
Cetinjanke Cetinju – Izložba fotografija
Posted on 17. May, 2017 by Vesko Pejović in Iz kulture, Najava kulturnih dešavanja
Cetinjanke Cetinju – Izložba fotografija
MATICA CRNOGORSKA OGRANAK CETINJE i PRIJESTONICA CETINJE nastavljaju kulturnu akciju CETINJANKE CETINJU koja ima za cilj da skrene pažnja na potrebu većeg učešća žena u ukupnom društvenom životu grada i da kroz niz manifestacija doprinese afirmaciji kreativnih žena Cetinja u oblastima nauke i umjetnosti …
Ovoga puta svoj umjetnički dar predstaviće nam sa po 21 fotografijom tri mlade Cetinjanke ALEKSANDRA DRECUN, SIMONA VUJOVIć I JOVANA DRAGANIć.
U ime organizatora prisutnima će se prigodnom besjedom obratiti ANA KAVAJA, sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i mlade a nakon muzičke numere TANGO EN SKAI (čiji je autor ROLAND DYENS) koju će odsvirati PETAR DOBRIčANIN, profesor gitare, nešto više o izloženim radovima reći će LJILJANA KARADžIć, istoričarka umjetnosti, koja će i otvoriti ovu izložbu.
NEDJELJA, 25. JUN 2017. 11 h
GALERIJA MATICE CRNOGORSKE, NJEGOŠEVA 100, CETINJE
Slovačka karikatura
-Matica crnogorska Ogranak Cetinje u četvrtak 15. juna 2017. godine, organizuje IZLOŽBU SLOVAČKE KARIKATURE na kojoj će posjetioci moći da vide preko 100 radova najboljih slovačkih karikaturista.
Izlažu:
Andrej Mišanek, Bobo Pernecki, Ivo Čadžiev, Jan Fitma, Lubomir Kotrha, Miroslav Barvirčak, Rado Repicki, Rasto Visokai, Vladimir Pavlik, Vojićeh Krumpolec.
Nakon muzičke numere “Meditation” (čiji je kimpozitor Jules Massenet), koju će izvesti Tanja Bogdanović, profesorica violine, prisutne će pozdraviti Luka Lagator, majstor karikature i Aleksandar Bogdanović, gradonačelnik Prijestonice Cetinje dok će izložbu otvoriti Roman Hloben, ambasador Republike Slovačke u Crnoj Gori.
Galerija Matice crnogorske Ogranak Cetinje, Njegoševa 100
četvrtak, 15. jun 2017. godine u 20 sati
DOBRODOŠLI
——————————————————————————————————————————————–
U Kraljevskom pozorištu Zetski dom u četvrtak, 18. Maja sa početkom u 20h gostuje Crnogorsko narodno pozorište iz Podgorice sa predstavom
Žan Batist Poklen Molijer
UČENE ŽENE
Režija i adaptacija: JagošMarković
Scenografija – JagošMarković
Izbor muzike – JagošMarković
Kostimografija – MarijaMarković
Scenski govor – LjiljanaMrkićPopović
Asistent režije – Tara Lazarević
KRIZAL, imućan građanin MIRKO VLAHOVIĆ
FILAMENTA, njegova žena NADA VUKČEVIĆ
ARMANDA, Krizalova i Filamentinina kći KRISTINA OBRADOVIĆ
ARIST, Krizalov brat PETAR VLAHOVIĆ
ANRIJETA, Krizalova i Filamentinina kći JULIJA MILAČIĆ
BELIZA, Krizalova sestra MOMČILO OTAŠEVIĆ
KLITANDAR, Anrijetin ljubavnik PETAR BURIĆ
TRISOTEN, čovjek od duha MIŠO OBRADOVIĆ
MARTINA, služavka u kuhinji JELENA NENEZIĆ RAKOČEVIĆ
BILJEŽNIK BRANIMIR POPOVIĆ
LAKEJ ALEKSANDAR GAVRANIĆ
LAKEJ FILIP ĐURETIĆ
LAKEJ GORAN VUJOVIĆ*
LAKEJ MARKO TODOROVIĆ*
* Studenti III godine, studijski program Gluma u klasi red.prof Branimira Popovića – FDU Cetinje
JagošMarković- rođen u Titogradu (Podgorica) 1966. godine. Jedan je od naših najistaknutijih pozorišnih reditelja u regionu. Diplomirao je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, u klasi prof. Borjane Prodanović I Svetozara Rapajića. Do sada je uradio preko 50 režija među kojima su: Bogojavljenska noć, Govornica, Skup, Uobraženi bolesnik, Sumnjivo lice (Jugoslovensko dramsko pozorište, Beograd); Kokoška (JDP i Grad-teatarBudva);
Gospoda Glembajevi, Porodične priče, Dom Bernarde Albe (Atelje 212, Beograd); Kraljica Kristina (Kraljevsko dramsko pozorište Dramaten, Stokholm); Galeb, Filumena Marturano i opera Karmen (Hrvatsko narodno kazalište, Rijeka) Romeo i Julija, San letnje noći (Pozorište „Boško Buha“, Beograd); Kate Kapuralica (Narodno pozorište Sombor), Dekameron – dan ranije (koprodukcija NP Sombori Grad-teatar Budva), Romeo i Julija (Dubrovačke ljetnje igre), Čarobnjak iz Oza (Gradsko pozorište, Podgorica), Hasanaginica (Centar za kulturu Tivat),
Antigona, Gospođa ministarka, opera Pepeljuga i Figarova ženidba (Narodno pozorište Beograd). Komad Jagoša Markovića Govornica igran je u Bugarskoj,u režiji nekoliko reditelja I na nekoliko jezika, na festival Balkan čita Jagoša. U Crnogorskom narodnom pozorištu
režirao je predstaveHekuba, Tartif i Komedija zabune. Dobitnik je svih strukovnih, festivalskih i državnih nagrada, preko 50, među kojima se izdvajaju: Nagrada Bojan Stupica, Nagrada oslobođenja Beograda,Trinaestojulska nagrada za sveukupan doprinos stvaralaštvu Crne Gore, Nagrada oslobođenja Grada Podgorice, Nagrada za dramsko stvaralaštvo na festivalu Grad teatar u Budvi, nagrada Davidoff, više Sterijinih nagrada, Zlatnih ćurana, nekolikoArdaliona,
Nagrada za režiju na Festivalu u Kotoru … Prilikom svečane dodjele Nagrade Mića Popović, juna 2004. godine, Ljubomir Simović je između ostalog rekao: “U delu koje postavlja na scenu Jagoš uvek vidi nešto što pre njega nije video niko. On nami stare I poznate stvari otkriva kao nove i nepoznate. On napravi neki neprimetan gest, ali tim gestom preobrazi sve (…) Jagoš radikalno, i snajvećom smelošću, menja metaforu koju nalazi u tekstu. Pri tom, on to ne radi samo kao reditelj, jer on u pozorištu i nije samo reditelj. On je u pozorištu sve; on je i glumac,on je ceo ansambl, on je i publika, on je i scena, i loža, i prva, druga i treća galerija, on je i pozorišna biblioteka, on je i četka i boja, i čekić i ekser, i konopci i reflektori, i svila i vatra, I kulisa i zavesa. On je sve to možda samo zato da bi nam kazao da je svet bez ljubavi samo isušeno, slano i jalovo morsko dno, što, opet, nije ništa drugo do ono što o ljubavi u prvoj poslanici Korinćanima kaže apostol Pavle“.
Vesko Pejović