
Predstavljena monografija „Veljko Bulajić – Vlakom bez voznog reda u povijest filma“
Posted on 15. Dec, 2015 by Vesko Pejović in Iz kulture
Dugo očekivana i pripremana monografija Veljka Bulajića, pod nazivom “ Veljko Bulajić – Vlakom bez voznog reda u povijest filma” koja predstavlja hronološki i tematski, u riječi i slici, prvi zaokruženi prikaz stvaralačkog opusa i burnog života jednog od najvitalnijih i najangažovanijih umjetnika crnogorske i hrvatske kinematografije, koji je imao privilegiju i čast da mu se francuska premijera “Kozare” održi u Luvru i da mu Pablo Pikaso izradi plakat za film “Bitka na Neretvi” promovisana je sinoć (14.12.2015) u Ministarstvu kulture na Cetinju.
Na promociji su govorili Pavle Goranović, ministar kulture, Božo Rudež, urednik monografije, Andrej Nikolaidis, Gojko Kastratović, BrankoBaletić, Milorad Popović a prisutnima se, na kraju obratio i Veljko Bulajić.
O sadržaju monografije i Veljku Bulajiću:
Ukupno 35 domaćih i 48 stranih autora učestvovalo je u stvaranju monografije, a osim filmologije i filmografije, monografija obiluje portretima svih Bulajićevih glumica i glumaca, fotografijama sa snimanja te u 432 stranice donosi uvid u umjetnički rad jedinstvene ličnosti u hrvatskoj, jugoslavenskoj, evropskoj i svjetskoj kinematografiji. Bulajićevi filmovi prikazivani su na svim filmskim festivalima i gotovo u svim zemljama svijeta, vidjelo ih je više od petsto miliona gledalaca. Osvajali su mnogobrojna priznanja i nagrade, kako stručnih žirija, tako i publike i novinara. Među priznanjima ističu se nominacija za Oskara, Unescova nagrada Kalinga, Grand prix Zlatni lav, Grand prix Zlatna medalja, Grand prix Zlatna nimfa, desetak Zlatnih arena, Nagrada Avnoja, Trinaestjulska nagrada, Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića i dr. Bio je član žirija mnogih svjetskih filmskih festivala, poput onih u Kanu, Moskvi, Veneciji, San Sebastianu.
O Bulajićevu artizmu i rediteljskom umijeću pišu i govore ugledni sineasti i književnici: Orson Vels, Fransoa Trifo, Andžej Vajda, Mark Donskoj, Sergej Bondarčuk, Elija Kazan, Karlo Ponti, Alberto Moravija, Milan Kundera, Miloš Crnjanski, Ivo Andrić, Miroslav Krleža…
Svim tekstovima u knjizi zajedničko je da Bulajićeve filmove žanrovski svrstavaju u klasična djela filmske umjetnosti.
Veljko Bulajić rođen je 23. marta 1928. godine u selu Vilusi u blizini Nikšića u Crnoj Gori. Filmsku režiju završio je u Rimu. Svetski uspjeh postigao je već sa debitantskim filmom “Vlak bez voznog reda”, koji je osvoji nagradu publike na Filmskom festivalu u Kanu. Ipak, postao je prepoznatljiv kao državni umjetnik i najreprezentativniji reditelj socijalističkog razdoblja. Sa svojim prvim partizanskim filmom “Kozara”, ovaj italijanski đak je unio iskustva neorealizma u jugoslovenski film.
Bulajić je potom 1969. snimio “Bitku na Neretvi”, koja je bila u najužem izboru za Oskara u kategoriji za najbolji strani film i koja je na festivalu u Moskvi uvrštena u deset najznačajnijih filmova o Drugom svetskom ratu. Popularnosti ovog filma, koji je gledalo više od 350 miliona ljudi u svijetu i četiri miliona u Jugoslaviji, pridonijela je glumačka ekipa u kojoj su, uz nezaobilaznog Velimira Batu Živojinovića i ostale domaće zvijezde, bili i slavni Jul Briner, Sergej Bondarčuk, Orson Vels, Franko Nero. Tokom snimanja uništena su četiri posebno konstruisana sela, jedna tvrđava, i dva puta je miniran most na rijeci Neretvi.
Čuveni filmski kritičar Bogdan Tirnanić napisao je u knjizi “Tajne istorije Jugo filma” tekst “Titov najbolji drug Veljko Bulajić”, sa tezom da je vjerovatni razlog raskida saradnje Broza i Bulajića bio dokumentarac “Titovi memoari”, čija je realizacija prekinuta, jer je Titu sugerisano da Bulajić hoće da bude njegov posljednji i jedini pravi biograf.
Nakon pauze od 20 godina, autor filmova “Uzvreli grad”, “Obećana zemlja”, “Veliki transport”, “Sarajevski atentat”, “Čovjek koga treba ubiti”, “Visoki napon” svoje poslednje ostvarenje “Libertas” (biografski film o čuvenom komediografu Marinu Držiću) snimio je 2006. u Hrvatskoj.
Izvještaj sa promocije:
Ministar Goranović je izrazio zadovoljstvo što su upravo u Ministarstvu kulture predstavljeni višedecenijski pohodi filmske umjetnosti Veljka Bulajića, koji je kroz jugoslovensku kinematografiju, promovišući kulturne istorijske vrijednosti Crne Gore i Hrvatske, ostavio trajan pečat u odnosima ove dvije zemlje:
“Stvaralaštvo autora “Bitke naNeretvi” nije samo svjedok jednog doba, nego i njegov pouzdani saučesnik: ogledalo u kome vidimo onaj neumitni vozni red. To je “čitavo kosmopolitsko i književno nasljeđe”, rekao bi Danilo Kiš. Stoga je ovo kapitalno djelo neprocjenjiv putokaz mladim generacijama u sagledavanju važnosti kreiranja sopstvenog stila. A gradnja osobenosti jedinstvenim filmskim jezikom je impuls hrabrima. Veljko Bulajić to radi pregalački i dosljedno, svim stvaralačkim bićem. Veliko djelo autora dio je filmskog nasljeđa koje cijenimo i čuvamo s posebnim ponosom.“
Božo Rudež je predstavio monografiju, ističući značaj svih kritičara koji su govorili o Veljku Bulajiću. U svom obraćanju se osvrnuo na razgovore sa njim iz 1975, 2005, i iz 2015. Godine na vodeći: “Što je zajedničko ovim trima razgovorima koji su se vodili u razdoblju od 40 godina? Zajednička im je ljudska i umjetnička dosljednost. Bulajić iz 2015 godine ne odriče se niti dopunja Bulajića sa početka karijere “.
Nikolaidis, Kastratović, Baletić i Popović predstavili su Bulajićev rad, nagrade koje je osvajao u mnogim zemljama, uspjehe i razmjeru popularnosti njegovih filmova.
Veljko Bulajić je obraćajući se prisutnima naveo: “Ja sam najviše sretan što sam napravio filmove u koje sam vjerovao, koje mogu i dan danas pred kraj svoje karijere potpisati. To je moj odnos prema umjetnosti kojom sam se bavio. “
“Imao sam podršku značajnih ljudi. Moj poziv je poziv umjetnika iza kojeg mora stajati novac. Trebalo je naći ljude koji vjeruju mom poslu, i koji će iz vlastitog džepa izvući novac, riskirati i dati da napravim film kakav ja hoću ”kazao je Bulajić, ističući da je finansijska podrška filmskim umjetnicima kako danas tako i tada bila veoma značajna.
Istaknuti režiser se zahvalio organizatorima na priređenoj promociji i monografiji koja je objedinila njegov naporan rad i ukazala na podršku onih koji su bili uz njega dok je stvarao ono što istinski voli, prikazujući društvene događaje i teme u koje je vjerovao.
Promociju monografije istaknutog reditelja omogućili suMinistarstvo kulture, Crnogorska kinoteka i izdavačka kuća Zrinski.
Vesko Pejović i Jelena Đorđević, Savjetnica za odnose sa javnošću – PR Ministarstva kulture Crne Gore