Cetinje :: Moj grad

Počeo Međunarodni naučni skup u NBCG na Cetinju

Posted on 24. Oct, 2017 by Vesko Pejović in Iz kulture

U organizaciji Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“ a u saradnji sa Savezom Crnogoraca Hrvatske i Crnogorskim kulturnim forumom,  u okviru programa razmjene kulturnih manifestacija „Croatica – Montenegrina 2017“ danas je svečano otvoren  Međunarodni naučni skup koji će trajati i sjutra, kada će preostali učesnici prezentovati svoje radove.

Cilj manifestacije je promocija lika i djela aktivnih ljudi iz Hrvatske, kao i njihovog doprinosa u istorijskom razvoju crnogorske kulture.

Skup je otvorio direktor Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“ gospodin Bogić Rakočević, koji smatra da ovakvi događaji jačaju vezu između prijateljskih naroda Crne Gore i Hrvatske.

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Bogdanović kazao je da saradnja Crnogoraca i Hrvata ima dugu i izuzetno bogatu tradiciju i da su Crna Gora i Hrvatska vjekovima gajile dobrosusjedske i prijateljske odnose.

“Staro hrvatsko kraljevstvo i prva crnogorska država – Duklja bilježe u svojim hronikama početke te saradnje koju će kasnije nastaviti njihovi sljedbenici i brojne generacije potomstva. Već od tada, plodonosnu saradnju imaće slavna Dubrovačka Republika sa našom prvom državom – Dukljom. I za vrijeme naših srednjevjekovnih dinastija – Balšića i Crnojevića putevi i pravci saradnje tekli su u oba smjera. Renesansa u doba Crnojevića stigla je u Crnu Goru sa Zapada, iz Venecije, a most njenog prispjeća na naše tlo bio je zlatni Dubrovnik. I u vrijeme crnogorskih vladika, borba hrvatskih i crnogorskih rodoljuba protiv zajedničkog neprijatelja – Osmanlijskog carstva predstavljala je bedem očuvanja evropske kulture i poretka“, kazao je Bogdanović.

On je naglasio da su se u Drugom svjetskom ratu i narodnooslobodilačkoj borbi pod istom zastavom borili Hrvati i Crnogorci ostvarujući tekovine antifašističke borbe i socijalističke revolucije, a da su, nestankom Jugoslavije i uspostavljanjem nezavisnih država, sadržaji naše saradnje dobili intenzivan, dinamičan i plodan karakter.

„Hrvatska je bila jedna od prvih država koja je priznala nezavisnu Crnu Goru. Ujedno i naš medijator i saveznik od posebnog značaja u našim stremljenjima ka evropskim i evroatlantskim integracijama. U crnogorskom prijemu u NATO i regionalnom liderstvu u evropskim integracijama, ogroman je udio Republike Hrvatske. Sa Hrvatskom, Crna Gora je tako nastavila dobrosusjedske odnose prijateljstva i saradnje, neraskidivim savezništvom u trajnom opredjeljenju za usvajanje vrijednosti zapadne civilizacije i izgradnji boljeg i mirnijeg svijeta“, naglasio je Bogdanović.

On je kazao da su i materjalni tragovi hrvatskog doprinosa Crnoj Gori, Crnogorcima i Cetinju vječni.

„Njih svjedoče veličanstveni Meštrovićev Mauzolej Njegošu, Gržetićev spomenik osnivaču Cetinja Ivanu Crnojeviću, spomenik velikom pjesniku, hrvatskom banu Ivanu Mažuraniću, pjesničko bratstvo lirske sabraće Lesa Ivanovića i Dobriše Cesarića, imena Krleže i Jergovića na ploči dobitnika Njegoševe nagrade u Biljardi i mnogi drugi događaji, ličnosti, pojave i procesi koji imaju trajno i istorijsko značenje“ istakao je Bogdanović i dodao da su pobratimski odnosi Cetinja sa Splitom i Rijekom, saradnja sa Dubrovnikom, Vukovarom, Zagrebom i mnogim hrvatskim gradovima, garant dobrih odnosa kojima pečat daju i naše etničke zajednice – Crnogoraca u Hrvatskoj i Hrvata u Crnoj Gori, naših sunarodnika sa dvije domovine.

Predsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti Sreten Perović kazao je da hrvatski i crnogorski građani, kao i njihove dvije prijateljske zemlje, odavno vezuju mnoga prijateljstva, ali da se vazda nađe i onih drugih, koji te odnose najčešće svjesno kvare. On je kazao da je po svojim intencijama ovaj naučni skup u potpunom u skladu sa temeljnim zadacima Dukljanske akademije nauke i umjestnosti, sa najvrednijim djelima njenog naučnog i umjetničkog članstva.

Ambasador Republike Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić kazao je da su odnosi između Hrvatske i Crne Gore i sadržajni i razgranati.

„U proteklom periodu, a tako će biti i u buduće nema ni jednoga dana kada Hrvatska ne prenese svoja znanja i vještine u pregovaračkom procesu Crne Gore, da što prije postane članica Evropske unije, a nadamo se da će to biti što prije“, istakao je Grubišić.

Prisutne su još pozdravili publicista Borislav Cimeša,  umjetnik Mijo Adžić i predsjednik Saveza Crnogoraca Hrvatske Ljubo Radović koji je između ostalog rekao da Savez Crnogoraca Hrvatske i njegove članice imaju za cilj uspostavljanje trajne saradnje, razmjene, zaštite i promocije kulturnih raznolikosti kako bi se istakla zajednička obilježja koja dijele susjedni narodi i tako se povećalo osjećanje pripadnosti zajedničkom kulturnom području, te pružanje prilike građanima za učestvovanje u interakciji u izgradnji „bliže“ Evrope“.

U okviru prvog dana pomenutog skupa, pored izalaganja učesnika, otvorena je izložba knjiga „Croatica – Montenegrina“ autorke Dragice Lompar, kao i izložba fotografija „Hrvatski neimari i Njegošev mauzolej“ autora Aleksandra Berkuljana.

Gospođa Dragica Lompar je za ovu priliku priredila izložbu knjiga, koju najvećim dijelom čine hrvatski autori koji su, kako smatra, bili veoma naklonjeni Crnoj Gori.

“Među njima ističemo Ivana Mažuranića i njegov spjev „Smrt Smail age Čengića“, kodifikatora crnogorskog običajnog prava Valtazara Bogišića, arhitektonsku zadužbinu Josipa Sladea, likovna djela Vlaha Bukovca, kao i monumentalni Meštrovićev mauzolej na Lovćenu. Osin njih, moramo podsjetiti i na Josipa Juraja Štrosmajera, Petra Preradovića, Antuna Barca, Milana Rešetara, Toma Matića, Tina Ujevića, Frana Milobara, Eduarda Peričića, Šimuna Milinovića, Sima Matavulja, Filipa Jergovića i Dušana Vuksana”, kazala je Lompar.

Izložbom fotografija „Hrvatski neimari i Njegošev mauzolej“, autor Aleksandar Berkuljan je potvrdio saradnju Crne Gore i Hrvatske na polju kulture kao univerzalne i civilizacijske vrijednosti koja ne poznaje granice.

„Ova izložba, koju čini dvadesetak fotografija, predstavlja izbor iz obimne dokumentarne građe, koja je decenijama pratila koncipiranje, razvoj ideje i konačno izgradnju spomenika na Lovćenu“, navodi se u govoru gospodina Berkuljana.

Pomenute fotografije su mu poslužile i za ilustrovanje autorskog teksta pod nazivom „ Podsjetnik na klesare Njegoševog lika“, posvećenog u prvom redu neimarima, vajarima, klesarima i arhitektama, koji su tokom više decenija ugradili svoje ideje, trud i sposobnosti u realizaciju Njegoševog mauzoleja.

„Eho udarca njihovih čekića i zvon dlijeta, čuće se lovćenskim stranama dok god bude Mauzoleja i Crne Gore, podsjećajući nas na stara i duga prijateljstva i veze, kao i da velika i pogotovo zajednička djela, ne smiju biti zaboravljena“ , zaključio je Berkuljan.

Prilog pripremio Vesko Pejović