Najava kulturnih dešavanja: Repertoar za februar

Posted on 11. Feb, 2016 by Vesko Pejović in Iz kulture, Najava kulturnih dešavanja

————————————————————————————————————————-

Nastavljajući kulturni program Cetinjanke Cetinju, koji ima za cilj da doprinese afirmaciji kreativnih žena Cetinja, Matica crnogorska Ogranak Cetinje i Sekretarijat za kulturu, sport i mlade Prijestonice Cetinje, u petak 21 jula organizuju dva događaja:

-Na Dvorskom trgu od 19,30 do 20,30 h održaće se program MYSTIC DANCE NIGHT u režiji i po scenariju Slađane Vujanović a u saradnji sa Umjetničkim centrom Mystic. U program će uzeti učešća oko pedesetoro mladih (od 4 do 18 godina) iz Cetinja i Podgorice…

-U Galeriji Matice crnogorske (Njegoševa 100) u 21 h biće otvorena izložba slika mr Milice Vukotić. U umjetničkom program učestvovaće Ivana Kaluđerović, profesorica violine a o izloženim radovima govoriće Ljiljana Zeković, istoričarka umjetnosti…

————————————————————————————————————————-

U Kraljevskom pozorištu Zetski dom u subotu 13. maja sapočetkom u 20 h gostuje BEOART iz Beograda sa predstavom

Miroslav Krleža – U AGONIJI

Adaptacija i  režija: Ana Đorđević; Scenografija: Mia David; Kostimografija: AdrijanaPajić – Lektor: DijanaDiklić; Organizator: Kristina Krspogačin; Izvršni producent:   Boris Mišković Produkcija: Beo art 2015

Uloge: Laura Lenbah: MarijaVicković – Ivan Križovec: Radovan Vujović – Narator/inspektor: BrankoCvejić

http://www.portalnovosti.com/kazalina-kritika-seks-lazi-i-dva-hica

-Koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra

U četvrtak 27. aprila sa početkom u 20 sati na sceni Kraljevskog pozorišta Zetski dom biće održan koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra. Te večeri solista Ana Miernik , klavir održaće veče poljske muzike, a dirigent je Bartoš Zurakovski. Ulaz je besplatan.

————————–

U Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Međunarodnom danu pozorišta u poneđeljak, 27. marta sa početkom u 20 h biće izvedena predstava

Aleksandar Radunović Popaj

LEPTIR

Režija i scenografija: Andraš Urban,

Glumačku podjelu čine: Ana Vujošević, Srđan Grahovac i Dejan Ivanić

muzika: Aleksandar Radunović – Popaj, dramaturgija: Rajko Radulović, kostimografija: Lina Leković; asistent režije i organizator: Jelena Odalović, fotografija: Duško Miljanić

-IZLOŽBA …

Pozivamo Vas na otvaranje izložbe “Tursko – crnogorski odnosi u XIX vijeku i prvoj polovini XX vijeka u arhivskim dokumentima Turske i Crne Gore” 21. mart 2017. godine, 19 sati  –  Ministarstvo kulture, Cetinje.

Bilo bi nam čast da svojim prisustvom uveličate ovaj događaj.

-Cetinjanke Cetinju

Povodom 8. marta, Međunarodnog dana žena NVO „Cetinje moj grad“ i cetinjski Ogranak Matice crnogorske pokreću kulturnu akciju CETINJANKE CETINJU.

Cilj akcije je da se skrene pažnja na potrebu većeg učešća žena u ukupnom društvenom životu grada. Namjeravamo da tokom niza manifestacija predstavimo žene koje su svojim talentom, radom i znanjem postigle značajne rezultate u oblastima nauke i umjetnosti.

Publika će imati priliku da vidi njihove zanimljive izložbe skulptura i slika, modnog dizajna, čuje izvedbe raznih muzičkih ostvarenja, prisustvuje zanimljivim predavanjima, književnim večerima, i tako podrobnije stekne uvid u bogato raznorodno stvaralaštvo svojih sugrađanki.

Prvi projekat na ovu temu održaće se danas – subota 04. mart u 18h u prostorijama cetinjskog Ogranka Matice crnogorske, Njegoševa ulica broj 100.

Evo kako je zamišljen program:

-Pjesmu kralja Nikole CRNOGORKAMA procitace ucenica prvog razreda Cetinjske gimnazije Milica Andric

-O crnogorskoj ženi, govoriće Maja Dragićević Roganović, etnološkinja

-Jelena Vukićević Vukmirović, pijanistkinja, izvešće kompozicije Dmitrija Šostakoviča Preludijum op. 34 br. 5, 6 i 7.

-Izložbu crteža iz ciklusa “ŽIVOT” mr Marije Kapisode, otvoriće Dr Ivana Radovanović, koja ce ove godine predstavljati CG na Venecijanskom bijenalu

-Voditeljka programa će biti Marija Todorović, novinarka Radio TV Cetinje

Drago bi nam bilo da prisustvujete

-170 godina od objavljivanja “Gorskog vijenca”

Obavještavamo Vas da će Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“ 27. februara nizom programa obilježiti 170 godina od objavljivanja „Gorskog vijenca“.

U 12h u holu Biblioteke biće otvorena izložba starih i rijetkih izdanja i prevoda „Gorskog vijenca“, kao i plakata štampanih raznim povodima vezanim za ovo djelo. Upriličen je organizovan dolazak učenika cetinjskih škola, a odlomke iz Njegoševog djela kazivaće Slobodan Marunović, glumac Crnogorskog narodnog pozorišta.

U 18h, u holu biblioteke, profesorica doktorica Sonja Tomović Šundić održaće besjedu o „Gorskom vijencu“, a biće prikazani odlomci dokumentarnog filma koji je Nacionalna biblioteka pripremila povodom ovog datuma.

Pozivamo Vas da svojim prisustvom uveličate ovaj događaj.

Dobro nam došli!

-IZLOŽBA FOTOGRAFIJA TAMARE MARTINOVIĆ

Matica crnogorska Ogranak Cetinje organizuje  Izložbu fotografija Tamare Martinović

 RURALNOST, ROD, SIROMAŠTVO

Izložbu će otvoriti Prof dr. Aleksandra Nikčević Batrićević

U programu učestvuje Ivana Majić Kaluđerović, violina

Prostorije Matice crnogorske, Njegoševa br. 100, Cetinje

neđelja, 19. februar 2017. u 12 sati

Izložba će biti otvorena od 19 do 28 februara

 -SJEĆANJE NA DRAGANA RADULOVIĆA

Pozivamo Vas da nam se pridružite i svojim prisustvom uveličate veče „Sjećanje na Dragana Radulovića“ koje Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“ organizuje  povodom 15 godina od smrti našeg poznatog pjesnika, novinara, pokretača brojnih umjetničkih i književnih festivala za djecu i omladinu, urednika televizijskih emisija za najmlađe i autora brojnih knjiga. U programu će učestvovati prof. dr Svetlana Kalezić i učenici osnovne škole „Lovćenski partizanski odred“, a biće prikazani i filmski inserti iz bogatog Radulovićevog televizijskog stvaralaštva.

Program će biti održan 7. februara 2017. godine sa početkom u 18h u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore „Đurđe Crnojević“ na Cetinju.

–PREMIJERA PREDSTAVE „MEDEJA, SEMIOKLAZAM“

U REŽIJI BRANKA BREZOVCA

SRIJEDA 8. februara 2017. godine u 20 časova

Kraljevsko pozorište Zetski dom na Cetinju

Kraljevsko pozorište Zetski dom poziva Vas na premijeru predstave „ Medeja, semioklazam“ , u režiji hrvatskog reditelja Branka Brezovca, a po tekstu crnogorskog autora Ljubomira Đurkovića .

Medeja, semioklazam, koprodukcija je zagrebačkog teatra Eurokaz i Kraljevskog pozorišta Zetski dom u režiji Branka Brezovca, scenska je dekonstrukcija klasičnog mita o Medeji temeljena na, kako stoji u podnaslovu istoimene drame crnogorskog autora Lj. Đurkovića, “kome-tragediji u 10 slika” i protkana motivima iz tekstova Euripida, J. Anouilha i Ch. Wolf. Uloge u ovom komadu igraju: Žarko Potočnjak, Marija Šegvić, Suzana Brezovec, Ana Vučković, Aleksandar Radulović i Miloš Pejović.

Ljubazno Vas molimo da najavite dolazak Vaše novinarske ekipe.

PR Kraljevskog teatra Zetski dom

Kontakt 067642360

jmcadjenovic@gmail.com

———————————————————————————-

-U Kraljevskom pozorištu Zetski dom u subotu, 28. januara sa početkom u 20h biće izvedena Pozorišna (e)misija The Books of Knjige – Kad zalutam Nikšićima, srce moje izoliraj

Članovi The Books of Knjige:

Popaj – Aleksandar Radunovic;

Goran Vujovic; Zonjo – Zoran Markovic Gajo – Veselin Gajovic

Koncept:

Večeri tokom kojih će nastupati TBOK su zamišljene kao okrugli stolovi u čijem bi prvom dijelu o temi koja je planirana za to veče govorili članovi TBOK, zatim bi uslijedio dio u kome bi se u raspravu uključila i publika, bilo postavljanjem pitanja, bilo učestvovanjem u raspravi. Nastup bi trajao najmanje sat vremena .

Realizacija koncepta će počivati na interaktivnoj komunikaciji koja će biti obojena crno-humornim notama ali će se svakom segmentu projekta, tj. svakoj posebnoj temi pristupiti na način što će se realizatori ozbiljno pripremiti obuhvatajući veliki broj aspekata u pristupu problemu o kojem se govori ( sociološki, kulturološki, psihološki , filozofski, ekonomski i mnogi drugi aspekti života u Crnoj Gori i u okruženju ).

Ono što bi valjalo istaći kao posebnu važnost i značaj ovog projekta je činjenica da ćemo pokušati da pozorištu vratimo ulogu važnog mjesta kad je u pitanju kultura zajednice i to ne samo kroz koncept prikazivanja pozorišnih predstava, već i kroz korišćenje pozornice za pokretanje rasprava, tj. otvaranje foruma o temama koje su goruće kad je u pitanju kulturni razvoj zajednice i pokušaj sagledavanja problema koncepata kulturne politike i razvoja društva , te promišljanja i preduzimanja akcija kojima bi se stanje pokušalo popraviti.

—————————————————–

Dimitrije Popović – Retrospektiva 1966. – 2016.

Misterij metamorfoza

Autorica izložbe: Biserka Rauter Plančić
Kustosica izložbe: Ana Medić

Otvaranje izložbe u srijedu 25.01.2017. u 19 h

Zagreb, Galerija Klovićevi dvori , 25.01.2017. – 19.03.2017.

ORGANIZATOR: JAVNA USTANOVA GALERIJA KLOVIĆEVI DVORI

Nakon prve retrospektivne izložbe koja je 1987. godine održana u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu te izložbe koja je 2002. održana u izložbenom prostoru Ex Macello u Padovi, ovo je dosad najcjelovitije predstavljanje gotovo pola stoljeća stvaralaštva Dimitrija Popovića. Gotovo 340 eksponata pruža nam mogućnost uvida u karakter umjetnikova stvaralaštva i način njegova nastajanja u formi različitih ciklusa i njihova prezentiranja u različitim medijima.

Umjetnički opus nastao u razdoblju od 1966. do 2016. godine, koji je obuhvaćen ovom izložbom, popraćen je svojevrsnim razgovorom umjetnika sa samim sobom što predstavlja dodatnu dimenziju u sagledavanju umjetnika i njegovog cjelokupnog rada kao neodvojive činjenice. Umjetnikov pokušaj da u pisanoj formi promišlja sve teme, tematske cikluse i medije kojima se njegov rad istovremeno afirmira i kao slikarstvo, crtež, grafika, asamblaž, objekt, skulptura, instalacija, fotografija ili performans upućuje na nedjeljivost njegove umjetničke prirode, bića koje teži stvaranju, spoznavanju, refleksiji u slikama u kojima kroz ljudsko tijelo izražava tajnu čovjekove prirode, njene duhovne i fizičke egzistencije transponirane u simboličke slike svjetovne i sakralne tematike. Literatura i pisana riječ jednako su bitni pokretači kao i vizualna komponenta kojom se artikulira stvaralačka imaginacija u ciklusima: Eros i tanatos, Omaggio a Leonardo, Judita, Corpus Mysticum, Omaggio a Dante, Saloma, Magdalena, Marilyn Monroe, Ole Dali, Ave Mantegna, Misterijum Luče mikrokozma, Alegorije o Arkadiji, Kafka, Harmonije, Frojdizmi.

Ana Medić, kustosica izložbe

-Prezentacija programa Kreativna Evropa

-Ministarstvo kulture u saradnji s Ministarstvom evropskih poslova organizuje prezentaciju programa Kreativna Evropa u petak, 13. januara 2017. godine sa početkom u 14 sati. Događaj je važan zbog veće uključenosti crnogorskog kulturnog sektora u evropski prostor kulture, linije podrške kreativnosti kroz evropske fondove i jačanja međunarodne saradnje. Takođe, tokom prezentacije biti predstavljeni i primjeri uspješnih projekata koji su do sada dobili podršku Evropske unije posredstvom ovog Programa. O značaju učešća i uključivanju crnogorskog sektora kulture govoriće prof. mr Janko Ljumović, ministar kulture i mr Aleksandar Andrija Pejović, ministar evropskih poslova. Uspješne projekte predstaviće Jelena Mišeljić kao projektni menadžer KotorArt-Kotorskog festivala pozorišta za djecu u okviru festivala i Vuk Perović, umjetnički direktor NVO Crnogorski filmski festival. Kreativna Evropa je najznačajni fond Evropske unije za podršku kulturi, umjetnosti i audiovizuelnoj djelatnosti, u kojem Crna Gora učestvuje u cilju unaprijeđenja sektora u cjelini. 

Srdačno, MINISTARSTVO KULTURE —————————————————————————————————————————————

U Kraljevskom pozorištu Zetski dom u srijedu, 14. decembra sa početkom u 19h biće već tradicionalno izveden Koncert profesora škole osnovnog muzičkog obrazovanja “Savo Popović” Učestvovaće profesori : Ivana Kusovac, LjubicaTomašević, Ivana Pešić, Tanja Bogdanović, Jelena Vukmirović, Jelena Strunjaš, Tijana Ilić, Maja Antić i Aleksej Molčanov. Na programu će biti kompozicije :K. Jarreth, M. Bonus, J.S. Bach, G. Anderson, Rachmaninoff, A. Piazzola, Y. Doga —————————————————————————————————————–

U Kraljevskom pozorištu Zetski dom u poneđeljak, 12.decembra sa početkom u 20hbiće izvedena predstava Ken Kesey LET IZNAD KUKAVIČJEG GNIJEZDA Režija,scenografija, izbor muzike,dizajn svijetla:Diego de Brea Dramatizacija: Diego de Brea & Stela Mišković Kostimografija:Blagoj Micevski Asistenti režije:Zoran Rakočević i Damjan Pejanović Srdjan Grahovac- Mek Marfi Dejan Ivanić-Dejl Harding Jelena Simić-Sestra Rečid Branimir Popović -Doktor Spivi Dušan Kovačević-Čezvik Goran Vujović-Taber Marko Todorović-Bili Bibit Omar Bajramspahić-Martini Želimir Šošo-Poglavica Momčilo Pićurić-Elis Zoran Rakočević- Banćini Andjelija Rondović-Sestra Flin Aleksandar Gavranić-Voren Julija Milačić-Kendi, Fotograf: Duško Miljanić DIEGO DE BREA, reditelj Jedan od najuglednijih slovenačkih reditelja srednje generacije (1969). Studirao je komparativnu književnost i istoriju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, a pozorišnu režiju na ljubljanskoj Akademiji (AGRFT) upisao je 1995. Njegova diplomska predstava Obločnica, ki se rojeva nagrađena je 1999. na međunarodnom teatarskom festivalu studentskih produkcija u Brnu. S jednakom se predanošću bavio raznovrsnim teatarskim oblicima i žanrovima, pa se na popisu njegovih rediteljskih radova, uz autorske projekte, reinterpretacije klasičnih djela i postavke drama savremenih autora, mogu naći i različiti muzičko-scenski projekti, lutkarske predstave, te predstave za mlade. Najvažnije režije: Pilot – omaž Srečku Kosovelu (1997), Federiko – poezija F. G. Lorke (1999), Oton Župančič, Veronika Deseniška (2000), Jonesko, Kralj umire (2000), Bob Fos, Čikago (2002), Dvoboj (GLEJ, 2002), R. Šimelpfenig, Arapska noć (2003), De Vinji, Chatterton (2004), Cankar, Sablazan u dolini svetog Florijana (2005), A. Dima, Kraljica Margo (2005), K. Marlou, Edvard Drugi (2005), K. Marlou, Doktor Faust (2006), Lukino Viskonti, Sumrak bogova (2006), Žene, Sluškinje (2007). Osim u Sloveniji, režirao je i u Italiji (autorski projekat Leonora), Hrvatskoj (Šekspir, Otelo, HNK Rijeka, 2007) i Crnoj Gori (Petar II Petrović Njegoš, Gorski Vijenac). Predstave ovog reditelja gostovale su na festivalima i u teatrima u Antverpenu, Beogradu, Bogoti, Dortmundu, Londonu, Monsu, Parizu, Zagrebu, Sarajevu i Varni, a na festivalu slovenačkog pozorišta, Borštnikovo srečanje, dobitnik je posebne nagrade (Dvoboj) i dvije nagrade za estetski pomak (Kraljica Margo, Edvard Drugi). Kenneth Elton Kesey (17.9. 1935 – 10.11. 2001) bio je američki pisac, kao i kontrakulturna ikona koja je, po mnogima, predstavljala vezu između Beat generacije 1950-ih i hipija 1960-ih. Ken Kesey je bio veliki promoter LSD-a. Početkom 1960-ih preselio se u La Hondu, posjed pedeset milja južno od San Francisca, gdje je razvio pravu psihodeličnu komunu. La Honda je postala centar okupljanja umjetnika, pjesnika i muzičara. Tu je Kesey počeo s praksom tzv. “acid test“ova, tj. okupljanja istomišljenika radi zajedničke konzumacije halucinogenih sredstava i rasprava o učincima. Kesey je došao u kontakt s drogama kad se dobrovoljno javio za eksperimentisanje s LSD-om u jednoj bolnici, a potom i zaposlio kao noćni čuvar na njenom psihijatrijskom odjeljenju. Tu je otkrio mnoštvo droga i dobio inspiraciju za roman Let iznad kukavičjeg gnijezda. ——————————————————————————————————————————————————— –

U Kraljevskom pozorištu Zetski dom u poneđeljak, 5. Decembra sa početkom u 20h gostuje Centar za kulturu iz Tivta sa predstavom TRE SORELLE PREMIJERA – 23.jul 2016.g. Fakultet dramskih umjetnosti Cetinje i Centar za kulturu Tivat tekst: Stevan Koprivica režija: Zoran Rakočević* producent: Jelena Odalović Uloge: NERA …………………………….. Marija Đurić BJANKA ………………………..  Jelena Đukić ROZA ……………………………. Marija Labudović MARKO ………………………..  Omar Bajramspahić DAMJAN ……………………..    Vule Marković JOJO …………………………..      Pavle Popović

-Izložba Adina Rastodera – MALTENE MOMENTI Narodni muzej Crne Gore Vas poziva na otvaranje izložbe Adina Rastodera MALTENE MOMENTI. Petak 02.12.2016. u 19 h – Galerija Atelje Dado.  -Moć kulture – kulturna politika Crne Gore, savremeni izazovi i perspective U ponedjeljak, 28. novembra 2016. godine, u 12 sati, u Ministarstvu kulture na Cetinju biće predstavljena publikacija „Moć kulture – kulturna politika Crne Gore, savremeni izazovi i perspektive“. Publikacija je nastala nakon konferencije “Moć kulture”, koja je održana u Ministarstvu kulture 27. i 28. aprila 2016. godine, u partnerstvu s njemačkom fondacijom “Konrad Adenauer”. U njoj su predstavljena izlaganja svih učesnika na tri teme Konferencije:  Kultura kao razvojni potencijal i kulturi turizam, Kultura i međusektorsko povezivanje i Kultura u službi javne diplomatije. Više o Konferenciji možete pronaći na sajtu Ministarstva kulture: http://www.gov.me/naslovna/vijesti-iz-ministarstava/160614/Saopstenje-Zavrsena-konferencija-Moc-kulture.html?alphabet=lat Srdačno, MINISTARSTVO KULTURE -U Kraljevskom pozorištu Zetski dom u četvrtak, 24. Novembra sa početkom u 20h gostuje Crnogorsko narodno pozorište sa predstavom Nikolaj Vasiljevič Gogolj – REVIZOR

• Režija: Veljko Mićunović
• Lektor: Dubravka Drakić
• Adaptacija teksta: Žanina Mirčevska
• Scenskipokret: Tamara Vujošević Mandić
• Kostimograf: Jelena Stokuća
• Scenograf: Darko Nedeljković
• Asistent scenografa: Mirko Radonjić
• Izbor muzike: Veljko Mićunović
• Izvršni producent: Edin Jašarović

Uloge

• Ivan Aleksandrovič Hljestakov – Srđa Grahovac
• Anton Antonovič Skvoznik – Dmuhanovski – Branimir Popović
• Ana Andrejevna – Žaklina Oštir
• Marija Antonovna – Branka Stanić / RadmilaBožović
• Artemije Filipovič Zemljanika – Simo Trebješanin
• Amos Fjordovič Ljapkin – Tjapkin – Dejan Ivanić
• Luka Lukič Hlopov – Danilo Čelebić
• Petar Ivanovič Dobčinski – Mišo Obradović
• Petar Ivanovič Bobčinski – Slobodan Marunović
• Gostioničar – Gojko Burzanović

-Izložba dokumenata: Cetinjski vodovod 1891-2016 -Matica crnogorska Ogranak Cetinje u svojim prostorijama (Njegoševa 100)  18.11.2016. u 18 h organizuje izložbu Cetinjski vodovod 1891-2016 autora Srđana Pejovića. U umjetničkom program učestvovaće pijanistkinje Isidora Jovićević i Slađana Babović. Izložbu prati bogat katalog  a o projektu će govoriti autor. Izložba će biti otvorena 15 dana. 125 G ODI NA C E T I N J SKOG   VOD OVODA Šestog oktobra po starom, odnosno osamnaestog oktobra po novom kalendaru 1891. godine, svečano je pušten u javnu upotrebu cetinjski vodovod i ove godine navršilo se 125 godina od tog značajnog događaja. Tim povodom cijenili smo da ovaj značajan datum naše povjesnice zaslužuje da bude obilježen na odgovarajući način. Opredijelili smo se za izložbu dokumenata kao najprikladniju formu koja pruža interesantan pregled – počev od ideje o gradnji vodovoda, projektantu Štivicu, najosnovnijim tehničkim karakteristikama, izvorima i načinu finansiranja projekta, specifičnostima i načinu izvođenja radova, o atmosferi koja je pratila izgradnju vodovoda u crnogorskoj prijestonici, nevoljama u gradnji, dopremanju potrebnog materijala, održavanju i proširivanju vodovoda, radovima na opravci i rekonstrukciji, hemijskim i biološkim ispitivanjima kvaliteta karakteristika i higijene vode 1893. god, uspostavljanju prve gradske vodovodne mreže i njenom širenju od prvobitno jedne česme ,,iza Velike Lokande, s koje će se služiti stanovništvo”, sve do uspostavljanja vodovodnih instalacija, prvo u dvorskim i diplomatskim rezidencijalnim zdanjima, a zatim u građanskim kućama. Tu su i ugovori, objave, računi, mjere opštinske uprave oko naplate vode i ekonomije njene potrošnje, i drugo. Razumljivo je da izložba, kao naučno-popularna forma, i pored obilja interesantne građe i znatne dokumentarne osnove, ne dozvoljava širi izbor zbog načina prezentacije, niti predstavlja sveobuhvatnu i cjelovitu ilustraciju o ovoj temi. Cilj izložbe je da ilustruje i dokumentuje ideje, nastojanja, planove, ambicije, uslove, okolnosti i uopšte sve one značajne događaje koji se tiču vodovoda i vodosnabdijevanja, te žile kucavice grada Cetinja od koje je zavisio njegov razvoj i način života, odnosno „održivi opstanak“, danas aktuelan skoro kao i prije 125 godina. —————————————

U Kraljevskom pozorištu Zetski dom u srijedu, 16. novembra sa početkom u 20h gostuje Crnogorsko narodno pozorište sa predstavom Boris Liješević OČEVI SU GRAD(ILI) Koncept i režija: Boris Liješević Dramaturg: Stela Mišković Saradnik na tekstu: Milena Lubarda Marojević Kompozitor i autor teksta songova: Aleksandar Kostić Kostimograf: IvankaVana Prelević Uloge: Ana Vujošević Dušan Kovačević Dragan Račić Emir Ćatović Gorana Marković Gojko Burzanović Jadranka Mamić Kristina Stevović Mišo Obradović Momo Pićurić Nada Vukčević Olivera Vuković Petar Burić Radmila Božović Srđan Grahovac Stevan Radusinović Slobo Marunović Slavko Kalezić Zoran Vujović Žaklina Oštir     —————————————————————————————————————————————————- –

Promocija knjige BIOGRAFIJA JEDNE ŽENE – Radovana S. Stevovića Cetinje, Biblioteka “Njegoš“, Četvrtak, 06.10.2016. godine u 18 sati -Koncert Zdravka Čolića Na Cetinju će se sjutra 24.09.2016. sa početkom u 20 h (u okviru programa obilježavanja milenijuma državnosti) održati veliki koncert Zdravka Čolića, kojim će biti i završena ovogodišnja manifestacija „Ljeto u Prijestonici“. Manifestaciju organiZUJE Prijestonica Cetinje i Turistička organizacija Prijestonice Cetinje. Kao i uvijek kada je u pitanju program „Ljeto u Prijestonici“, ulaz na koncert biće besplatan. VEČE SEVDAHA Matica crnogorska Ogranak Cetinje u ČETVRTAK 22.09.2016. u 18 h (Njegoševa broj 100) organizuje Veče sevdaha: JEDNO JUTRO U SVITANJE ZORE. Ukoliko ne bude kiše program će se održati ispred prostorija u Njegoševoj ulici … Dobrodošli Učesnici :

• Solistkinja- Tamara Pavićević
• Harmonika- Aleksandar Magovčević

Repertoar koncerta :

1. ˝Jedno jutro u svitanje zore˝
2. ˝Ah što ćemo ljubav kriti ˝
3. ˝A ti se nećeš vratiti˝
4. ˝Jutros mi je ruža procvjetala˝
5. ˝Snijeg pade na behar na voće ˝
6. ˝Mlada Jelka ljubi Janka˝
7. ˝Još ne sviće rujna zora˝
8. ˝Sejdefu majku buđaše˝
9. ˝Žute dunje˝
10. ˝Đevojka je momku prsten povrćala˝
11. ˝Kiša pada trava raste˝
12. ˝Milica jedna u majke˝
13. ˝Oj vesela veselice˝
14. ˝Sitna knjiga na žalosti˝
15. ˝Kraj tanana šadrvana˝
16. ˝Bulbul mi poje ˝
17. ˝Grana od bora˝
18. ˝Kad ja pođoh na bembašu˝

IZLOŽBA SKULPTURA I CRTEŽA ANDRIJE KRSTULOVIĆA – PRIZORI ZAUSTAVLJENI U VREMENU

Hrvatsko građansko društvo Crne Gore, Kotor i Hrvatska matica iseljenika, podružnica Split pozivaju vas u petak, 9. septembra 2016. u 20 sati u Ministarstvo kulture na Cetinju na otvaranje izložbe skulptura i crteža OMAŽ  ANDRIJI  KRSTULOVIĆU Izložba će se održati pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture Crne Gore. Na otvaranju će govoriti Danijela Vulović u ime HGD-a, Branka Bezić Filipović u ime HMI, Split, Vesna Vičević u ime Matice crnogorske, a izložbu će otvoriti Pavle Goranović, ministar kulture. U muzičkom dijelu programa nastupiće dječji mandolinski orkestar HGDCG ”Tripo Tomas” iz Kotora, a biće i prikazan film o životu kipara Andrije Krstulovića. Pozivamo vas da svojim prisustvom uveličate ovaj događaj. -NASTAVAK PROGRAMA “LJETO U PRIJESTONICI” Nakon bogatog programa u toku jula i avgusta, manifestacija “Ljeto u Prijestonici“ nastavlja se i u septembru, tokom kojeg će biti organizovani brojni događaji Septembarski program otvoriće tradicionalna manifestacija “Posjedak u zavičaju”, koja će po četvrti put biti organizovana u Kosijerima, a posjetioci će biti u prilici da uživaju u bogatoj trpezi i domaćim specijalitetima, uz prigodan umjetnički program. Povodom početka nove školske godine Sekretarijat za kulturu i sport Prijestonice Cetinje, na Dvorskom trgu organizuje dječju priredbu. Priredba će se održati 4. septembra sa početkom u 18 časova.

7. septembar rezervisan je za program “Evropska nedjelja mobilnosti: Dan bez automobila”, tokom koje će posjetiocima na Dvorskom trgu predstaviti različite vrste prevoza, a u cilju očuvanje životne sredine.

Tokom septembra biće oganizovane i izložbe slikara Petra Delijevića u ateljeu “Dado”, i Vasko Lipovca u Savremenoj galeriji crnogorske umjetnosti. Konačno, posljednji septembarski segment, a kojim će se ujedno i završti manifestacije „Ljeto u Prijestonici 2016“ biće veliki koncert na Dvorskom trgu, 24. septembra. Ulaz na sve događaje u okviru “Ljeta u Prijestonici” i ove će godine biti besplatan –Koncert Andrije Jovovića u Ministarstvu kulture U Ministarstvu kulture će, u subotu 3. septembra u 20 sati, nastupiti pijanista Andrija Jovović. Solistički koncert mladog umjetnika je uvod u predstojeće studije klavira na Konzervatorijumu u Beču koje će pohađati kao jedan od malobrojnih, selektovanih mladih umjetnika sa naših prostora. Od prvog pojavljivanja, tokom pohađanja niže muzičke škol, i kasnije tokom muzičkog školovanja, Andrija Jovović je bio laureat državnih i međunarodnih nagrada na festivalima na kojima je učestvovao u zemlji i inostranstvu. Na koncertu u Ministarstvu kulture interpretiraće neka od najznačajnijih djela pijanističke literature Mocarta, Betovena i Šopena. Književno veče posvećeno Pavlu Đonoviću -Narodni muzej Crne Gore poziva Vas na književno veče posvećeno Pavlu Đonoviću.Govoriće: Boško Mijanović, Mladen Lompar, Ethem Mandić Stihove će čitati: Slobodan Marunović ponedjeljak, 08. 08. 2016. u 19:30h, Dvorište Biljarde, Cetinje -“Ljeto u Prijestonici”: Objavljeni datumi avgustovskog programa -Nakon bogatog julskog programa manifestacija “Ljeto u Prijestonici“ nastavlja se i u avgustu, tokom kojeg će biti organi brojni događaji – počev od muzičkih, preko dramskih, sve do likovnih i sportskih.

Avgustovski program otvoriće festival “Cetinje Jazz Fest”, koji će sedmu godinu zaredom okupiti brojne renomirane džez muzičare, kao što su: Dr. Wolf Children of the night, Piva Jazz Band, Baltazar, Tatamata Group.

———————————————————————————————————————– -Izložba slika Đura Latkovića Matica crnogorska Ogranak Cetinje u četvrtak 28.07.2016. godine u 20 h u svojim prostorijama (Njegoševa broj 100) organizuje prvu samostalnu Izložbu slika dr Đura Latkovića, načelnika Odjeljenja pedijatrije u Bolnici Danilo I. Biće izloženo 25 slika, uglavnom rađenih tehnikom ulje na platnu a uz zvuke klavira Ivane Kusovac stihove dvije njegove pjesme govoriće glumac Aleksandar Aco Radulovic. O Đurovom umjetničkom stvaralaštvu i ovoj izložbi  govoriće Ljiška Zeković, istoričarka umjetnosti. Izložba će biti otvorena mjesec dana. ——————————————————————– -Promocija knjige “Dijalozi u Parizu” autorke Tijane Živaljević biće predstavljena na Cetinju 27. jula 2016. u 20 časova u dvorštu bivšeg francuskog poslanstva. O knjizi će govoriti: Milica Perišić Fondacija Petrović Njegoš; Jasna Tatar Anđelić, profesorica francuskog jezika i književnosti i prevodilac; Slavica Perović, lingvistkinja i književnica; Tijana Živaljević, autorka.

-Nakon prve promocije održane u Podgorici  06. juna ocijenjeno je da ova knjiga  predstavlja veliko i prijatno iznenađenje za ovdašnju, ali i književnu praksu u širem okruženju. To je knjiga kratkih priča u formi dijaloga zapisanih tokom Tijaninog boravka u Parizu. Knjigu je posvetila majci koja je imala najviše uticaja na njeno odrastanje, formiranje i život na Cetinju. Odlomak iz knjige: Bistro. ,,Kako si odlučio da postaneš muzičar?” ,,Naša kuća u Provansi je uvijek bila puna informacija: časopisa, knjiga, TV kanala, internet… Zasitio sam se informacija. Nisam znao što je istina, što je laž. U odnosima u porodici nikad nisam znao ko je zaista iskren, ko nije. Zato sam odlučio da postanem muzičar. Kada sviram, laži ne postoje. Muzika je uvijek istina.” Tijana Živaljević je rođena 1985. godine u Crnoj Gori, na Cetinju. Nakon dvije godine cetinjske gimnazije odlazi u Sloveniju, gdje završava međunarodnu maturu na engleskom jeziku. Tokom studija na ekonomskom fakultetu u Podgorici, zajedno sa kolegama, organizuje prvi sajam za zapošljavanje u Crnoj Gori, radi kao turistički vodič, zatim kao asistent slovenačkog ambasadora i kasnije kao prevodilac za OEBS. Nakon završenih studija radi prvo kao asistent političkog direktora, a zatim kao savjetnik za ekonomiju i evropske integracije u Delegaciji Evropske unije u Podgorici. Školovanje nastavlja na univerzitetu u Nici, gdje je magistrirala makroekonomiju na francuskom jeziku. Bila je stipendista američke, slovenačke, austrijske i francuske vlade i istraživala svijet. U julu 2013. seli se u Pariz i počinje da radi u Razvojnoj banci savjeta Evrope. Tada nastaju dijalozi zapisani u ovoj knjizi. Danas živi i radi u Crnoj Gori. Kontakt detalji autorke: tzivaljevic@gmail.com           +382 69 823 091 ——————————————————————————— -“Obično veče”-Lane Gutović, Ljetnja pozornica, subota, 21.jul 2016. Zadovoljsto nam je da Vas pozovemo da prisustvujete monodrami Milana Gutovića “Obično veče”, koja će se održati u četvrtak, 21.jula 2016. godine na Ljetnjoj pozornici, sa početkom u 20:00 časova. -Retrospektivna izložba Jakova Đuričića Organizator: Narodni muzej Crne Gore Mjesto održavanja: Crnogorska galerija umjetnosti Miodrag Dado Đurić, (I sprat), Cetinje Kustos: Ljiljana Karadžić, istoričarka umjetnosti Otvaranje izložbe: petak, 01. jul 2016. u 20:00 časova Trajanje izložbe: 01. jul – 23. jul 2016. U petak, 1. jula, s početkom u 20 časova u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ (I sprat) biće otvorena retrospektivna izložba Jakova Đuričića. Na izložbi će biti predstavljeno oko 60 radova (grafike, slike, crteži) koji su nastajali tokom četiri decenije njegovog umjetničkog stvaranja. -Jedanaesti festival animiranog filma NAFF 2016. od 25. juna na Dvorskom trgu Cetinje će od subote, 25. juna, do petka, 1. jula, biti domaćin Međunarodnog festivala animiranog filma „NAFF 2016“ Cetinje i Crna Gora time će time drugu godinu zaredom organizovati jedan od najznačajnijih festivala animiranog filma u široj regiji, koji će ove godine doživjeti jedanaesto izdanje. Uz Cetinje, domaćini sedmodnevnog događaja biće Neum, Trebinje, Mostar, Ston i Posušje. Sve festivalske večeri biće održane na Dvorskom trgu, uz početak projekcija od 21 čas. Sa druge strane, svečano otvaranje festivala biće upriličeno u subotu, 25. juna, sa početkom od 20:30 časova – takođe na Dvorskom trgu. NAFF 2016. okupiće do sada rekordan broj autora sa četiri kontinenta, koji će se publici na Cetinju predstaviti sa 75 filmova. Svake večeri, na Dvorskom trgu će biti organizovana projekcija između osam i 12 filmova, među kojima su i radovi nekih od najznačajnijih globalnih autora animacije. Takođe, publika će na ovogodišnjem festivalu biti u prilici da vidi i niz inovacija iz oblasti animacije u filmovima koji dolaze iz 27 zemalja. Festival je takmičarskog karaktera, te će na kraju biti proglašeni najbolji filmovi u osam kategorija i to – Grand prix NAFF 2016, najbolja 2D animacija, najbolja 3D animacija, najbolja animacija gline – lutke, najbolja muzika, najbolji studentski film, nagrada za likovnost i nagrada publike. Proglašenje i projekcija nagrađenih filmova biće upriličena 1. jula, takođe na Dvorskom trgu. ——————————————————————– Izložba Jovana Miloševića -Narodni muzej Crne Gore Vas poziva na otvaranje izložbe Jovana Miloševića WRAPPED SPACE. Atelje Dado, četvrtak 16.06.2016 u 20 h. Koncert Josipe Lisac Ljetna pozornica, četvrtak 16.06.2016 u 21 h. ———————————————————————————————————- U Kraljevskom pozorištu Zetski dom u subotu 11. juna. sa početkom u 21h svjetski poznata španska trupa Fura Dels Baus predstaviće se konačno i crnogorskoj publici premijerom predstave PORODICA SJEĆANJA. Predstava nastaje kao proizvod desetodnevne radionice na kojoj će reditelj Pep Gatall raditi isključivo sa crnogorskim glumcima. Na radionici se ukrštaju teme nagrađene na EU Creative Europe – “Sjećanje” Fure Dels Baus i “Nova porodica, Kontra Kapitalizmu i za Humanizam, Kraljica Jelena Savojska” Kraljevskog pozorišta Zetski Dom… —————————————————————————————— -U Kraljevskom pozorištu Zetski dom u okviru MIT festa u subotu, 4. juna sa početkom u 20h biče izveden koncert ŽANA MARINKOVIĆ LEKIĆ (flauta) I OLEKSIJ MOLČANOV (klavir) Program koncerta: G.Ph.Telemann                         SONATA f-moll R.Schumann                              3 ROMANCES     Op.94 P.I.Tchaikovsky                         ARIA Lensky iz opere Evgenije Onegin D.Krdžić                                     SONATA za flautu i klavir O.Taktakishvili                         SONATA ————————————————————————————————— -Izložba “Svjetlost i vrijeme“ Mihaila Muja Jovićevića u Ministarstvu kulture Izložba “Svjetlost i vrijeme“ autora Mihaila Muja Jovićevića biće otvorena u Ministarstvu kulture, 2. juna 2016. u 17 sati. Izložba „Svjetlost i vrijeme“ organizuje se u sklopu programa koji prati 14. sjednicu Borda Foruma slovenskih kultura, koja se od 2. do 4. juna održava na Cetinju. Ovom postavkom djela, rađenih većinom u kombinovanoj tehnici, autor tretira religijske teme, uzimajući kao motiv hrišćansku tradiciju, uobličenu u poseban likovni izraz. Autor je usmjeren na lik Bogorodice i otvoreno sugeriše na posebnu povezanost našeg kulturnog prostora i ikona Djevice Marije. Mihailo Mujo Jovićević završio je Srednju umjetničku školu u Herceg Novom, te Akademiju likovnih umjetnosti u Beogradu. Studirao je slikarstvo kod Mila Milunovića, a konzervaciju kod Milorada Medića. Radio je kao kustos i muzejski savjetnik, te kao profesor na više fakulteta. Učestvovao je na brojnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima i Trinaestojulske nagrade. Ima status istaknutog kulturnog stvaraoca. ———————————————————————————————————– -U Kraljevskom pozorištu Zetski dom u poneđeljak, 30. maja sa početkom u 10h biće prezentacija grupe La Fura dels Baus i reditelja Pep Gatella koji će kroz proces sa studentima i već svršenim glumcima cetinjske akademije dramskih umjetnosti doći do finalnog projekta koji će imati svoju premijeru 11. juna. La Fura dels Baus je kompanija u stalnom procesu evolucije koja je upućena, od svog osnivanja 1979. godine, novim izazovima u oblasti pozorišne umetnosti. Njihovi programi i konkretne akcije izazvale su velike reakcije kako kritike tako i međunarodne javnosti. Sa sigurnošću možemo reći da se Accions (1983) La Fura dels baus smatra kultom hiljadama fanova širom svijeta. La Fura je razvio tokom godina, sopstvenu bazu kolektivnog stvaranja, jezik, stil i sopstvenu estetiku. Između 1979. i 1983. La Fura dels baus bavi se uličnim teatrom. Ova klica evoluirala u pozorišni concept zasnovan na klasičnoj ideji spektakla , kombinujući sve vrste scenskih resursa . Najznačajniji doprinos La Fura bio je u interakciji sa prostorom koji je tradicionalno rezervisan za javnost i prilagode svoj scenski rad na arhitektonskim elementima prostora u kojem se svaki nastup odvijao. Fuzija tehnike i discipline definiše ” furana jezik “, termin takođe primenjen na rad drugih kompanija . Accions ( 1984 ) bio je prvi performans vezana za ” furana jeziku “, koji je pratio SUZ / O / SUZ ( 1985 ) , Tier Sun ( 1988 ) , imenica (1990) , MTM ( 1994 ) , Manes ( 1996 ) , OBS ( 2000 ) , ” Matria 1 – Tetralogi amfibijski – Stvaranje ” ( 2004) , OBIT ( 2004 ) , Imperium ( 2008 ). Od devedesetih La Fura dels baus još više širi svoj raznovrsni kreativni rad, približava pozorišne tekstove, digitalnom pozorištu, akcije na ulici, postavljanjem savremenih muzičkih projekata , opere ili vođenje korporativnih događaja . La Fura je obavljao Svečano otvaranje JJ . OO . 1992 u Barseloni , koji je prenosila televizija. Nakon toga kompanije kao što su Pepsi , Mercedes Benz , Peugeot , Volksvagen , Svatch , Airtel, Microsoft , Absolut Vodka , Columbia Pictures , Varner Bros , Luka Barcelona , Telecom Italia i Sun Microsistems sui m povjerili promotivne aktivnosti širom svijeta . La Fura dels Baus je stvorio sopstvenu etiketu, sa katalogom koji obuhvata 14 naslova , ali je takođe objavio svoje kreacije sa oznakama kao što su Dro , Virgin i Subterfuge. Razni kursevi i radionice koje obučavaju aktere/glumce ” furana jeziku” . Nove tehnologije su se priključile radu u kompaniji . Slično tome, kompanija je stvorila novi oblik scenskih efekata u operskom svijetu . Radovi kao što su, između ostalog, Atlantida Manuel de Falla , mučeništva S v e t o g S e b a s t i j a n a K l o d a D e b i s i j a , L a Damnation Fausta Hector Berlioz i DK . Don Kihot u Barseloni Jose Luis Turina , La Simphonie fantastikue Hector Berlioz , Damnation Fausta za Bohum Ruhr Triennale (Nemačka), The Magic of Mozart Faluta ; Nebo ćerka Huan Hose Falcon Sanabria je Tetralogi od Vagner ; Le Grand Macabre je Ligeti , Turandot od Pučini . Naumon je najhrabriji projekat kompanije . On je počeo svoje putovanje kroz Mediteran u Đenovi . Od tada , prelazi obale svjetskih mora. Naumon je označio vrhunac proslave 25. godišnjice kompanije U m a j u 2 0 1 0 . g . o b j a v i o s v o j d e s e t i F u r a F u r a j e z i k a u p r o j e k t u “Titus Adronikus ukusa ” , adaptacija klasičnog jela V.Shakespeare gdje spajaju pozorište i gastronomiju. Više na sajtu www.lafura.com ———————————————————————————— U Kraljevskom pozorištu Zetski dom u ponedeljak, 30. maja sa početkom u 19h počinje Master class Diega de Bree (režija, gluma, pisanje) javni otvoreni proces rada na dramskom tekstu pred publikom i studentimana hibridnim dramama (hibrid plays) koje su radili Jovana Bojović/Gian Maria Cervo SLOBODNO VRIJEME ILI TAMNO JE SVIJETLO HIBRID PLAYS Osnovni i centralni koncept za “plays” je u radnom procesu u okviru radionica koje počivaju na ideji o “kulturnom prevođenju” u pozorištu u Evropi. Projekat će funkcionisati kao niz sastanaka koji će spojiti pozorišna iskustva i dramaturšku praksu Mediterana i sjeverne Evrope. Partneri bi morali da eksperimentišu na stvaranju hibridnih predstava u kojima bi bile povezane i jedna i druga kako  nacionalna tako  i kulturna perspektiva. Partneri će raditi na stvaranju tri hibridne drame uključujući dramaturge iz Italije, Norveške i sa prostora bivše Jugoslavije. Kada rad na tim hibridnim dramama bude gotov, partneri će tražiti da dramaturzi, glumci i reditelji eksperimentišu u nekim fazama tokom procesa izvođenja radionica. Rediteljski posao će biti organizovan tako da će drame dramaturga Gian Maria Cervo, Dejan Dukovski i Jon Jasper Halle biti na raspolaganju za radionice.  Te tri drame će biti prerađene od strane tri mlada dramaturga Joele Anastasi, Jovana Bojovic i Demian Vitanza. Zbog prirode projekta, originalne predstave nikada neće biti prerađene od strane mladog dramaturga na istom jeziku/iz iste države. Dramaturzi koji će učestvovati u ovom projektu, će biti u mogućnosti da saznaju kako izgleda kada se sukobe različite prespektive i taj “pronađeni material” (koji je, kako kaže profesor Paul Castagno sa UNC Wilmington , dramski materijal isto koliko pronađeni material u vizuelnim umijetnostima), a to je nešto što ima sve više veze sa našim iskustvom evropskih i globalnih građana u post-multikulturalnoj eri. Stoga, oni će raditi na stvaranju novih formi predstava koje će se svidjeti široj javnosti. Rad na prerađenim odnosno hibridnim dramama će biti  kontrolisan od strane partnera koji će organizovati mjesečne sastanake sa mladim dramaturzima. Kada sve tri hibridne drame budu gotove, partneri će uraditi svaku od te tri predstave na tri različita jezika. Kao žavršna faza projekta, u Italjii, u Milanu će se vršiti javna čitanja pred publikom od strane profesionalaca.  Nakon toga uslijediće diskusija, sukob mišljenja. Završni dio projetka kada je riječ o prikazivanju postignutih rezultata održaće se u Viterbu, đe će kustos Christian Caliandro i novinar George Monbiot diskutovati sa direktorima koji su učestvovali, kao i sa dramaturzima  u cilju proširenja projekta. Takođe,  prilikom susreta u Viterbu, na sajtu će biti dostupni rezultati projekta Engleskog paketa koji sadrži šest predstava.

Glavni Partner

“Quartieri dell’Arte”(organizuje kompanija: Soc. Coop. Teatro Stabile delle Arti Medioevali”) je vodeći italijanski festival kada je riječ o novim pisanim djelima. Održava se svake godine u Viterbu i u Rimu, osmišljen je i vođen od strane italijanskih pisaca Gian Maria Cervo i Alberto Bassetti. Festival promoviše dramaturge tako što se izvode njihove predstave na mjestima koja su poznata po svojoj ljepoti (kao što su Palazzo Farnese, Caprarola, Palazzo dei Pioniri, Popes Palace i nekoliko starih crkava u oblasti Viterba, narodnim pozorištima, ali i na neobični kako prirodnim tako i industrijskim mjestima) i uključuje ih u složene procese i transdisciplinarne prakse.

OSTALI PARTNERI

Outis, Centro Nazionale per di Drammaturgia, Milano, Italija je nacionalni centar za dramsku režiju koji svake godine organizuje Festival Tramedautore u Piccolo teatru di Milano. Centro Sperimentale di Cinematografia-Scuola Nazionale di Cinema, Rim, Italija je italijanska filmska škola. Osnovana je u 1935. godine, ujedno je i najstarija filmska akademija u Evropi i među nastavnicima su kandidat za Oskara Giancarlo Giannini, dobitnik Oskara Piero Tosi kao i legendarni snimatelj Giuseppe Rotunno. ATCL- Associazione Teatrale fra i Comuni del Lazio, Rim, Italija je mreža pozorišnih scena. Nutrimenti Terrestri, Messina, Italija je pozorišna kompanija u potpunosti posvećena novim dijelima, vođena od strane popularnog glumca Ninni Bruschetta. Kraljevsko pozorište “Zetski Dom” Cetinje, Crna Gora je najstarije pozorište u Crnoj Gori. KHIO, Oslo, Norveška je Univerzitet umijetnosti norveške prijestolnice i ima svijetsku reputaciju kao centar za eksperimentisanje u oblasti pozorišta i umijetnosti. ———————————————————————————————————————————————————- U Kraljevskom pozorištu Zetski dom u okviru MIT festa u petak, 27. i subotu 28. maja sa početkom u 20h gostuje Zvezdara teatar sa predstavom

VOZ

Pisac: Kormak Makarti Prevod: Milica i Branislav Mihajlović Režija i adaptacija: Voja Brajović Adaptacija scene i kostima: Jelisaveta Tatić Čuturilo Igraju:VOJA BRAJOVIĆ I SERGEJ TRIFUNOVIĆ Riječ reditelja Voja Brajović “Inspirisan delom Kormaka Makartija, jedino što želim ovom predstavom je, da izazovem kritički odnos i svest o tome kuda ovaj svet ide. I naravno, pre svega, čovekoljublje, koje ima veliku moć da spreči propast civilizacije. Po mom mišljenju, najbolji lek za čoveka i njegovo najjače oružje je kultura, čiji su najvažniji segmenti umetnost i reč.” Riječ glumca Sergej Trifunović “U početku svega, beše reč. Reč, istovremeno najskuplja i najjeftinija stvar. Ništa se ne bagateliše tako olako kao reč. Pokušavam da napišem nešto za program, ali mi se u lice ceri zaludnost tog čina. Da se išta smisleno da napisati, scenska postavka ovog dela, bila bi besmislena. Ovo nije pozorišna predstava. Ovo je nešto sa čime ćemo se svi mi, sudarati do kraja života, tog voza bez konduktera, kome se početna, krajnja i usputne stanice, ne mogu znati.” Svjetsku premijeru predstave Voz (The Sunset Limited) izvela je pozorišna trupa Stepenvulf, u Čikagu, država Ilinois;umjetnički direktor bila je Marta Lejvi, a izvršni direktor Dejvid Hokenson. Kormak Makarti, je rođen u Roud Ajlendu 1933. godine, aodrastao je u Tenesiju, autor je desetak romana i dobitnik Pulicerove nagrade, Američke književne nagrade i Nagrade američkog kruga književnih kritičara. Na našem jeziku dostupna su četiri romana ovog sjajnog pisca: Put, Nema zemlje za starce,Krvavi meridijan i Svi ti lepi konji. The Sunset limited je dramanapisana 2006. po kojoj je 2011. snimljen istoimeni film saSamjuel L. Džeksonom i Tomi Li Džonsom. Film snimljenprema delu Nema zemlje za starce osvojio je cetiri Oskara,a ekranizovan je i njegov roman Put. -KONCERT NEDE MALIŠIĆ -Povodom Desetogodišnjice obnove nezavisnosti Crne Gore, Matica crnogorska Ogranak Cetinje, u svojim prostorijama (Njegoševa broj 100) danas (20. maja) u 18 h organizuje Koncert Nede Mališić, kontrabas. Klavirska pratnja Anja Abramović. P R O G R A M

1.  Adolf Mišek, Sonata br. 1, A-dur

 I Allegro II Andante religioso III Allegretto

2. Johann Baptist Vanhal, Koncert D-dur

I Allegro moderato II Adagio III Allegro moderato 

3. Giovanni Bottesini, La Sonnambula

Neda Mališić (1993) prvi susret sa kontrabasom, za žene ne tipičnim instrumentom, imala je sa 14 godina kada je upisala srednju muzičku školu Vasa Pavić u Podgorici, u klasi prof. Veljka Belevića. Kao članica orkestra, sastavljenog od mladih muzičara iz 12 zemalja, u svojstvu predstavnika Crne Gore prvi put je javno nastupila u Makarskoj 2009. godine. Nagrađivana je na međunarodnim takmičenjima, među kojima se izdvaja “Petar Konjović” u Beogradu, gdje je osvojila III mjesto, kao i na republičkim takmičenjima kako u solo kategoriji, tako i kao dio kamernog sastava. Članica je akademskog orkestra Muzičke akademije na Cetinju sa kojim je nastupala na mnogim crnogorskim festivalima: Kotor Art, Espressivo, Barski ljetopis kao i na festivalima u Beču, Budimpešti i Skadru. U okviru internacionalnog festivala klasične muzike i opere ” Operosa ” učestvovala je 2014. godine. Pohađala je seminare kod istaknutih kontrabasista kao sto su: Miroslav Gajdoš (SLO), Duncan Mc Tier (SAD) i Ljubinko Lazić (SRB). Kao solista nastupala je širom Crne Gore. Trenutno je na specijalističkim studijama kontrabasa na Muzičkoj akademiji na Cetinju, u klasi prof. Pavela Aksamita, a pored toga, članica je prvog crnogorskog ženskog orkestra Montenegro Muse, osnovanog 2013. godine. Anja Abramović (1992) rođena je na Cetinju. Završila je specijalističke studije klavira sa najvišom ocjenom na Muzičkoj akademiji na Cetinju,u klasi profesora Bojana Martinovića. Dobitnik je međunarodnih i republičkih nagrada na muzičkim festivalima u Crnoj Gori i regionu. Anja nastupa kao solista, kamerni muzičar i korepetitor. Kao solista u februaru 2014. godine predstavljala je Crnu Goru na festivalu savremene muzike (Weekend de Clavier Contemporain) u Parizu. Na istom festivalu nastupila je i u februaru 2016. godine. Kao solista predstavila se na Osmom međunarodnom muzičkom festivalu Espressivo, koji se održava na Cetinju.Učesnik je više međunarodnih seminara kod svjetski priznatih profesora, kao što su: Jurij Kot, Vladimir Ovcinikov, Vladimir Viardo, Alexander Bonduryanski, Aleksandar Serdar, Polina Osetinskaya i dr. Takođe je bila polaznik prestižnog majstorskog kursa ‘Academie musicale de Villecroze’u Francuskoj, na kojem je aktivno radila sa renomiranim francuskim pijanistom Jean-Claude Pennetier-om. Kao pripravnik osposobljavala se na Muzičkoj akademiji na Cetinju (2015/2016). Trenutno radi u nižoj muzičkoj školi ‘Savo Popović’ na Cetinju, na klavirskom odsjeku. Dobrodošli. -Melodrama Enoh Arden u Zetskom domu Predstava „Enoch Arden“, koju izvode sestre Marija i Milica Vicković, biće odigrana na sceni kraljevskog pozorišta Zetski domu (večeras-četvrtak) 19. maja sa početkom u 20 sati. Tekst Alfred Tennysohn Muzika Richard Strauss Nastupa glumica Marija Vicković, kao naratorka, u pratnji pijanistkinje Milice Vicković. Poema se zove „Enoh Arden“ po glavnom junaku, a napisao ju je veliki engleski pjesnik Alfred Tenison u devetnaestom vijeku. Kasnije je Strauss komponovao muziku za ovaj komad. Od tada se ova poema izvodi kao melodrama sa naratorom (glumcem) i klavirom (pijanistom). Predstava je dio MIT festival Kontakt 067642360 -Promocija romana Borislava Cimeše “S one strane života” u Ministarstvu culture Ako ste u mogućnosti, dođite na jedno divno književno veče. Borislav Cimeša je objavio roman “S one strane života” o Božićnom ustanku 1919. To je prvi roman o Božićnom ustanku. Promocija knjige će se održati na Cetinju, u četvrtak 19. maja 2016. g. u 19h, u zgradi Ministarstva kulture. O knjizi će govoriti: mr Aleksandra Vuković, mr Nela Savković Vukčević, Vlatko Simunović i autor. -Izložba „Nove crnogorske jubilarne kovanice Muzej novca Centralne Banke Crne Gore poziva Vas na otvaranje Izložbe „Nove crnogorske jubilarne kovanice“. Izložba se otvara 19. maja 2016. U 19. časova, Muzej novca, kuća Crnogorske banke. Autori radova su učenici Srednje likovne škole „Petar lubarda“. ————————————————————————————– “Aveti” Henrika Ibzena u Zetskom domu -U Kraljevskom pozorištu Zetski dom u okviru MIT festa u utorak,17. maja sa početkom u 20h biće izvedena predstava Henrik Ibzen AVETI U predstavi igraju: Mirjana Karanović, Branko Cvejić, Slobodan Beštić, Milan Marić i Jovana Gavrilović. Autorski tim predstave čine: Andrej Nosov (reditelj) Vuk Bošković (dramaturg), Janko Dimitrijević (producent), Mirna Ler (scenografkinja), Lejla Hodžić (kostimografkinja), Nikola Tomašević (scenski pokret), UDragan Đurković (dizajner svijetla) i Dušan Pavlović (sufler). Predstava Aveti nastala je u koprodukciji Hartefakt fonda, Grad Teatra-Budva, MESS festivala iz Sarajeva i Bitef teatra iz Beograda, uz podršku Ovation BBDO. Aveti predstavljaju sublimaciju umjetničkog izraza i tema kojima su se bavile prethodne predstave Andreja Nosova, a u kojima dominiraju motivi straha, bijesa, tuge i sveopšteg beznađa. Predstava je postavljena u minimalističkom salonu u kome se tokom jednog dana rešavaju pitanja vezana za prošlost i budućnost ljudi iz (naše) građanske klase koja je mnogo htjela, a malo postigla. Ipak, ovo nije „britka kritika društva“ ili „sveobuhvatna teorija o tome što ne valja sa nama i kako to treba ispraviti“ već prije svega predstava o ljudima koji su se našli prikovani uz zid. Ibzenove Aveti su jedna od građanskih drama njegovog srednjeg, naturalističkog perioda, koje se nalaze u temeljima pozorišta prve polovine dvadesetog vijeka. U svojoj srži, ovo je problemski komad o instituciji braka, o palanci i o poziciji žene u građanskom društvu, žene koja je i dalje potlačena. Aveti predstavljaju pokušaj prebacivanja antičke grčke tragedije u građanski salon koji postaje novo središte društvenih sukoba i problema, koji više nisu posljedica „igre bogova“ nego duboko korumpiranog društva. Sa Avetima i gospođom Alving, Ibzen nam pokazuje što se dešava kada osoba odabere „dužnost“ i poštovanje uspostavljenih malograđanskih normi umjesto slobode. Usljed ovoga, svaki pokušaj gospođe Alving da svom životu da neki smisao samo ju je još više gurao u propast, i ne samo nju nego i one oko nje. Predstava govori o konkretnim posledicama njenih prošlih odluka sa kojima sada ona i drugi likovi u predstavi, Osvald, pastor, Regina i Engstrand, moraju da se suoče. Tu nema ničega što će promijeniti sudbinu čovječanstva, umiriti bogove ili ispraviti istorijske nepravde. To su samo životi koji moraju da se žive i emocije koje moraju da se osjete.Predstava “Aveti”, po istoimenoj drami Henrika Ibzena, je komad o instituciji braka, o palanci i o poziciji žene u građanskom društvu, žene koja je i dalje potlačena.”Aveti” predstavljaju pokušaj prebacivanja antičke grčke tragedije u građanski salon koji postaje novo središte društvenih sukoba i problema, koji više nisu posljedica „igre bogova“ nego duboko korumpiranog, licemjernog i malograđanskog društva. O PREDSTAVI Predstavu „Aveti“ spremali smo par meseci, ali je osećaj kao da na njoj radimo godinama. U prethodne tri godine, sa Andrejem  Nosovim sarađivao sam na 4 predstave i svaka od njih sada izgleda kao deo puta koji vodi ka ovom Ibzenovom tekstu. Sve teme, motivi i ideje koje smo „jurili“ u njima: strah „Izopačenih“, bes „Hinkemana“, tuga „Gladi“ i sveobuhvatno beznađe „Vertera“ sublimiraju se u ovoj predstavi. Ibzenove „Aveti“ su jedna od građanskih drama njegovog srednjeg, naturalističkog perioda, koje se nalaze u temeljima pozorišta prve polovine dvadesetog veka. Ovaj komad, napisan kao odgovor na žestoku kritiku koju je pretrpeo zbog „Lutkine kuće“ („Nora“), zajedno sa „Hedom Gabler“, „Narodnim neprijateljem“, pomenutom „Norom“ i „Stubovima društva“ u stvari je veliki projekat „prebacivanja“ antičke grčke tragedije u građanski salon koji je novo središte društvenih sukoba u kome se raspravlja o prošlosti i definiše budućnost. U svojoj srži, ovo je problemski komad o instituciji braka, o palanci i o poziciji žene u građanskom društvu, žene koja je i dalje potlačena, samo što su ti „okovi“ sada nevidljivi. Napad na „Noru“ usledio je zbog Ibzenovog zaključka da je brak za ženu zatvor i da je jedini način da se njega oslobodi – napuštanje istog. Sa „Avetima“ i gospođom Alving, Ibzen praktično uzima tezu „šta bi bilo da Nora nije napustila muža?“ i onda je razvija do njenog krajnjeg ishodišta: život gospođe Alving bio je osuđen na propast u trenutku kada je odabrala „dužnost“ umesto „slobode“ i svi njeni pokušaji da svom životu da neki smisao su je samo još dublje gurali u propast. U Ibzenovim komadima se mnogo govori, a malo radi. U svim tim razgovorima se konstruiše, dekonstruiše, rekonstruiše i uništava prošlost, a samim tim i likovi koji su je živeli/izmislili. U srcu svega je velika laž koju treba razotkriti, a do nje se dolazi isto kao i do središta glavice luka: mukotrpnim procesom koji izaziva suze i po neku posekotinu. U tom moru reči i njihovih raznih implikacija, kontradiktornosti, dvosmislenosti i nedovršenih misli, vrlo se lako može izgubiti srž likova i radnje. Ista replika se izgovori u trećoj i devetoj sceni, sa potpuno suprotnim podtekstima, ali kako ih povezati kada se između njih nalazi gomila i gomila digresija, pasivne agresije i anegdota iz prošlosti? Sa Ibzenom sve može da izgleda „prazno“ spolja ako nije „puno“ iznutra. I zbog toga je ova predstava sublimacija prethodne četiri. Jer se ovaj tim pozorišnih radnika iznova i iznova bavio tim „punjenjem iznutra“. Mi nismo prethodnim predstavama po svaku scenu hteli da stvorimo „alternativu“ mejnstrimu srpskog pozorišta, ali svakako jesmo pokušali da u svom radu prikažemo i pokažemo ono što se nas tiče i ono čega mislimo da nema dovoljno u domaćim pozorištima. Bez laži, bez glumačkih, rediteljskih i spisateljskih „bravura“ koje su same sebi poenta, bez stvaranja spektakla po svaku cenu, bez jeftinih fora baziranih na standardu da je psovka = smeh. Konstantna težnja u našem radu je da ono što se dešava na sceni treba da se dešava „sad i ovde“. Tako smo pravili  „Aveti“. Ovo je predstava u kojoj se istražuju i prikazuju najintimnije emocije likova koje nastaju kao posledica interakcije sa drugim likovima u svetu koji je nezainteresovan za njih. „Aveti“ mogu da budu „poslednji čin tragedije“, ali ova predstava je sa namerom odvedena u drugi pravac: sve je postavljeno u minimalistički stilizovani salon u kome se tokom jednog dana rešavaju pitanja vezana za prošlost i budućnost likova iz (naše) građanske klase, koja je svašta htela, a malo postigla. Ipak, ovo nije „britka kritika društva“ ili „sveobuhvatna teorija o tome šta ne valja sa nama i kako to treba ispraviti“ već pre svega predstava o likovima koji su se, bukvalno, našli prikovani uz zid. Emocije se ovde ne igraju, one se ne dokazuju, već su tu, jednostavne, čiste, „napunjene iznutra“. Sada i ovde. Gospođa Alving želi da završi sa svojim dosadašnjim životom i svim užasom koji je tokom njega proživela. Ali taj život ima „konkretne posledice“ sa kojima sad i ona i Osvald i Pastor i Regina i Engstrand moraju da se suoče. Tu nema ničega što će promeniti sudbinu čovečanstva, umiriti bogove ili ispraviti istorijske nepravde. To su samo životi koji moraju da se žive i emocije koje moraju da se osete. To je vatra koja mora da gori, vatra zbog koje su oni prikazani tako kako su prikazani, i vatra zbog koje se reditelj, svi glumci ove predstave i cela njena ekipa bave pozorištem. Vuk Bošković, dramaturg —————————————————————————————————————————— -“Pismo” Paola Nanija u Zetskom domu U Kraljevskom pozorištu Zetski domu okviru MIT festa u poneđeljak, 16. maja sa početkom u 20h gostuje Teatar Paola Nanija sa predstavom PISMO “Pismo”  Paola Nanija je komad koji je poznat na međunarodnom nivou, i najizvođenijem performansu Danske. Prvi put je izveden 1992. godine i od tada je izvođen u 34 zemlje. Internacionalna štampa je predstavu „Pismo“ nazvala Kultom i Klasikom, koji još uvjek privlači publiku različitog godišta i kulture. U “Pismu” je ista priča ispričana na 15 potpuno različitih načina: u vestern stilu, u stilu nijemog filma, bez ruku, kao horor, cirkusantski, iznenađeno, vulgarno, pripito, magično… No sve varijacije imaju dvije zajedničke stvari: ni riječ nije izgovorena, a rezultat je veoma duhoviti “krešendo” igara i iznenađenja.Kvalitet“Pisma”je baziran na jednostavnosti: bez scenografije, bez posebne rasvjete,nema specijalnog efekta, specijalnih kostima, preciznost, vrijeme i fantazija. Predstava je puna detalja, gegova od početka do kraja i ne daje nijedan minut pauze u smijehu publike. Paolo Nani Teatar je osnovan u Vordingborg u Danskoj, 1995.g. Od tada Paolo Nani je proizveo veoma malo predstava,a sve su dobile veoma izuzetan uspeh u međunarodnompozorišnom svijetu.Paolo Nani je nadaleko poznat po svom izvanrednom osjećaju za vrijeme, duhovitom i preciznom govoru tijela i majstorstvu u facijalnim ekspresijama. “Pismo”, “Umjetnost umiranja”, “Jekill & Hide” i “Jekill na ledu” napravljeni su za ulicu, to su četiri najpopularnija performansa Paola Nanija, kojise i dalje igraju po svijetu. “Mala katastrofa” je Paolo Nanijeva najnovija produkcija. ———————————————————— -U Kraljevskom pozorištu Zetski dom u okviru MIT festa u neđelju, 15. Maja sa početkom u 20h gostuje Gradsko pozorište iz Podgorice sa predstavom Maja Todorović KINEZ (14+) Režija: Anja Suša U predstavi igraju: Jelena Simić, Emir Ćatovići Goran Slavić, a značajno učešće ima i Dječji hor “Zvjezdice” na čelu sa dirigenticom AnomKlepić. “Drama “KINEZ” Maje Todorović dotiče mnoge neuralgične tačke naših (post)tranzicionih trauma čije su najveće žrtve deca koja su junaci ove priče. Kroz naizgled malu priču o nastajanju jednog prijateljstva između dječaka i djevojčice i pronalaženja zrna smisla i razuma u svetu surovih predrasuda i neprepoznavanja i neuvažavanja drugih i drugačijih, reflektuje se daleko složenija priča o savremenom društvu koje nije naklonjeno nežnosti, iskrenosti i koje, iznad svega, prezire slabost. Ovo je priča o ljubavi, prijateljstvu i mašti. Ovo je priča o čarobnjaku ”Kinezu” koji može da vidi šareni svet drugačijim očima. Ovo je, takođe, i priča o današnjem vremenu ali i o sećanju na neko drugo vreme koje nismo zaboravili i nikada nećemo. Ovo je i Goranova, Jelenina i Emirova priča. I moja. I vaša.” Anja Suša, Reditelj ————————————————————————————————————- -Dvije izložbe i džez koncert za Noć muzeja -Narodni muzej Crne Gore povodom obilježavanja Noći muzeja i Međunarodnog dana muzeja, u subotu, 14. maja u 19 časova, u Crnogorskoj galeriji umjetnosti Miodrag Dado Đurić, organizuje izložbu fotografija Arna Fišera. Izložba obuhvata 139 crno-bijelih fotografija Arna Fišera (1927–2011), jednog od najznačajnijih fotografa druge polovine 20. vijeka, pružajući tako pregled njegovog izuzetnog stvaralačkog opusa. -Istog dana, u 20 časova, u Ateljeu DADO, biće otvorena izložba Zorana Naskovskog ”Smrt u Dalasu / dokumenti 2000–2016”, dok će od 20 časova i 30 minuta ispred Ateljea nastupiti džez bend ”MP-trio”. -U ponedjeljak, 16. maja u 12 časova, u Crnogorskoj galeriji umjetnosti Miodrag Dado Đurić, biće otvorena izložba ”FOTODOKS – Past is Now”. Nakon otvaranja izložbe održaće se stručno vođenje kroz izložbu Arno Fišer – Fotografije i izložbu Past iz Now. O izložbama će govoriti profesor fotografije na Fakultetu likovnih umjetnosti Cetinje i umjetnik Lazar Pejović. ——————————————————————————————————————————————— U Kraljevskom pozorištu Zetski dom u petak, 13.maja sa početkom u 20h biće prikazana predstava Ken Kesey LET IZNAD KUKAVIČJEG GNIJEZDA Režija, scenografija, izbor muzike, dizajn svijetla: Diego de Brea Dramatizacija: Diego de Brea & Stela Mišković Kostimografija: Blagoj Micevski Asistentirežije: Zoran Rakočević I Damjan Pejanović Igraju: Srdjan Grahovac- Mek Marfi Dejan Ivanić-Dejl Harding Jelena Simić-Sestra Rečid Branimir Popović – Doktor Spivi Dušan Kovačević – Čezvik Goran Vujović – Taber Marko Todorović – Bili Bibit Omar Bajramspahić – Martini Želimir Šošo – Poglavica Momčilo Pićurić – Elis Zoran Rakočević – Banćini Andjelija Rondović – Sestra Flin Aleksandar Gavranić – Voren Karmen Bardak – Kendi Fotograf: Duško Miljanić ————————————————————————– “Moje dete” Stojana Srdića u Zetskom domu -U Kraljevskom pozorištu Zetski dom u okviru MIT festa u četvrtak, 12. maja sa pošetkom u 20h gostuje Beogradsko dramsko pozorište sa predstavom: Stojan Srdić – MOJE DETE Adaptacija,režija i idejno rešenje scene: Ana Đorđević Scenograf: Milica Vučković Kostimograf: Lana Cvijanović Kompozitor: Vladimir Petričević Scenski pokret: Marija Milenković Scenski govor :Dr Ljilјana Mrkić Popović Asistent kostimografa: Milica Radovanović FOTOGRAFIJE Sonja Žugić LICA Ranka :Jovana Gavrilović  Mirka : Ivana Nikolić  Borkan : Andrej Šepetkovski  Zule : Vladan Milić  Institucija : Jelisaveta Orašanin  Miško : Mladen Sovilј O DJELU Komad „Moje dete“ Stojana Srdića, nagrađen godišnjom Nagradom Udruženja dramskih pisaca Srbije „Branislav Nušić“ za 2014. godinu, uvodi u pozorišnu produkciju nekoliko klјučnih, ali najčešće prećutkivanih socijalno-angažovanih tema: položaj i uslove života Roma u urbanom okruženju; nasilјe u porodici; seksualno zlostavlјanje djece; pubertetsku trudnoću… Ova veristički ispraćena socijalna tragedija, priča je u prvom planu o Romima, ali posjeduje i univerzalne premise o posljedicama neobrazovanja i siromaštva na raspad porodice, moralnih vrijednosti, lјudskosti uopšte. Komad daje gotovo dokumentaristički brutalnu sliku načina – ne može se reći – života, već opstajanja u začaranom krugu marginalizovane i izopštene grupe, koji je teško razbiti. RIJEČ PISCA Dramu „Moje dete“, zamislio sam davne 2004.godine, kada sam upoznao devojčicu koja je tek ušla u trinaestu godinu i koja je u krilu držala šestomesečnu bebu i nešto joj pevušila. Upitao sam je čije to dete tako brižno čuva i na kojem mu to jeziku peva. Prvo se malo uplašila, a onda je tiho i ponosno rekla: „Ovo je moje dete, a pevam na mom, na ciganskom.“ Dugo sam je posmatrao, a zatim upitao za dozvolu da sednem pored nje. Nasmešila se i napravila mi je mesto na klupi. Ništa je nisam pitao. Dugo sam sedeo i gledao u nju i u bebu, a onda je ona počela svoju priču. Kao dvanaestogodišnjakinja zatrudnela je sa svojim drugom igrajući se „mame i tate“ za novu godinu. Skoro do pred sam porođaj nije znala da je trudna, a kad je to postalo očigledno, majka ju je dovela u dom za decu bez roditelјa gde se porodila. Tu je i ostala, jer joj je majka u međuvremenu umrla. Takođe mi je rekla da ju je pre toga, kad je imala deset, možda jedanaest godina nasilno oblјubio neki rođak… Hteo sam da zapisujem to što je govorila, ali nije mi dozvolila. Nisam ništa zapisao, ni tada, a ni kasnije, ali sam u sećanju nosio to mlado lice sa lepim detetom u krilu. Da sećanje ne bi izbledelo, napisao sam ovu dramu. Stojan Srdić RIJEČ REDITELjA Piča o Romima u Srbiji je priča o samoj Srbiji. Ana Đorđević O PISCU Stojan Srdić je rođen 1950.u Medenim Selištima kod Glamoča (bivša BiH). Autor je pet knjiga pjesama, dva romana i dvije knjige pripovjedaka, objavlјenih kod najznačajnih srpskih izdavača. Autor je sedam pozorišnih drama koje su štampane u knjizi „Izabrane drame“ (UDPS 2014), kao i u časopisima „Scena“, „Vidici“ i ediciji „Svremena srpska drama“. Napisao je preko dvadeset radio drama koje su realizovane, a pojedine su prevedene i snimlјene na nekoliko stranih jezika. Učesnik je i dobitnik je nekoliko nagrada za radio dramu na domaćim i stranim festivalima. Dobitnik je dvije Nagrade „Branislav Nušić“ na konkursu Udruženja dramskih pisaca Srbije – za dramu „Anđeo sa verande“ (2005) i „Moje dete“ (2015). Zastuplјen je u mnogim antologijama poezije i proze. O REDITELjU Ana Đorđević (Beograd, 1977) studirala je Pozorišnu i radio režiju, na Fakultetu Dramskih Umetnosti u Beogradu, a diplomirala predstavom “San letnje noći” Vilјema Šekspira u Gradskom Pozorištu u Podgorici 2001. pod mentorstvom prof. Egona Savina. Od prve profesionalne režije 2000. do danas režirala je više od 20 predstava u Beogradu, Novom Sadu, Skoplјu, Podgorici, Subotici, Somboru, Banjaluci, Kruševcu, Vranju. Autor je ili ko-autor većeg broja dramatizacija i autorskih tekstova koje je režirala. Dobitnik je više domaćih i regionalnih priznanja: Godišnja nagrada za režiju Jugoslovenskog dramskog pozorišta u sezoni 2008.-09., za najbolјu predstavu u cjelini i za režiju na festivalu Vršačka pozorišna jesen 2009. za predstavu Laza Lazarević “Švabica”, JDP; Nagrada za najbolјu predstavu u cjelini i najbolјu režiju na feastivalu Vršačka pozorišna jesen 2010, za najbolјu predstavu u cjelini na Festivalu profesionalnih pozorišta Vojvodine 2011. i najbolјu predstavu u cjelini na Festivalu Tvrđava Teatar u Smederevu 2011. za predstavu N.V. Gogolј “Ženidba”, Narodno pozorište Sombor; Prva nagradu za najbolјu pozorišnu predstavu nastalu u bosanskohercegovačkoj produkciji u 2010. godini, koju dodjelјuje redakcija časopisa za dramu, teatar i odgoj “TmačaART”, za najbolјu predstavu u cjelini na Festivalu Teatar Fest u Banjaluci 2011, za najbolјu predstavu u celini na Festivalu pozorišta/kazališta u Brčkom 2011. za predstavu Petar Mihajlovič, “Radnička hronika”, Narodno pozorište Republike Srpske; Nagrada za najbolјu predstavu u cjelini na Festivalu pozorišta/kazališta u Brčkom 2013. za predstavu “Četrnaesta”, autorski projekat, Narodno pozorište Republike Srpske. Vreme trajanja: 1 sat 40 min. Premijera: 27.03.2016. RIJEČ KRITIKE “Tragedije patrijarhata” „Moje dete“ Stojana Srdića je savremena dramska pripovest o teskobnim životima u romskim zajednicama, fragmentarne strukture, sačinjena od četrnaest prizora. Pisac iskopava važne i osetlјive društvene teme, nasilјa u porodici, nemogućnosti obrazovanja, pakla birokratije, nemoći zakona u sprovođenju pravde. Polazeći od događaja koji se odvijaju u bedi životarenja na društvenom dnu, Srdić gradi porodičnu dramu univerzalnog značaja, tragično obojenu, ogled o neuništivoj borbi za preživlјavanje. Praizvedba ove drame na Novoj sceni Beogradskog dramskog pozorišta, u režiji Ane Đorđević, skoro dokumentaristički je ogolјena, diskretno stilizovana, estetski i značenjski precizna. Na stilizovano utvrđenoj sceni je oklembešen tepih, iznad je zakačen oblačak, a po podu su nabacane cigle i lutke, koje tumačimo kao simbole razorenog doma i rasutog detinjstva (scenograf Milica Vučković). Glumci psihološki delikatno stvaraju likove, bitno obraćajući pažnju na iskvarenu verziju srpskog jezika, sa romskim akcentom (scenski govor Ljilјana Mrkić Popović). Posebno je sugestivan nastup sjajne Jovane Gavrilović koja stvara lik silovane desetogodišnje devojčice Ranke. Ona doživlјava vidlјivu transformaciju, od skrhanog, preplašenog deteta, do samouverene i zrele devojke, nakon pakla odvajanja od porodice, posebno od majke Mirke (Ivana Nikolić) koja ju je odvela u sirotište da bi je spasila od silovatelјa, teče Zuleta (Vladan Milić). Borkan je iskreno brižan Rankin otac (Andrej Šepetkovski), a Miško njena novopronađena lјubav (Mladen Sovilј). Jelisaveta Orašanin strogo i preovlađujuće bezlično (opravdano), igra različite likove, krute predstavnice sistema: od šalteruše u birou rada, preko doktorke i policajke, do vaspitačice u sirotištu. Izbor da ove različite predstavnice državnih institucija igra jedna glumica značenjski je efektan jer pokazuje da su svi segmenti društva ozbilјno zarđali, otelotvoruje se ideja potpuno beznadežne trulosti sistema. Radnja se pripoveda u slikama, a upadlјiva trubačko-gitarska instrumentalna muzika između njih naglašava tragičnost, kroz kontrast orgijastičke buke (kompozitor Vladimir Petričević). Na planu režije, fino su umetnuti postupci stilizacije i poetskih komentara. Oni izraženo teatralizuju, ritualizuju igru, podižu je na vanvremenski nivo. Na primer, lik Institucije (Orašanin) koja je zgrblјena u ćošku, u polumraku, čvrsta je statueta užasa sistema, ili nadrealni ples mrtve Mirke u beloj halјini, koji sugeriše postojanje metafizičkog prisustva, nasuprot fizičkom odsustvu. (…) Ana Tasić, Politika, 14. april “Nasilni zahvati i posledice” (…) U milјe romske porodice, Stojan Srdić (tekst nagrađen na Konkursu “Branislav Nušić” 2015) smešta stravičnu, gotovo ritualnu priču o stradanju desetogodišnjeg deteta, koje preživlјava silovanje, sirotište, roditelјski alkoholizam, neefikasnost socijalne i zdravstvene službe. Najpre u jeziku, a onda i u specifičnom modelu ponašanja, reditelјka je našla uporište za svoju ubitačno jednostavnu predstavu. Potpuno socijalno nevidlјive i skrajnute od civilizacije žive čitave kategorije lјudi, prisilјenih da formiraju paralelni život, u kome važe pećinska pravila. Kad teča siluje dete od deset godina, čoveku zastane dah. Ali, kada on ostane ne samo nekažnjen, nego i shvaćen, gledalac se zapita o dubini tog nelјudskog ponora. Jovana Gavrilović (Ranka) je namučenu dečju dušu odigrala bez ukrasa i otklona, jasno i potresno, kao u dokumentarnom filmu. Ivana Nikolić (Mirka), Andrej Šepetkovski (Borkan), Vladan Milić (Zule) predstavili su Rome u nekoliko bitnih dimenzija. Mladen Sovilј je Miška odigrao kao krivo ogledalo: kroz njega se sudbina Ranke još jednom prelomila kao socijalno i psihološki deformisana. Potresna i univerzalna priča, bez nasilnih zahvata nad njom. Dragana Bošković, Novosti, 4. april (…) “Da to bude veče izuzetne glume koja varira od ciganske prostodušne radosti do priče o teškom životu i tragediji potrudile su se Jovana Gavrilović u ulozi nesretne romske devojčice i Ivana Nikolić koja glumi njenu majku. Bez kuće i doma, bez adrese i zaštite na marginama života i društva, tu pored nas žive naši sugrađani Romi i njihova deca. Koliko o njima predstava “Moje dete” je i o svoj deci koja stradaju zbog bilo koje vrste nasilјa. To je i priča o Srbiji danas i svima koji ovde žive u siromaštvu. Olivera Milošević, RTS, Beokult, 13.04.2016. -“Povratak” Harolda Pintera u Zetskom domu -U Kraljevskom pozorištu Zetski dom u utorak, 10. maja sa početkom u 20h gostuje Crnogorsko narodno pozorište sa predstavom Harolda Pintera POVRATAK u režiji i adaptaciji Mirka Radonjića Tekst je prevela Jasna Bulatović, scenografiju i dizajn svjetla potpisuje reditelj, dramaturškinja je Stela Mišković, kostimografkinja Lina Leković. U predstavi igraju: Dragan Račić, Petar Novaković, Momo Pićurić, Aleksandar Radulović, Aleksandar Gavranić i Karmen Bardak. „Povratak“ je ispitna predstava Mirka Radonjića na trećoj godini Pozorišne režije, u klasi prof. Radmile Vojvodić, na FDU Cetinju. “Godine 1958. zapisao sam sljedeće: „Ne postoji jasna razlika između onoga što je realno i nerealno, niti između istinitog i lažnog. Stvar nije obavezno istinita ili lažna; može istovremeno da bude i jedno i drugo.“ Vjerujem da ove tvrdnje još uvijek imaju smisla, da su još uvijek primjenjive na istraživanje realnosti kroz umjetnost. Te ih se kao pisac držim, ali kao građanin ne mogu. Kao građanin, moram da se pitam: Što je istinito? Što je lažno? Istina u drami je uvijek neuhvatljiva. Nikad je nije moguće sasvim pronaći, ali sama potraga za njom je potreba. Potraga je ono što zaliva želju. Potraga je zadatak. Dosta često slučajno pronađeš istinu u mraku, tako što se sudariš sa njom ili što ti se na tren javi slika ili oblik koji kao da korespondira sa istinom, a da najčešće nijesi toga ni svjestan. Ali prava istina je da u dramskoj umjetnosti nije moguće pronaći samo jednu istinu. Ima ih mnogo. Ove istine propituju jedna drugu, proizilaze jedna iz druge, odražavaju jedna drugu, ignorišu jedna drugu, kopkaju jedna drugu, slijepe su jedna za drugu. Često me pitaju kako nastaju moje drame. Ne bih znao reći. Niti ikad mogu da sumiram svoje drame, osim da kažem da je to ono što se to desilo. Ono što šu rekli. Ono što su uradili. Dramu najčešće pokrene replika, riječ, slika. (…) Čudan je trenutak kreiranja likova koji do tog trenutka nijesu postojali. Ono što slijedi je užasno, nestabilno, čak halucinatorno, mada katkad može biti nezaustavljiva lavina. Pozicija autora je nezavidna. U nekom smislu, njegovi likovi nijesu gostoljubivi. Likovi se opiru, život sa njima je težak, nemoguće ih je definisati. Sasvim sigurno im ne možeš naređivati. U nekom mjeri, sa njima si u vječitoj igri, mačke i miša, ćorave bake, žmurke. Ali na kraju shvatiš da su pred tobom ljudi od krvi i mesa, ljudi sa voljom i sebi svojstvenim senzibilitetom, načinjeni od sastavnih djelova koje ne možeš da mijenjaš, da izmanipulišeš ili iskriviš. Tako jezik u umjetnosti ostaje uvijek dvoznačna transakcija, živi pijesak, trampolina, zaleđeno jezero koje u svakom trenutku može da popusti pod autorom.” Harold Pinter (1930 – 2008) (Odlomak iz predavanja Istina, umjetnost i politika povodom dodjele Nobelove nagrade za književnost, Stokholm, 2005.) Monodrama “Kod kuće / Kabul” Tonija Kušnera -U Kraljevskom pozorištu Zetski dom u srijedu, 4. aprila sa početkom u 20h u okviru segmenta MIT-gostovanja predstaviće nam se Narodno pozorište iz Beograda sa monodramom Tonija Kušnera “Kod kuće / Kabul” u režiji ŽeljkaĐukića, koju izvodi Dušanka Stojanović Glid, prvakinja  Narodnog pozorišta u Beogradu koja je za ovu predstavu dobila prestižnu glumačku nagradu “Miloš Žutić” za 2010. godinu. Monodramu je izvodila u zemljama regiona, Evrope i u Americi. Predstava je praznični poklon Kraljevskog pozorišta Zetski dom. -Izložba učenika Srednje likovne škole “Petar Lubarda” i Izložba Dejana Kršića …   -SVJETSKI DAN GRAFIČKOG DIZAJNA-Izložba učenika Srednje likovne škole “Petar Lubarda” – Cetinje-Srijeda, 27.04.2016. u 12 h- Prostorije Matice crnogorske Ogranak Cetinje, Njegoševa ulica broj 100. Dobrodošli –Izložba Dejana Kršića – Što, kako i za koga & tako dalje – u organizaciji Narodnog muzeja Crne Gore održaće se u ATELJEU DADO – Srijeda, 27.04.2016 u 19 h. Dobrodošli. –Izložba “Branitelji Lovćena” u Ministarstvu kulture U Ministarstvu kulture će, u utorak 19. aprila u 18 sati, biti otvorena izložba fotografija i dokumenata „Branitelji Lovćena“, koju je priredio Državni arhiv Crne Gore u saradnji sa Aleksandrom Berkuljanom. Ovaj projekat se, u saradnji sa Ministarstvom kulture, realizuje kao doprinos obilježavanju značajnih jubileja – 100 godina od Prvog svjetskog rata i 10 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore. Izložbu „Branitelji Lovćena“ čini značajan broj fotografija obezbijeđenih iz stranih izvora, koje su nastale u vrijeme odbrane Lovćena i Crne Gore 1914-15. godine, a prati je prigodna publikacija. Srdačno, MINISTARSTVO KULTURE -Promocija novog izdanja knjige “Ozloglašeno nasljeđe” Pavla Mijovića Promocija ponovnog izdanja knjige “Ozloglašeno nasljeđe” autora akademika, dr Pavla Mijovića, biće priređena u ponedjeljak, 11. aprila u 18.30 sati, u Ministarstvu kulture na Cetinju. Značajno djelo o crnogorskoj kulturnoj baštini, koje je izdato 1971. godine, objavljeno je ponovo na inicijativu Ministarstva kulture. U žiži interesovanja je, kako zbog aktuelnosti problema koji su tada i danas predstavljali ključna pitanja u oblasti zaštite kulturne baštine, tako i zbog značaja autora i njegovog nemjerljivog doprinosa crnogorskoj kulturi. Na promociji publikacije govoriće Mladen Lompar, istoričar umjetnosti, prof. dr Aleksandar Čilikov, istoričar umjetnosti i Milica Martić, šefica Odsjeka za implementaciju strategija, Ministarstva kulture. Dobro došli. Srdačno, Ministarstvo kulture ——————————————– U Kraljevskom pozorištu Zetskidom u poneđeljak, 28. marta sa početkom u 20 h biće prikazana predstava Vilijem Šekspir – JULIJE CEZAR Predstava je nastala u koprodukciju: Grada Teatra iz Budve, Centra za kulturu Svilajnac, Narodnog pozorišta iz Sombora Pisac: Vilijam Šekspir Adaptacija I režija: Kokan Mladenović Kostimograf: Tatjana Radišić Scenograf: Marija Kalabić Kompozitor: Irena Popović Koreografija: Andreja Kulešević Producent: Boris Mišković Direktoriprojekta: BlažoRadoman, Ivana Nešić i Mihajlo Nestorović Igraju: SERGEJ TRIFUNOVIĆ SAŠA TORLAKOVIĆ BRANISLAV TRIFUNOVIĆ JELENA MINIĆ MARKO MARKOVIĆ IRENA POPOVIĆ Reč reditelja „Tragedija Julije Cezar jedan je od najznačajnijih komada u istoriji dramske literature, a njen osnovni motiv – revolucija i politički prevrat, koji se, na kraju, kompromituju u sopstvenoj nemoći, obesmišljavajući tako fenomen istinske demokratije, nisu, nažalost, izgubili na svojoj aktuelnosti od vremena nastanka ovog komada, pa do danas. Pišući o ubistvu Julija Cezara u rimskom senatu, 44.godinep.n.e, Šekspir, u stvari, ispisuje tužnu priču o krahu plemenitih revolucionarnih htenja, koja se, u sudaru sa ličnim interesima, vlastoljubivošću i pohlepom samih revolucionara, pretvaraju u svoju nakaradnu suprotnost. Junaci antičkog Rima, postaju, petnaest vekova kasnije, Šekspirovi savremenici, uronjeni u spletke i zavere elizabetanskog dvora, ali i savremenici našeg istorijskog trenutka u kome je moguće poslednje decenije naše aktuelne istorije posmatrati kroz prizmu likova I odnosa Julija Cezara. Hoćemo li i nakon ove predstave verovati u revoluciju, ili ćemo shvatiti da je reč tek o pukoj zameni društvenih elita? Hoće li nam postati jasno da jedni te isti ljudi, bili oni u izobilnoj poziciji vlasti, ili u lagodnoj poziciji opozicije, upravljaju našim životima poslednjih dvadesetak godina, smenjujući se na lestvici vlasti, i idući gore-dole, kao nakakvom palanačkom karuselu. Hoće li nam iznova prodati velike reči, držati zapaljive govore I nahuškati nas na još jednu pobunu na čijem će kraju „borba za opšte dobro“ prerasti u njihovu ličnu korist? Možemo li da prestanemo da verujemo u demokratiju ako nam se ona ruga u lice? Možemo li da trpimo autokratsku vlast samo zato što znamo da će jednog uzurpatora zameniti drugi? Možemo li da pristanemo na društva u kojima živimo, ako znamo da su zasnovana na laži? Možemo li da se borimo protiv laži, ako više ni sami ne znamo šta je istina?“ Kokan Mladenović ————————————————————————————————————- Filmovi Živka Nikolića U Kraljevskom pozorištu“Zetski dom” u saradnji sa Crnogorskom kinotekom u 21. i 22. Marta sa početkom u 20h su večeri posvećene filmovima reditelja Živka Nikolića. Danas , poneđeljak,21. marta je Iskušavanje đavola, a u utorak 22. marta su kratki filmovi “Ždrijelo”, “Ane-žena pomorca”, “Trag”, “Ine”,”Marko Perov”. ISKUŠAVANJE ĐAVOLA Žanr: Drama  Režija: ŽivkoNikolić  Producent: Zeta film, Budva, Beograd film, Aria films, Pariz  Scenario: ŽivkoNikolić, Dragan Nikolić Muzika: VukKulenović  Snimatelj: Savo Jovanović  Scenografija: Slobodan Rundo  Montaža: Zoltan Wagner  Trajanje: 129 minuta  Tehnika: Standard, kolor Prvo prikazivanje: 27.6.1989 Uloge: Alen Nuri, Dragana Mrkić, Boro Begović, Ljubiša Samardžić, Branko Vidaković, Eva Ras, Dragan Nikolić, Ljiljana Kontić-Bojanić, Radmila Đuričin, Dragomir Felba, Husein Čokić, Ljiljana Krstić, Olivera Viktorović, Vesna Pećanac Pričom u kojoj se uporedo dešavaju, ničući jedna iz druge, dve osnovne teme, tema ljubavi I tema čovekove večite pokornosti tradicionalnim simbolima, Režiser Živko Nikolić nastavlja svoje filmsko kazivanje o ljudskoj prirodi. I u jednom i u drugom sloju zbivanja razvija se I narasta mitska ideja iskušavanja. Ona se praktično pokazuje kao opšti među odnos ljudi: od onog najintimnijeg do onog u porodicama, koje preko tradicionalnih, beznačajnih simbola, pokušavaju da steknu primat, samo saznanje, čvrsto uporište u obrazloženju smisla vlastitog I tuđeg života neprestano uslovljenog sumnjom. ———————————————————————————————————————————————– U Kraljevskom pozorištu Zetski dom u neđelju, 20.marta sa početkom u 18h , na Svjetskom danu pozorišta za djecu, gostovaće Centar za kulture Tivat sa predstavom PAZI ZEBRU GAZI Predstava koju je po motivima teksta bosansko-hercegovačkog pisca Miroljuba Mijatovića režirao Petar Pejaković. Scenografiju komada “Pazi, zebru gazi!” poitpisuje Miloš Novaković, kostime je uradila Slađana Ilića a lutke je izradio Goran-Gonzo Moškov. Edukativni komad koji u osnovi ima bezbjednost saobraćaja, a predstava je rađena u formi burleske i sa učešćem dva klovna – gumaca Jelene Simić i Slaviše Grubiše. “Iako je predstava rađena na šaljiv način, sa dosta pantomime, elemenata burleske, lutkarskim i cirkusnim elementima i slično, mi se u njoj bavimo jednom zapravo veoma ozbiljnom, čak i užasnom temom kakva je bezbjednost i kultura saobraćaja u Crnoj Gori. Potrudili smo se da tu ozbiljnu stvar na šaljiv i veseo način, približimo najmlađima i napravimo komad koji će, mislim, biti interesantan ne samo djeci već i odraslima”, kazao je Pejaković. Glumci Jelena Simić i Slaviša Grubiša kazali su da je postavljanje nove predstave za njih bio veliki fizički izazov jer predstava nema teksta, već se svodi na fizički performans aktera. “Zapitali smo se kako saobraćaj da djeci učinimo zanimljivim – odlučili smo, hajde da im odigramo sve što možemo da im odigramo i prikažemo sve situacije iz saobraćaj u kojima oni mogu da se nađu, sve one ispravne i pogrešne postupke, te da oni, zajedno sa nama kroz igru, dođu do pravog zaključka”, objasnila je Simić. Cilj nam je da po­dig­ne­mo sa­o­bra­ćaj­nu kul­tu­ru a ovo je do­sta ozbilj­na, tu­žna, opa­sna, go­to­vo tra­gič­na te­ma. Mi o njoj pri­ča­mo raz­i­gra­no, ve­se­lo i neo­ba­ve­zno: kroz cir­ku­ske ele­men­te, pan­to­mi­mu, klov­no­vi­ja­du, bur­le­sku. Pred­sta­va je atrak­tiv­na i ati­pič­na sa pu­no no­vih ele­me­na­ta a na­mi­je­nje­na je pred­škol­skom i mla­đem škol­skom uz­ra­stu – is­ta­kao je Pe­ja­ko­vić. ULAZ JE SLOBODAN ——————————————————————————————————- U Kraljevskom pozorištu Zetski dom u četvrtak, 10. marta sa početkom u 20 h biće premijerno izvedena predstava: Ken Kesey – LET IZNAD KUKAVIČJEG GNIJEZDA Režija, scenografija, izbor muzike, dizajn svijetla: Diego de Brea Dramatizacija: Diego de Brea & Stela Mišković Kostimografija: Blagoj Micevski Asistenti režije: Zoran Rakočević i DamjanPejanović Srdjan Grahovac – Mek Marfi Dejan Ivanić – Dejl Harding Jelena Simić – Sestra Rečid Branimir Popović –Doktor Spivi Dušan Kovačević – Čezvik Goran Vujović – Taber Marko Todorović – Bili Bibit Omar Bajramspahić – Martini Želimir Šošo – Poglavica Momčilo Pićurić – Elis Zoran Rakočević – Banćini Andjelija Rondović –Sestra Flin Aleksandar Gavranić – Voren Karmen Bardak -Kendi Fotograf: Duško Miljanić DIEGO DE BREA, reditelj Jedan od najuglednijih slovenačkih reditelja srednje generacije (1969). Studirao je komparativnu književnost i istoriju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, a pozorišnu režiju na ljubljanskoj Akademiji (AGRFT) upisao je 1995. Njegova diplomska predstava Obločnica, ki se rojeva nagrađena je 1999. na međunarodnom teatarskom festival studentskih produkcija u Brnu. S jednakom se predanošću bavio raznovrsnim teatarskim oblicima I žanrovima, pa se na popisu njegovih rediteljskih radova, uz autorske projekte, reinterpretacije klasičnih djela i postavke drama savremenih autora, mogu naći i različiti muzičko – scenski projekti, lutkarske predstave, te predstave za mlade. Najvažnije režije: Pilot –omaž Srečku Kosovelu (1997), Federiko – poezija F. G. Lorke (1999), Oton Župančič, Veronika Deseniška (2000), Jonesko, Kraljumire (2000), Bob Fos, Čikago (2002), Dvoboj (GLEJ, 2002), R. Šimelpfenig, Arapska noć (2003), De Vinji, Chatterton (2004), Cankar, Sablazan u dolini svetog Florijana (2005), A. Dima, Kraljica Margo (2005), K. Marlou, Edvard Drugi (2005), K. Marlou, Doktor Faust (2006), Lukino Viskonti, Sumrak bogova (2006), Žene, Sluškinje (2007). Osim u Sloveniji, režirao je i u Italiji (autorski projekat Leonora), Hrvatskoj (Šekspir, Otelo, HNK Rijeka, 2007) i Crnoj Gori (Petar II Petrović Njegoš, Gorski Vijenac). Predstave ovog reditelja gostovale su na festivalima i u teatrima u Antverpenu, Beogradu, Bogoti, Dortmundu, Londonu, Monsu, Parizu, Zagrebu, Sarajevu iVarni, a na festival slovenačkog pozorišta, Borštnikovo srečanje, dobitnik je posebne nagrade (Dvoboj) i dvije nagrade za estetski pomak (Kraljica Margo, Edvard Drugi). Kenneth Elton Kesey (17.9. 1935 – 10.11. 2001) bio je američki pisac, kao i kontra kulturna ikona koja je, po mnogima, predstavljala vezu između Beat generacije 1950-ih i hipija 1960-ih. Ken Kesey je bio veliki promoter LSD-a. Početkom 1960-ih preselio se u La Hondu, posjed pedeset milja južno od San Francisca, gdje je razvio pravu psihodeličnu komunu. La Honda je postala centar okupljanja umjetnika, pjesnika i muzičara. Tu je Kesey počeo s praksom tzv. “acidtest“ova, tj. okupljanja istomišljenika radi zajedničke konzumacije halucinogenih  sredstava i rasprava o učincima. Kesey je došao u kontakt s drogama kad se dobrovoljno javio za eksperimentisanje s LSD-om u jednoj bolnici, a potom i zaposlio kao noćni čuvar na njenom psihijatrijskom odjeljenju. Tu je otkrio mnoštvo droga i dobio inspiraciju za roman Let iznad kukavičjeg gnijezda. Prilog pripremio Vesko Pejović ————————————————————————————————————————————- -U Kraljevskom pozorištu Zetski dom u saradnji sa Crnogorskom kinotekom u 18. i 19. februara sa početkom u 20h biće večeri posvećene filmovima reditelja Živka Nikolića. U četvrtak, 18. februara biće prikazan film “Ljepota poroka”, a u petak, 19. februara biće prikazani kratki filmovi “Praznik”, “Bauk”, “Prozor”, “Oglav”,”Graditelj”, “Biljeg” LJEPOTA POROKA Žanr: Socijalna drama  Režija: Živko Nikolić  Producent: Centar film, Beograd  Scenario: Živko Nikolić  Muzika: Zoran Simjanović  Snimatelj: Radoslav Vladić  Scenografija: Miodrag Mirić  Kostimografija: Divna Jovanović  Zemlja porekla: Jugoslavija, Srbija, Crna Gora  Montaža: Zoltan Wagner  Trajanje: 111 minuta  Tehnika: Widescreen, kolor Prvo prikazivanje: 6.1.1986. Glumci: Alain Noury, Boro Begović, Boro Stjepanović, Dobrila Ćirković, Drago Malović, Eva Balaš (Ras), Gojko Kovačević, Ines Kotman, Milo Miranović, Milutin (Mima) Karadžić, Miodrag (Miki) Krstović, Mira Banjac, Mira Furlan, Mladen Nelević, Petar Božović, Svetolik Nikačević, Veljko Mandić, Vesna Pećanac, Žarko Laušević Živko Nikolić je za sobom ostavio veliki trag koji je značajan ne samo za crnogorsku i jugoslovensku, već i za evropsku kinematografiju. Filmski i televizijski reditelj Živko Nikolić, bio je jako vezan za Crnu Goru, njene ljude, običaje i tradiciju. Sam je govorio da van Crne Gore i onog što iz nje u sebi nosi, ne bi mogao stvaralački da se orjentiše. Rođen je 29. novembra 1941. u Ozrinićima kod Nikšića. Pohađao je umjetničku školu u Herceg Novom a Akademiju za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu. Upisao je glumu ali se cijelog života bavio režijom. Prve dokumentarne filmove Nikolić je snimio 1968. godine. Bili su to “Blaženi mirotvorci” i “Sebi za života”. Potom slijede filmovi po kojima je postao poznat i van granica Jugoslavije kao što su “Ždrijelo”, snimljen 1972. godine za koji dobija Srebrnu medalju Beogradskog festivala dokumentarnog i kratkog filma. Zatim slijede filmovi: “Polaznik”, “Bauk”, “Marko Perov” za kojeg dobija Srebrnog zmaja u Krakovu 1975. Potom film “Prozor” za koji dobija Zlatnu medalju Festivala u Beogradu. Slijede filmovi “Ine”, “Ane”, “Graditelj” film “Biljeg” rađen 1981. godine a govori o Hidroelekrtrani u kršu kao simbolu nečije gluposti i obijesti. Za taj film dobija veliku Zlatnu medalju u Beogradu, Nagradu FIPRESI i Zlatnog zmaja u Krakovu. Svoj prvi film “Beštije” snima 1977. godine, “Jovanu Lukinu” dvije godine kasnije, a “Smrt gospodina Goluže” 1980. godine. Film “Čudo neviđeno” dobija Srebrnog medvjeda na festivalu u Moskvi 1984. godine i tuče mnoge rekorde u gledanosti u ondašnjem SSSR-u. Film “Ljepota poroka” u Izraelu postaje najgledaniji. Živko Nikolić snima i filmove “U ime naroda” i “Iskušavanje đavola”. Živko Nikolić, je ništa manje značajan opus uradio i na televiziji. Više od dvije decenije trajala je plodna saradnja sa Televizijom Crne Gore. Za njega nije bilo malih projekata: prihvatao se realizacije i niskobudžetnih emisija. Posebno poglavlje u Živkovom stvaralaštvu čine televizijske drame i serije: “Đekna još nije umrla a kad će ne znamo”, “To kad uvati ne pušta”, 1988. godine i serija “Đekna”, potom “Narodni neprijatelj”, da bi 1996. po scenariju Dragana Koprivice snimio “Oriđinale”. Živko Nikolić je bio istinski dostojanstven i veoma hrabar čovjek. Često je bio meta političkog establišmenta i ljudi koji su željeli da sačuvaju lažnu predstavu o nama, koju je Živko vješto rušio u svojim filmovima. Živko je govorio da su na njega veliki uticaj izvršili poznati crnogorski slikar Lubarda, kao i Rembrant. Lubarda po jednoj ambijentaciji i pretvaranju te ambijentacije u znak, u nešto što je riječ, možda čak i simbol. A Rembrant jednim osjećajem dramatike unutar slike.To mu se, iako se bavio filmom a ne slikarstvom, činilo veoma bliksim. Živko Nikolić je još za života postao klasik. Njegovo djelo je poznato i van granica našeg jezika. Njegov doprinos crnogorskoj kinematografiji i kulturi je izuzetan. Sve što je ikada snimio, snimio je na crnogorskom tlu, duboko u sebi noseći pečat rodnih Ozrinića. Govorio je “Čovjek uvijek nosi pečat zavičaja, nosi svoje zavičajno breme, opterećenje. Stalno ima potrebu da ga se oslobodi, a istovremeno, bez tog zavičaja ne bi ništa značio. Jer, čovjek koji ne voli svoj zavičaj, ne voli ni ljude, ne voli sebe. Zavičaj je djetinjstvo. Otuda potreba da ga slikamo, da ga pokažemo drugim ljudima. Nikada nećemo da se pomirimo sa činjenicom da zavičaj za druge ljude nema ono značenje i onu ljubav kao za nas”. Žalio se što su ga neki optuživali pa je govorio: “Rastuži me što ponekad vidim da se pojedini ljute što drugačije slikam Crnu Goru. Svako ima pravo na svoju Crnu Goru, onakvu kako je osjeća i vidi, kako je ponio kad je prvi put taj svijet ugledao”. Živka Nikolića, reditelja brojnih dokumentarnih i igranih filmova, širi krug gledalaca pamtit će po mnoštvu izuzetnih filmskih i televizijskih ostvarenja, dok će ga kritika zapamtiti kao najsamosvojnijeg i najoriginalnijeg autora. Nagrade i svjetsku slavu stekao je filmovima “Beštije”, “Jovana Lukina”, “Ljepota poroka”, “Smrt gospodina Goluže”, “Čudo neviđeno”, “U ime naroda, TV serijama “Đekna još nije umrla”, “Oriđinali”, komedijom “To kad uvati ne pušta”. Potreba za ljepotom istine tjerala ga je na stvaranje, a imao je običaj da kaže – “Otkrivati istinu, to je u neku ruku, dodirnuti ljepotu”. Kritičari smatraju da je filmski opus Živka Nikolića nikao iz mitski izdvojenih predjela, iz ruralne crnogorske tradicije u kojoj je i vrijeme na izvjestan način “okamenjeno” i obustavljeno – a ritual je pozornica na kojoj se bezbroj puta ponavlja drama pojedinačnog ljudskog života. Fascinacija autora obredima i mitskim nasljedjem vlastite postojbine, je bez sumnje, duboka i trajna. Za filmske junake je tražio obične – male ljude. Govorio je: “Vjerujem da su te tamne slike malih ljudi bliže istini o čovjeku. Mali čovjek nudi neposredniju sudbinu. Ako uopšte ima velikih ljudi… Veliki ljudi su kao fikcija. Oni su izmišljeni i pojavljuju se kao potreba “malih”. Dobitnik je tridesetak nagrada na našim i međunarodnim festivalima, među kojima se izdvajaju: “13. jul” Republike Crne Gore, Zlatne medalje 1976. i 1981. godine i Srebrne Medalje ” Beograd” 1972. i 1974. godine, Srebrnog zmaja u Krakovu 1975. godine, Srebrne nagrade u Moskvi 1984. godine. Na festivalu jugoslovenskog dokumentarnog i kratkometražnog filma dobio je Povelju za životno djelo. Spisak filmova preuzet sa IMDB.com (International Movie Database) Director – filmography ( 1990s ) (1980s ) (1970s ) (1960s )

1. “Oridjinali” (1995) (mini) TV Series
2. Uspavanka(1995)
3. Ukleti brod(1990)
4. Iskusavanje djavola (1989)
5. “Djekna jos nije umrla, a ka’ ce ne znamo”(1988) TV Series
6. To kad uvati ne pusta(1988) (TV)
7. U ime naroda(1987)
8. Ljepota poroka(1986)
9. Cudo nevidjeno(1984)
10. Smrt gospodina Goluze(1982)
11. Biljeg(1981)
12. Ane(1980)
13. Graditelj(1980)
14. Krvava svadba na Brzavi(1980) (TV)
15. Jovana Lukina (1979)
16. Ine(1978)
17. Bestije(1977)
18. Oglav(1977)
19. Prozor(1976)
20. Marko Perov(1975)
21. Aerodrom Rijeka(1974)
22. Bauk(1974)
23. Polaznik(1973)
24. Zdrijelo(1972)
25. Cacanski neimari(1971)
26. Blazeni mirotvorci (1968)
27. Sebi za zivota(1968)

Filmography as:   Director , Writer Writer – filmography ( 1990s ) (1980s ) (1970s ) (1960s )

1. Uspavanka (1995)
2. Ukleti brod(1990) (screenplay)
3. Iskusavanje djavola (1989)
4. “Djekna jos nije umrla, a ka’ ce ne znamo”(1988) TV Series
5. U ime naroda(1987)
6. Ljepota poroka(1986)
7. Cudo nevidjeno(1984) (story)
8. Biljeg(1981)
9. Ane(1980)
10. Graditelj(1980)
11. Jovana Lukina (1979)
12. Ine(1978)
13. Bestije(1977)
14. Oglav(1977)
15. Prozor(1976)
16. Marko Perov(1975)
17. Aerodrom Rijeka(1974)
18. Bauk(1974)
19. Polaznik(1973)
20. Zdrijelo(1972)
21. Cacanski neimari(1971)
22. Blazeni mirotvorci (1968)
23. Sebi za zivota(1968)    

————————————————————————————————————————– -U Kraljevskom pozorištu Zetski dom u utorak , 16. februara sa početkom u 20h Pozorišna (e)misija – The Books of Knjige – Mali noćni razgovori o klatnu i štedljivim sijalicama Članovi The Books of Knjige: Popaj – Aleksandar Radunovic; GoranVujovic; Zonjo – Zoran Markovic Gajo – Veselin Gajovic Koncept: Večeri tokom kojih će nastupati TBOK su zamišljene kao okrugli stolovi u čijem bi prvom dijelu o temi koja je planirana za to veče govorili članovi TBOK, zatim bi uslijedio dio u kome bi se u raspravu uključila i publika, bilo postavljanjem pitanja, bilo učestvovanjem u raspravi. Nastup bi trajao najmanje sat vremena . Realizacija koncepta će počivati na interaktivnoj komunikaciji koja će biti obojena crno-humornim notama ali će se svakom segmentu projekta, tj. svakoj posebnoj temi pristupiti na način što će se realizatori ozbiljno pripremiti obuhvatajući veliki broj aspekata u pristupu problemu o kojem se govori (sociološki, kulturološki, psihološki , filozofski, ekonomski i mnogi drugi aspekti života u Crnoj Gori i u okruženju ). Ono što bi valjalo istaći kao posebnu važnost i značaj ovog projekta je činjenica da ćemo pokušati da pozorištu vratimo ulogu važnog mjesta kad je u pitanju kultura zajednice i to ne samo kroz koncept prikazivanja pozorišnih predstava, već i kroz korišćenje pozornice za pokretanje rasprava, tj. otvaranje foruma o temama koje su goruće kad je u pitanju kulturni razvoj zajednice i pokušaj sagledavanja problema koncepata kulturne politike i razvoja društva , te promišljanja i preduzimanja akcija kojima bi se stanje pokušalo popraviti. Vesko Pejović U Kraljevskom pozorištu “Zetski dom” u petak, 12.februara sa početkom u 18h biće izvedena dječija predstava  Jakob i Vilhelm Grim – IVICA I MARICA Režija, scena i dizajn svjetla ……………………………… MIRKO RADONJIĆ Dramaturgija …………………………………………………… MAJA SIMONOVIĆ Kostimografija ……………………………………………………… LINA LEKOVIĆ Saradnik na scenskom pokretu ……… TAMARA VUJOŠEVIĆ-MANDIĆ Montaža video materijala ……………………………….. GOJKO BERKULJAN Glumačka podjela: Ivica ……………………………… DANILO BABOVIĆ Marica ……………………….. KARMEN BARDAK Majka/Ptica/Vještica ……………. TIJANA BJELICA Otac ……………………………………………… ODSUTAN U predstavi se koristi muzika: Zoon Politikon, Nina Persson and Nathan Larson, The Chemical Brothers, The Residents, The Prodigy, Hor Kolibri. „Ivica iMarica” je predstava rađena po motivima poznate bajke braće Grim. Ovim projektom Kraljevsko pozorište „Zetski dom” naglašava važnost pomalo zapostavljenog dječjeg pozorišta. Rađena je na specifičan način, sasasvim novim pristupom, bez klasične dramatizacije proznog teksta. Koristeći glumca kao biće sa svim svojim mogućnostima, reditelj sa ostatkom ekipe prolazi kroz process koji otkriva sasvim nov pristup poznatoj priči. DJEČIJA SCENA stavlja u prvi plan važnost vraćanja najmlađe publike u pozorište, ali kroz nove načine i savremene projekte nastoji da istraži razloge gubitka najmlađe publike i da pronađe najbolji način da sa ovom, najiskrenijom vrstom publike, ponovo uspostavi uspješnu interaktivnu komunikaciju. Vesko Pejović