj Gori kako bi se stvorili uslovi da se crkveno pitanje rijesava po medjunarodnim standardima u nekom narednom koraku, a sve na korist gradjana Crne Gore, njihovog stabilnog i mirnog suživota.

Građanski koncept borbe podrazumijeva prikupljanje dokumentacije za sudski proces koji bi pokrenulo tužilaštvo. S tim u vezi formiran je pravni tim koji će analizirati i prikupljati činjenice u vezi imovinsko pravnih pitanja. Takođe, formiran je tim profesionalaca koje će se baviti zaštitom kulturne baštine i markentiški tim koji se bavi promocijom i afirmacijom akcije. Operativni tim bavi se koordinacijom rada svih aktivista na prikupljanju potpisa.

Organizacija je ozbiljno strukturirana , ovoga puta vrlo racionalno dejstvuje i obećava da ćemo dostići zacrtane ciljeve. Potpisi se skupljaju da bi državni organi nešto preduzeli, a ne mi kao inicijatori. Revizijom svih upisa i donošenjem novog zakona ovo pitanje vlasnistva nad kulturnom baštinom jedino Država može da riješi i sačauva crnogorski nacionalni identitet i kulturno naslijedje.

Za skupštinsku raspravu i promjenu Zakona potrebno je 6000 potpisa. U ovom trenutku broj potpisnika je sigurno veći i upravo nam je cilj da masovnošću potpisa  prekoračimo taj broj, prekinemo podjele i pokažemo da je to interes ukupnog crnogorskog društva. Naš cilj je 30.000 potpisa.

Peticija AMANET poziva Državu da jednako zaštiti prava svih svojih građana. Ovo nije borba protiv Države, nego upravo suprotno – borba da se dovrši crnogorska nezavisnost koju smo izglasali 2006.godine.

Očekujemo da će i političari imati mudrosti da shvate da je ova akcija motivisana iključivo potrebom za pravdom i potrebom za osnaživanjem vladavine prava i zakonitosti i da će dati svoj puni doprinos za  realizaciju naših ciljeva.

Važno je reći da ova akcija nije usmjerena ni protiv koga u Crnoj Gori, već otvara mogućnosti za saradnju i podizanju građanske svijesti nezavisno od političkih opredjeljenja i vjerske i nacionalne pripadnosti.

Takođe očekujemo da se Država odnosi dobronamjerno prema svim građanskim inicijativama jer to doprinosi napredku društva u cjelini i podizanje nivoa svijesti o našim pravima i obavezama kao građana.

Ovo nije zahtjev da se crkve daju Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi na upravljanje, mada mnogi od nas intimno to želimo. Već da se vrate stvarnom vlasniku, Drzavi Crnoj Gori koja je bila vlasnik svih manastira i crkava prije 1918. Godine kada je neustavno ukinuta i crnogorska drzava i crkva.

Vjerujem u ovu inicijativu jer vjerujem da je prirodni sliijed nakon referenduma i obnove državne nezavisnosti, da se ovo pitanje konačno riješi. NemaCrne Gore i njenog ustavom proklamovanog gradjanskog koncepta ako se ovo pitanje ne riješi. Tako će se i obezbjediti i princip odvojenosti crkve od države, tj upliva crkve u vodjenje dnevne politike tkz. Sekularizacije crkve. Ta sekularizacija je mnogo opasnija i štetnija od sekukarizacije države.

Mi želimo da živimo u svojoj kući, da budemo svoji na svome, da ispunimo amanet svojih predaka, da zaštitimo kulturno naslijedje Crne Gore da bi ga sačuvanog predali u amanet budućim generacijama Crnogoraca. Zato je i cijela konferencija i naš vizuelni identitet označen tom snažnom riječju koja budi ali i opominje – AMANET

Jednostavno je. Trażimo da se napravi revizija svih uknjižbi nad kulturnom baštinom Crne Gore. Ako je sve po zakonu bilo, ko bi bio protiv da se sprovede  kontrola?

Na skupu su govorili još i dr Mihailo Burić, profesor Filozofskog fakulteta, Branko Baletić, filmski reditelj i član Savjeta,  mr Nikola Belada, advokat i član pravnog tima Savjeta a pročitana je i diskusija prof. dr Milorada Nikčevića, profesora Fakulteta za crnogorski jezik i knjizevnost i člana Savjeta, koji zbog bolesti nije mogao prisustvovati.

Evo i video zapisa Novaka Abramovića:

Prilog pripremio: Vesko Pejović