U Narodnoj biblioteci Srbije otvorena izložba “Grafičke mape Oktoih 1494-2014”

U Narodnoj biblioteci Srbije otvorena izložba “Grafičke mape Oktoih 1494-2014”

Posted on 30. Oct, 2015 by in Iz kulture

U Beogradu je danas, 30. oktobra 2015. godine u Narodnoj biblioteci Srbije otvorena izložba Dimitrija PopovićaGrafičke mape Oktoih 1494-2014”. Na otvaranju  su govorili Laslo Blašković, direktor Narodne biblioteke Srbije, Jelena Đurović, direktorica Nacionalne biblioteke “Đurđe Crnojević”, Pavle Goranović, ministar kulture Crne Gore i prof. Branislav Mićunović, ambasador Crne Gore u Republici Srbiji koji je otvorio izložbu.

MK - Ambasador Micunovic govori na otvaranju izlozbe Dimitrija Popovica u BG - 2

Riječ Pavla Goranovića, ministra kulture:OKTOIH 1

-Poštovani gospodine Blaškoviću,

Uvaženi ambasadore Mićunoviću,

Poštovana gospođo Đurović,

Dame i gospodo,

Dragi prijatelji,

Zadovoljstvo mi je što smo danas u Narodnoj biblioteci Repubike Srbije u prilici da prisustvujemo otvaranju zaista prestižne izložbe Grafičke mape Oktoih – renomiranog crnogorskog umjetnika Dimitrija Popovića.

OKTOIH - sajt- SLOVO - O - litografija - sito {tampa - suvi zig -2014- 50 x 35 cmOKTOIH -sajt- SLOVO - K - litografija - sito {tampa - suvi zig - 2014 - 50 x 35 cm

Ovaj kulturni događaj svjedoči o neprolaznom značaju knjige u civilizacijskim vrijednostima koje baštinimo.

Od davnih vremena su knjige misionarski doprinosile razvoju duhovnosti na prostorima kojim pripadamo. Crna Gora je posebno ponosna na taj dio svoje istorije. Naši mudri preci su dobro znali da osvajanje slobode mora da prati i priključak ključnim dostignućima naprednih društava. Postoji li bolje svjedočanstvo toj misiji od Oktoiha prvoglasnika, štampanog u prvoj državnoj štampariji na svijetu, neposredno nakon otkrića Amerike. Otuda nije čudo što su crnogorski vladari mahom bili i oslobodioci i prosvjetitelji.

OKTOIH-sajt-SLOVO-T- litografija-sito stampa- suvi zig- 2014- 50 x 35 cmOKTOIH-sajt-SLOVO-O- litografija- sito stampa-suvi zig- 2014- 50 x 35 cmUprkos teškim okolnostima za vrijeme svih crnogorskih dinastija, knjige su ostajale kao moćni svjedok usvajanja najznačajnijih civilizacijskih znamenja. Takvim vrijednostima crnogorska kultura teži i danas. Crnogorski autori ponosni su nasljednici duge i bogate tradicije koju je uslovio pronalazak štamparske prese, ali i svijest o važnosti knjige u njegovanju i afirmaciji bogatog multikulturnog identiteta Crne Gore.

Izložba Grafičke mape Oktoih 1494-2014, autora Dimitrija Popovića, u izdanju Nacionalne biblioteke Crne Gore “Đurđe Crnojević” i danas, pred vama dragi prijatelji, podsjeća na značaj prve ćirilične knjige u Jugoistočnoj Evropi.

Ne čudi, stoga, fascinacija ovim kulturnim dobrom koje od polovine XX vijeka, štiti i Zakon. Ne čudi ni regionalna i šira pažnja koju ova knjiga više od pet vjekova zavrjeđuje. Ne čudi ni što je sačuvan baš na Cetinju, koje je sa okolinom, u značajnom istorijskom periodu, bilo jedina slobodna teritorija na ovom području. Ne čudi, ni to što je Dimitriju, rođenom Cetinjaninu, Okotih predstavljao nadahnuće za ovaj projekat.

OKTOIH-sajt-SLOVO- I- litografija - sito stampa - suvi zig- 2014- 50 x 35 cmOKTOIH-sajt-SLOVO-H-litografija- sito stampa-suvi zig- 2014- 50 x 35 cmUvjeren sam da će i ova prestižna izložba u reprezentativnom prostoru Narodne biblioteke Republike Srbije (a u borhesovskom smislu biblioteka prestavlja jedan poseban svijet) podstaći dalje prožimanje naših kultura i ukupnih dobrosusjedskih odnosa, te da ćemo i ubuduće imati prilike da se okupljamo na Cetinju i u Beogradu,u slavu knjige i kulture.

-Otvarajući izložbu ambasador BranislavMićunović je između ostalog  rekao da je “Oktoih 1494-2014″ Dimitrija Popovića savremeni omaž prvoj crnogorskoj knjizi i ujedno remek djelu tipografskog umijeća i grafičkog oblikovanja.

Jelena Đurović, direktorica Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević” je, nakon otvaranja izložbe poklonila Narodnoj biblioteci Srbije jedan primjerak bibliofilskog izdanja grafičke mape Oktoih 1494-2014.

Prilog pripremio i likovno opremio Vesko Pejović

 

 

 

 

Vaš komentar