
Otvoren Crnogorski paviljon na 57. Venecijanskom bijenalu umjetnosti
Posted on 13. May, 2017 by Vesko Pejović in Iz kulture
Crnogorski paviljon na 57. Venecijanskom bijenalu umjetnosti, na kojem je predstavljen projekat Čovjek Human Uomo, Ivane Radovanović i Adina Rastodera otvoren je u prostoru Palazzo Malipiero u Veneciji.
Paviljon je otvorio prof. mr Janko Ljumović, ministar kulture. Na otvaranju su govorile i istoričarke umjetnosti Žana Filipović i Ljiljana Zeković.
Ministar Ljumović je u svom obraćanju istakao da: “Venecijansko bijenale fascinantno i uzbudljivo dinamizira razvoj crnogorske umjetničke scene, koja zahvaljujući međunarodnoj vidljivosti iznova dobija novu energiju i konačno, svoj puni smisao, jer je i za umjetnost i za život od presudnog značaja otvorenost , kreativnost i inovativnost.“
Ministar je rekao i da je crnogorski paviljon u prethodnim godinama, zahvaljujući istaknutim umjetnicima koji su Crnu Goru predstavljali postao prepoznatljiv po izložbama koje idu u korak sa najaktuelnijim dometima svjetskog savremenog izraza.
„Radovi Ivane Radovanović i Adina Rastodera, u zajedničkom konceptu ambelamtično svedenog naziva „Čovjek – Uomo – Human“, jesu antropološka traganja koja sežu i do bitnih ontoloških pitanja, a koja je stvarnost aktuelizovala novoepohalnim neuralgijama, sve vidljivijim u odnosu između pojedinca i svijeta. Otuđenje, apsurdnost, grotesknost jesu dominantni motivi koji u ovim radovima zazivaju zapitanost nad onim što je danas postalo tako prisutno, a što nam je četrdesetih godina prošlog vijeka nagovijestio veliki Muzilov roman „Čovjek bez svojstava“. Slobodno možemo reći da su radovi Radovanovićeve i Rastodera promišljene umjetničke varijacije upravo na tu humanu bezsvojstvenost, što ove radove čini svojevrsnim umjetničkim upozorenjem koje na vrlo efektan način korespondira sa sloganom Bijenala, to jest sa aktuelizovanjem pitanja života u umjetnosti“ dodao je Ministar.
Istoričarka umjenosti i kuratorka ovogodišnjeg paviljona, Žana Filipović je rekla: “Smisao umjetnosti u našoj stvarnosti izrasta na potrebi da umjetnost kao najviši oblik ljudske duhovnosti ponovo zauzme mjesto koje joj po svojim estetskim i kulturološkim vrijednostima pripada.Tema ovogodišnjeg Bijenala „Viva Arte Viva“ upravo je poziv za obnavljanjem žive vjere i misije u umjetnost, koja je u evropskoj civilizaciji živjela od antičkih vremena do danas.Umjetnost je spona među narodima i kulturama, temelj za komunikaciju, zasnovana na razmjeni različitih umjetničkih dostignuća, koncepcija i shvatanja. I crnogorski umjetnički doprinos ovogodišnjem Bijenalu oslonjen je na konceptu prema kome umjetnost postaje savjest vremena i čin visoke odgovornosti. Umjetnost je veza sa prošlošću,sud, stav o sadašnjosti i vizija budućnosti. Upravo na toj relaciji, iskazujući svoj stav o sadašnjosti i budućnosti, su umjetnički projekti darovitih crnogorskih umjetnika mlađe generacije Ivane Radovanović i Adina Rastodera. Dominantna ideja u radovima ovih umjetnika je ČOVJEK u različitim pozicijama i preispitivanjima zagonetke života.“
O radovima Ivane Radovanović i Adina Rastodera govorila je i istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković: „Polazeći od teme ovogodišnjeg Bijenala Viva Arte Viva ona je odabrala radove eminetnih predstavnika savremene crnogorske likovne scene koju danas definišu spontanost i improvizacija u stvaralačkom procesu, dominacija podsvjesnog, ali i intelektualna meditacija nad djelom, a sve u kontekstu stava da je „svaki iracionalizam obitavanje racionalizma i njegova apstraktna dopuna…” Kao umjetnici koje karakterišu različite likovne poetike i kognitivno – kreativne reference, Ivana Radovanović i Adin Rastoder u Paviljnu Crne Gore, Palati Malipjero, predstavljaju se odvojenim projektima koje u širem kontekstu povezuje moto crnogorske izložbe Čovjek.“
„Prezentacijama mladih i talentovanih umjetnika Ivane Radovanović i Adina Rastodera dostojno je predstaviljena crnogorska umjetnička scena na 57. Venecijanskom bijenalu, a slogan Viva Arte Viva zapravo izražava suštinu njihovog stvaralačkog kreda koje se zasniva na životnoj esenciji umjetnost i njenoj humanoj dimenziji sagledanoj kroz prizmu Čovjeka,” zaključila je gospođa Zeković.
Kuratorka paviljona Crne Gore na 57. Bijenalu je Žana Filipović, istoričarka umjetnosti a komesar mr Nenad Šoškić, profesor na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju i direktor Centra savremene umjetnosti Crne Gore. Ministarstvo kulture je pokrovitelj crnogorskog učešća na ovoj prestižnoj smotri savremene umjetnosti, a Centar savremene umjetnosti Crne Gore je organizator i izvršni producent.
https://www.youtube.com/watch?feature=youtu.be&v=Nl6wCuIGk00&app=desktop
Ovogodišnje, 57. izdanje Bijenala umjetnosti trajaće do 26. novembra.
IZ BIOGRAFIJE IVANE RADOVANOVIĆ
Rođena 24.01.1983. godine u Titogradu. Diplomirala 2006.godine na FLU-Cetinje u klasi Prof. Pavla Pejovića.
Magistrirala novembra 2009. godine kod istog mentora.
Doktorirala 2016. godine na Fakultetu likovnih umetnosti, Beograd pod mentorstvom red. prof. Dušana Petrovića
Reference:
– Gran pri nagrada na 37. Crnogorskom likovnom salonu “13. Novembar”
– Dobitnica nagrade Bijenala mladih u Milanu-BJCEM, No Food’s Land Mediterranea 17 Young Artists Biennale 2015- Nagrada Univerziteta Crne Gore za najboljeg studenta Fakulteta likovnih umjetnosti u studijskoj 2005/2006. godini
– Godišnja nagrada za vajarstvo Fakulteta likovnij umjetnosti Cetinje 2006. godine
– Nagrada prijestonice Cetinje 2006. godine
– Nagrada plaketa za najboljeg diplomca Univerziteta Crne Gore za 2006. godinu
– Nagrada Atlas Mont banke i Atlas grupe 2005. godine
IZ BIOGRAFIJE ADINA RASTODERA
Adin Rastoder je rođen u Podgorici 1985. Diplomirao na FLU Cetinje 2010. godine u klasi prof. Pavla Pejovića, odsijek vajarstvo. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 2010.
Samostalne izložbe: 2016. Galerija ,,Zlatna vrata“ Split, Hrvatska; 2015. Muzej grada Kotora, Crkva Svetog Pavla, Kotor, Crna Gora; 2015. Galerija „Orsola“ Buje, Hrvatska; 2015. Galerija „Kristofer Stanković“, Gradska Skupština grada Zagreba, Hrvatska; 2013. Galerija ”Buća”, Tivat, Crna Gora; 2013. Galerija centra za kulturu, Bijelo Polje, Crna Gora; 2012. Caffe Marinaio, Kotor, Crna Gora; 2012. Otvoreni studio, Cite des Arts, Paris, Francuska; 2012. Studio Pengres, Beton, Francuska; 2012. Galerija Cite des Arts-a, Pariz, Francuska; 2011. Zetski dom – Kraljevsko pozoriste – Cetinje, Crna Gora.
Projekti: 2015. Izrada skulpture za „Electronic Beats Festival“ Podgorica, Crna Gora; 2015 LIGHT RESIDENCE RIJEKA // ArTVision project, Rijeka, Hrvatska; 2014. Terratorija, simpozijum skulpture, Kikinda, Srbija; 2012. Izrada maski za predstavu „Enciklopedija izgubljenog vremena“ Kraljevsko pozoriste Zetski dom, Cetinje, Crna Gora; 2010. Odraz umjetnosti u javnim prostorima – Expeditio, Cetinje, Crna Gora; 2009. Art Staza, Nacionalni park Skadarsko jezero, Smokovci, Crna Gora; 2008. Izrada mozaika za Gasalhanu, Bijelo Polje, Crna Gora.
Nagrade: 2009. ,,Nagrada Ekonomskog fakulteta za skulpturu”, Podgorica, Crna Gora; 2011. Predstavljao Crnu Goru na Bijenalu mladih umjetnika Evrope i Mediterana (BJCEM), Solun, Grčka, (zajednički rad sa Tijanom Gordić); 2010. Stipendija ,,Velimir Bucko Radonjić”, Crnogorsko narodno pozorište, Podgorica, Crna Gora; 2012. Otkup rada za stalnu postavku Narodnog muzeja, Vladin dom, Cetinje, Crna Gora; 2013. ,,Nagrada crnogorskog novembarskog salona”, Grand Prix, Galerija crnogorske umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“, Cetinje, Crna Gora; 2014. ,,Specijalna nagrada hercegnovskog zimskog likovnog salona”, Galerija ”Josip Bepo Benković”, Herceg Novi, Crna Gora; 2014. ,,Savremena crnogorska skulptura-nagrada Drago Đurović’, Danilovgrad, Crna Gora; 2016. ,,Savremena crnogorska skulptura-nagrada Drago Đurović”, Danilovgrad, Crna Gora.
Učestvovao na preko pedeset kolektivnih izložbi u Crnoj Gori, Hrvatskoj, Francuskoj, Bugarskoj, Makedoniji, Grčkoj, Italiji…
Vesko Pejović