O kući vojvode Ilije Plamenca – Vesko Pejović

O kući vojvode Ilije Plamenca – Vesko Pejović

Posted on 14. Dec, 2014 by in Budućnost Cetinja, Urbanizam i arhitektura, Valorizacija prošlosti

Poštovani čitaoci, dragi Cetinjani i svi Vi koji volite Cetinje,

KUCA VOJVODE ILIJE PLAMENCA-POGLED SA TRGA-SNIJEG-sajtU toku je završna faza izrade Predloga izmjena i dopuna Detaljnog urbanističkog plana Istorijskog jezgra Cetinja. To je i povod za ovaj prilog koji ima za cilj da kroz priču o kući vojvode Ilije Plamenca tj objektu koji već tri decenije ne postoji (na uglu Njegoševe ulice i Dvorskog trga) a treba da se predvidi i definiše ovim planom, djelimično ukaže na složenost izrade ovakvog dokumenta i neophodnost boljeg konsultovanja javnosti kako u pripremi predloga tako i u fazi njegovog razmatranja i konačnog definisanja. O ostalim detaljima iz DUP UP Istorijskog jezgra Cetinja informisaću Vas, drugom prilikom tj čim se pojavi dorađeni predlog izmjena … Poznato Vam je da je zbog vrijednosti koje posjeduje kao svojevrsna urbana aglomeracija, sa umjetničkim i kulturno-istorijskim kvalitetima pojedinačnih kulturnih dobara Istorijsko jezgro Cetinja Rješenjem broj 01-711/1-6 od 29.07.1961. godine, dobilo status kulturno dobro a i da dva dokumenta posebno to naglašavaju. To su Mendžment plan Cetinja i Studija  zaštite kulturnih dobara Istorijskog jezgra Cetinja.

Menadžment plan Istorijskog jezgra Cetinja

Menadžment plan Istorijskog jezgra Cetinja donesen je u maju 2009 godine. KUCA - Njegoseva ulica 2012 -snimio Vesko PejovicGlavni cilj Menadžment plana je da zaštiti, valorizuje i promoviše vrijednosti kulturne i prirodne baštine, odnosno obezbijedi djelotvornu zaštitu izuzetnih vrijednosti istorijskog jezgra, promoviše resurse kulturne baštine i njihovo korišenje kao potencijal za napredak lokalne zajednice i njenih gradjana što se može vidjeti iz njegovih 11 poglavlja. Ovom prilikom posebno ću istaći poglavlja: – 4 koje sadrži istorijski razvoj Cetinja i način života na Cetinju, -5  u kojem su opisane izuzetne kulturne, prirodne i društveno-ekonomske vrijednosti – 6 u kojem su opisani faktori koji ugrožavaju vrijednosti, trenutne i buduće prijetnje i izazove, posebno nebriga i nekontrolisani urbani razvoj – i poglavlje 10 koje se bavi ključnim pitanjima od kojih zavisi djelotvornost upravljanja kulturnom i prirodnom baštinom Istorijskog jezgra.

Studija zaštite kulturnih dobara Istorijskog jezgra Cetinja od juna 2013 godine

U okviru Studije zaštite kulturnih dobara Istorijskog jezgra Cetinja dat je Opis kulturnih dobara i to: objekata sa potencijalnim kulturnim vrijednostima, ulica i trgova, zastićene okoline Istorijskog jezgra Cetinja. U okviru režima i mjera zaštite kulturnih dobara i kulturne baštine definisane su generalne mjere zaštite, i to: – Režim i mjere zaštite kulturnih dobara – Režim i mjere zaštite kulturnog pejzaža … Poštovani čitaoci, Svjedoci smo da se bez obzira na sva ova i druga dokumenta u ovoj oblasti prave mali i veliki propusti za koje najčešće nemamo “skoposti” da ih korigujemo … Dokle će to da bude tako?!

Da li se mogu propusti u ovoj oblasti eliminisati i na koji način?!

KUCA VOJVODE ILIJE PLAMENCA - NEDOSTAJENakon preseljenja sjedišta republičkih organa, uprave i administracije sa Cetinja u Titograd – Podgoricu (koje je počelo 1946 godine), mnoga zdanja ostala su bez adekvatnih sadržaja što je doprinijelo njihovom propadanju. Pored toga, umjesto nekih dotrajalih objekata izgradnjeni su novi koji su svojom zapreminom i arhitekturom uznemirili dotadašnju – besprekornu arhitektonsko urbanističku sliku starog jezgra Cetinja. Iako se od sedamdesetih godina do danas, intervencije na sanaciji i izgradnja na prostoru Istorijskog jezgra odvijaju u skladu sa planskom dokumentacijom, napravljeno je dosta velikih a možda i nepovratnih propusta za koje sam siguran da su Vam poznati pa ih ovom prilikom neću nabrajati i fotografski prikazivati (mislim na dogradnje i nadgradnje postojećih i izgradnju novih objekata)… Što se tiče intervencija na fasadama saniranih objekata moram primijetiti da su u velikoj mjeri neadekvatne (mislim na oblik, dimenzije i izgled prozora, vrata, balkona, krovova i krovnih prozora, itd) i da  prenamjena prizemnih prostora od stambenih u trgovinske, ugostiteljske i druge komercijalne sadržaje nije napravljena sa “mjerom” odnosno “dušom” Cetinja. Jedini način da se tome stane na kraj (po mojem dubokom ubjeđenju) je da se svi projekti vezani za urbanističko-arhitektonske intervencije u Istorijskom jezgru Cetinja rade uz konsultacije sa stranim stručnjacima specijalizovanim za stare gradove i da se  prvo stave na uvid javnosti a tek nakon toga da ih razmatra i usvaja stručna komisija. Da bi se shvatila moja poruka tj preporuka da na ovoj lokaciji treba predvidjeti objekat koji podsjeća na kuću koja je tu bila i koja je u stvari tačka na kraju priče o izgledu nekadašnje Dvorske ulice, čime bi se povećale šanse za uspješnu kandidaturu Cetinja za UNESCO, iznijeću dio biografije nekadašnjeg vlasnika vojvode Ilije Plamenca kao i djelove iz njegovog testamenta koji će dati posebnu dimenziju ovom prilogu.

VOJVODA ILIJA PLAMENAC (1821-1916)

Vojvoda Ilija PlamenacRođen je u Boljevićima (Crmnica) 04. 06. 1821. Osnovnu školu učio je u Cetinjskom manastiru. Kao mladić postao je sveštenik (1843. godine), da bi na početku vladavine knjaza Danila 1851. bio imenovan za plemenskog kapetana. Kao plemenski kapetan učestvovao je u ratovima s Turskom 1853. i 1862. godine. Nakon završetka rata 1962. knjaz Nikola je odlučio da boljevićkog kapetana Iliju Plamenca imenuje za člana Senata, i to umjesto njegovog strica Tura Stevova Plamenca, koji je poginuo u boju na Meterizima, početkom avgusta 1862. godine. Istovremeno, senator Ilija Plamenac dobio je vojvodsko zvanje. Krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina XIX vijeka, vojvoda Ilija Plamenac je imao važnu ulogu u reorganizaciji i modernizaciji crnogorske vojske. Zbog vojnih nabavki, vojvoda Plamenac je 1874. godine išao i u Beč. Prije Beča, vojvoda Plamenac je bio s knjazom Nikolom u Petrogradu, prilikom njegove prve posjete Rusiji (1869). Važnu ulogu vojvoda Plamenac je imao i u toku crnogorsko-osmanskog rata 1876-1878 godine. Krajem jula 1877. godine odred vojvode Plamenca pridružio se crnogorskoj vojsci koja je opsjela Nikšić. Jedinice pod komandom vojvode Plamenca, Dvorska ulica oko 1915zauzele su Ulcinj 18. januara 1878. godine. Završetak crnogorsko-osmanskog rata, Plamenac je dočekao kao komandant Primorja i Krajine. Odmah po završetku Berlinskog kongresa (jul 1878.), njegov je zadatak bio da na ovom prostoru organizuje crnogorsku vlast i da rukovodi zaposijedanjem teritorija izmedu Skadarskog jezera, Bojane i Jadranskog mora, koje su odlukom Kongresa, pripale Crnoj Gori. Vojvoda Ilija Plamenac je bio prvi upravitelj Podgorice. Nedugo nakon pripajanja Podgorice, imenovan je za komandanta crnogorskog odreda koji je imao zadatak da zaposjedne oblast Gruda i Hota, koji su odlukama Kongresa u Berlinu, pripale Crnoj Gori. Pored komande nad odredom od 10.000 vojnika, vojvoda Plamenac je obavljao i dužnost političkog komesara, pa je sa osmanskim vlastima u Skadru često nastupao kao pregovarač u ime crnogorske vlade. Regulisanjem spornih pograničnih pitanja na ovom sektoru, krajem okončana je vojno-diplomatska misija vojvode Ilije Plamenca. Povratkom na Cetinje preuzeo je dužnost ministra vojnog, na koju je imenovan marta 1879. godine a koju je obavljao do 1905. godine. Nakon 26 godina ministrovanja, vojvoda Plamenac je penzionisan. Vojvoda Ilija Plamenac se posebno istakao hrabrošću i vještinom komandovanja u bitci na Fundini (1876. godine). Njegovom zaslugom i zauzimanjem otvorena je Cetinjska čitaonica. On je takođe osnivač prvog vojnog muzeja na Cetinju, poznatog pod imenom Laboratorija, 1870. godine, namijenjenog u prvom redu za pohranjivanje ratnih trofeja. Za izuzetnu hrabrost i državničku mudrost, dobio je preko 30 domaćih i stranih odlikovanja, a knjaz Nikola mu je podario porodično odlikovanje „Kst Svetog Petra”, čime ga je uvrstio kao člana najuže porodice Petrović-Njegoš. Dobitnik je ruskih odlikovanja : Ordena Velikomučenika Georgija četvrtog reda i Ordena Svetog Stanislava. Dobio je i tursko olikovanje (1876. godine) Umro je 06. 03. 1916. godine.

TESTAMENT VOJVODE ILIJE PLAMENCA

Svaki čovjek i pri najboljem zdravlju vazda je dužan da se sjeća da je smrtan i da mu smrtni čas neočekivano može nastupiti, za to i ja sa gledom na ovo našao sam za umjesno da za svoga života, pri dobrome zdravlju i potpunome čistome razumu raspolažem sa mojim pokretnijem i nepokretnijem imanjem, na način, kako što slijedi i to:

  1. Prvo ostavljam mojoj ženi Marici sve moje imuće dvižimo i nedvižimo da na njem uživa dok je živa do svoje smrti da jo nitko ne može reći ni potisnuti je i rđavu riječ takvi bijo proklet.

2.Po njenoj smrti ostavljam mojemu sinovcu Jovanu i njegovoj đeci kuću moju u Boljeviće i pojatu i sve ono zemlje u Boljeviće gorska u Boljeviće i bostane i oko kuće sve jednom riječi sve ono gorske zemlje koje je isti Jovan drža toliko godina a tako i ono vinograda na oko Žabes Jovanu zbog toga ovo dajem što Ićo moj sinovac ima fala Bogu gorske zemlje i vinograda dosta za njegove sinove i unuke što se tiče baštine… 4.Kuću moju u koju stanujem na Cetinje ostavljam Iću i Jovanu i to po smrti moje žene Marice da uživaju i to da je nikako ne smiju prodati no da uživaju njihovi unuci i praunuci ovo naređujem da bude ovako i to pod prokletstvom ko bi drukčije učinio… Po smrti moje žene pošto uzmu kuću da izdadu moji sinovci u Crkvu Svetog Petra naka daju fiorina 200 dvjesta; sirotinji Cetinjskoj fiorina 150 sto pedeset. Kako gore rekoh kuća ostaje mojim unucima i praunucima pod prokletstvom da se ne smije prodati … KUCA VOJVODE ILIJE PLAMENCA-POGLED OD POSTEPo smrti moje žene Marice moji unuci i praunuci koji te uživati s mojom kućom na Cetinje da su dužni svake godine činjeti parastos mene i mojoj ženi Marici ne bilo im prosto kad ne bi godišnje ovu službu činjeli. Ovo je moja posljednja volja te raspoložih moje imuće pri čistoj svijesti I savjesti i teško proklinjem ko mi bi u ovome išta pokvario.

Cetinje 1. Januara 1908 godine Vojvoda Plamenac, bivši Ministar vojni

SUD OPŠTINE CETINJSKE 17.jula 1926 godine donosi RJEŠENJE po molbi Jovana N. Plamenca i Ića P. Plamenca, kojom su tražili da im Sud izda potvrdu o vlaštini, da je kuća pod br. 2 koja se nalazi na ćošku Njegoševe i ulice Kralja Aleksandra njihova svojina u svrhu da dobiju hipotekarni zajam, da se odbija njihov zahtjev za priznavanje vlaštine nad odnosnom kućom jer im Sud to ne može priznati te im se ne može izdati potvrda o vlaštini iz cetinje - brijest na trgurazloga što je pokojni Vojvoda Ilija Plamenac u svom testamentu, u tač. 4 jasno precizirao da svoju kuću o kojoj je riječ ostavlja na uživanje Jovanu N. Plamencu i Iću P. Plamencu i njihovim potomcima, s tim da se ne smije nikad otuđiti, što se takav legat ne može dati nikome u zastavu, pa se ne može dati u zastavu ni Hipotekarnoj banci, jer bi Banka imala zakonsko pravo da traži, da se proda odnosna kuća za njen dug, čim bi se desio slučaj da na vrijeme dužnici ne odgovore svojoj obavezi. Na taj način kuća bi se morala prodati, a prodaja njena testamentom je zabranjena.

PS:

Kuća vojvode Ilije Plamenca je ipak prodata. Kada, kako i kome ne znam. Znam samo da je promijenila nekoliko vlasnika i da je srušena početkom osamdesetih godina i da sada Detalnjim planom Istorijskog jezgra treba da se definiše njen izgled…

Pošto je na drugom kraju ovog poteza neposredno do objekta Srpskog poslanstva nekada bila kuća vojvode Boža Petrovića želim Vama i obrađivačima predloga izmjena DUP starog jezgra Cetinja pokazati kako je princ Nikola Petrović inače arhitekta, sa puno stila i senzibiliteta, bio zamislio da obnovi kuću Boža Petrovića…Kuca Petrovica na trgu-sajt Vesko Pejović -Napomena: Zahvaljujem se gospodinu Aleksandru Berkuljanu koji mi je omogućio da dođem do fotosa kuće vojvode Ilije Plamenca i gospodinu Nebojši Guberiniću koji mi je stavio na uvid njegov testament.

Sema trga sa novim objektom-kucom Petrovica-sajtZgrada Senata i kuca Boza Petrovica koje su srusene-sajtKuca vojvode Boza Petrovica nalazila se do Srpskog poslanstva.jpg

10 Komentara

  1. Rajko

    16. Dec, 2014

    Gospodine Pejoviću, hvala za ovaj prilog koji je još jedan dokaz Vaše nevjerovatne ali “konkretne” brige i ljubavi prema Cetinju. Za mene koji sam čuo da se na mjestu gdje je bila kuća vojvode Ilije Plamenca planira napraviti hotel na nekoliko spratova ovo Vaše reagovanje ima posebnu težinu jer se nijesam mogao načuditi toj ideji. Onda bi mogli sve one kuće porušiti i napraviti solitere tj Budvu od Cetinja … Dvorska ulica je nešto što treba, iz više razloga, na poseban način čuvati … U pravu ste da su grube greške u urbanizmu i arhitekturi Cetinja vezane za period poslije drugog svjetskog rata. Ja ću navesti nekolike jer nije loše da se one stalno “vrte” a nadam se da će me neko od čitalaca dopuniti: Zgrada do kuće u kojoj je atelje “Dado, objekat u čijem je prizemlju kafić “Antib”, zgrada u kojoj je bio “Elektron”, NLB banka, Zgrada “Trgoprometa” u kojoj je sada Galerija savremene crnogorske umjetnosti”, zgrada na Balšića pazaru (do skoro sa ravnim krovom), fiskulturna sala u OŠ “Njegoš”, itd, itd … O podvožnjaku da ne govorim … Često se pitam đe je bila “STRUKA” kada se sve ovo planiralo i realizovalo … Sa greškama se nastavlja … Pogledajte samo prvi od planiranih nekoliko “paviljona” za AKADEMIJE UMJETNOSTI na lokaciji starog Oboda (površine 33.000 metara kvadratnih) sa podzemnom garažom (za 300 vozila … na 150 studenata i 30 profesora). Čuo sam da je jedan bivši radnik Oboda rekao Žiriju koji je odabrao ovo “neshvatljivo” arhitektonsko rešenje za novi umjetnički kompleks: “Hvala Vam što ste odabrali rešenje koje će omogućiti da Obod jednoga dana bez problema nastavi proizvodnju” … E, još nam fali hotel umjesto prelijepe kuće vojvode Ilije Plamenca. Zašto se tom biznismenu, koji je vlasnik placa (i pokušava da neregularno dođe do svojeg cilja a na našu štetu) ne da plac “Lokande” pa neka nju obnovi … Pisao bih još ali ne mogu jer me vjerujte sve boli od rešenja koja je aminovala “STRUKA” a javnost ocijenila kao teške promašaje ….

  2. Stanka Begović

    18. Dec, 2014

    Dopada mi se prilog o kući vojvode Ilije Plamenca. Nju treba obnoviti u autentičnom izdanju samo bi trebalo dodati ljepše krovne prozore prema trgu i Njegoševoj ulici slično kao što se to vidi na fotosu koji prikazuje projekat princa Nikole za obnavljanje kuće vojvode Boža Petrovića. Staro jezgro se mora sačuvati a posebno najuži njegov dio bivša Dvorska ulica. Slažem se sa datim komentarom da treba hotel graditi na mjesto Lokande ali da izgleda kao prije rušenja. Što se tiče promašaja u arhitekturi i urbanizmu slažem se sa konstatacijom da se nastavljaju a kao najnoviji navešću novi ulaz u grad koji je uništio najljepši plac na kojem se nalazio Dječiji vrtić kao i ruglo od ograde ispred autobuske stanice koja liči na tor. Ne dopada mi se stub sa orlom koji je stavljen u sredini novog kružnog toka ispred autobuske stanice jer je ideja Veska Pejovića sa stijenom visokom 7 metara i orlom na njenom vrhu autentična i potpuno bi odgovarala istoriji i želji da se Cetinje kao kameni presto slobode oduži svim palim za slobodu. Nije zapamćeno da je neko vidio orla koji “gnijezdo vrh Timora vije jer slobode u ravnici nije” da je sletio na visinu od 3 m i još da je okrenut naopako prema izlazu iz grada umjesto prema Lovćenu našem oltaru slobode. Smatram i da bi kuću vojvode Boža Petrovića trebalo obnoviti po princovom projektu ali da u njoj bude Fondacija Petrovića.

  3. Name (required)

    09. Jan, 2015

    Postovani Vesko,

    Zivim u inostranstvu i jedini kvalitetan izvor info o Cetinju je Vas sajt!
    Iskreno se zahvaljujem!
    Medjutim, smatram da na Cetinju nije sve bajno, prozaicno i uzviseno, onako kako ga predstavljate.
    Mnogo je toga cime bi se trebali baviti. Imate obavezu, prema nama koji citamo ono sto pisete.
    Zbog cega Cetinje odlaze otpad na mjestu dje treba napraviti spomenik slobode (Vrtijeljka), zbog cega cetinjski parlament zasijeda i stoluje gradonacelnik u najvecem spomeniku srpske okupacije Cetinja (Banovina), zasto je dato mnogo novca zeni od sedamdeset godina da osmisli i ozivi prostor Oboda, zasto je Rijeka Crnojevica i dalje biser u zatvorenoj skoljki…
    Postovani Vesko, smatram da imate prostora i da vasi komentari i ideje nece ostati jalovi, kao sto je jalova ovo sadasnja cetinjska vlast, koju ne pominjete negativno ne kritikujete!
    Ponavljam, imate prostora!!!

  4. Vesko Pejović

    09. Jan, 2015

    Poštovani,
    Drago mi je što pratite sajt cetinje-mojgrad.org. Trudim se da se na njemu nađe što više aktuelnih tema iz života Cetinja, da one imaju “mjeru” – da nijesu kontraproduktivne i da doprinesu afirmaciji Cetinja. Zbog moje velike ljubavi prema rodnom gradu i želje da mnogo toga bude ljepše, vjerovatno postoji komponenta o kojoj govorite. Vaša zapažanja su na mjestu a Vaše sugestije su dobronamjerne… Tačno je da na sajtu nijesam objavio dosta toga što sam mogao a što je vezano za propuste u radu aktuelne vlasti ali iz priloga koji ću (nadam se), tokom januara (nedostaju mi još neka rešenja u 3D …) objaviti, vidjećete i zašto i da sam ja i dalje “24 časa” na frekvenciji ZA LJEPŠE CETINJE.
    Za ovo javljanje evo cetinjskog odgovora na jedno od Vaših pitanja:
    – Pošto je Marina uspješno riješila “problem” Oboda, predlažemo da je Vlada CG pošalje u “Radoje Dakić” da i njima pomogne kao Cetinju!

  5. Name (required)

    10. Jan, 2015

    Postovani Vesko,
    Hvala vam sto ste mi odgovorili i dali slagvort da napisem jos nesto.
    Komentari i zapazanja koja sam vam poslao, nijesu istinski moji, ali ih u potpunosti podrzavam. To su rijeci i zapazanja moga i vasega prijatelja, takodje Cetinjanina, koji ne zivi na Cetinje.
    Slazem se sa mnogo cime sto je rekao, u neformalnom razgovoru o Cetinju, i sa idejama i stavovima koje je saopstio!
    Jedino mi je rekao da vi treba da primate platu od lokalne uprave, jer ste korisniji od 90% sekretara i nacelnika!
    Medjutim, sada bih o kulturi.
    Jedini komentar koji cu reci, a saznanja su mi skromna jer ne zivim u Crnoj Gori, je da su mi sugradjani kulturno srozani i da se kulturoloski razlikuju od nekadasnjih Cetinjana! Sto se desava!

  6. Vesko Pejović

    10. Jan, 2015

    Poštovani,
    Treba svi da se javljate jer ovaj sajt ima za cilj da “sabere” širom svijeta rasutu cetinjsku energiju i oživi građansku inicijativu koja je neohodna da bi se stvari mijenjale na bolje, da onima koji su na vlasti korektnim i konstruktivnim sugestijama pomognemo da naše Cetinje izgleda ljepše i da život u njemu bude bolji. Kad postoji ova adresa, treba da je koristite jer ste potrebni Cetinju…
    Vi znate da su dobre ideje mnogo važne i da se one nalaze, uglavnom, kod građana … Mnoge od njih treba obraditi do određenog nivoa da bi se mogle na pravi način ocijeniti. Takođe znate da, iz više razloga, nije lako uspješno dovesti do kraja nijedan posao, posebno ne ove vrste. Među onima koji treba da prihvate neku inicijativu ima i sujetnih i onih sa nedovoljnim senzibilitetom (bez obzira na stručnu spremu i funkciju koju pokrivaju) itd, tako da bi se došlo do cilja sve mora da se radi max pažljivo, sa mjerom … Razmišljajući kako da inicijative za ljepše Cetinje daju rezultat, osnovao sam NVO “Cetinje moj grad” kako bi postojao žiro račun na koji bi se uplaćivala sredstva za obradu i realizaciju ideja tj projekata sa liste za doniranje ili nekih drugih … To bi mogao da bude jedan mali građanski biro koji bi angažovao saradnike samo po potrebi tj zahtjevima određenog projekta… Međutim, sredstava nema tako da se sve svodi na moje volontiranje … Ne znam da li Vam je poznato da je dužnost lokalne uprave da podržava rad NVO sektora i na način što će svake godine raspisati konkurs za projekte … Prošle godine tog konkursa nije bilo a budžetom za 2015 godinu za oko sedamdeset NVO planirano je svega 5000 eura … Znači, uslovi za rad ove vrste su ispod svakog nivoa što je, priznaćete, velika šteta …
    Što se tiče vašeg pitanja o dešavanjima u oblasti kulture, da ne bih dužio, reći ću samo ono što i Vi znate, da je seljenjem institucija (a sa njima i kadrova, sredstava za razvoj itd) u Titograd (koje je počelo 1946 godine) promijenjena građanska struktura Cetinja što je presudno uticalo na današnju kulturnu zbilju Cetinja …

  7. relja

    14. Jan, 2015

    Poštovani gospodine Pejoviću, poštovani sugrađani i svi poštovaoci i prijatelji Cetinja, prilikom rodbinske posjete 2013 godine Krakovu bio sam svjedok na jednom malom trgu građanskom glasanju za idejno rešenje tog trga. Bilo je sedam prezentovanih ideja trga u 3D-u sa svim detaljima (atmosferski odvodi, vrsta kamena,mobilijar, rasvjeta, drvoredi- hortikultura….) kao i pojedinačni proračuni koliko košta koje idejno rešenje (najskuplje rešenje je bilo oko 450 000eur a trg je veličine studentskog trga na Cetinju) a brinući da svaka ideja ne odskače od ambijenta. Po meni je svaka ideja bila za čistu desetku! Glasanje je trajalo tri dana upravo na tom trgu i mogli su da glasaju samo građani Krakova koji nijesu izglasali ni jedno ponuđeno resenje sa potrebnim brojem glasova, nakon čega je raspisan novi konkurs za idejno rešenje trga. Po povratku u CG od rođaka sam saznao da je na ponovnom glasnju izabrano idejno rešenje lokalnog arhitekte koji je kopirao autentičan izgled trga iz 1850 godine kojem je nakon velikog požara iste godine promijenjen izgled. Nakon pet mjeseci trg je završen a koštao je oko 520 000 eura, i svi srećni i zadovoljni. Vidjevši sve to jako sam ljut i ogorčen na upravu naseg grada koja svoje građane ne pita za ni jedan projekat. Jako sam ogorčen da za trg kralja Nikole i njegoševu ulicu(korzo) nije raspisan međunarodni konkurs dje bi na javnoj prezentaciji gradjani izabrali izgled trga koji bi bio još jedan simbol prepoznavanja grada Cetinja – prijestonice Crne Gore. Jako sam ljut što i dan danas nakon svih radova i jeftinog izgleda trga i korzoa sa pregršt mana neznamo koliko je koštao taj posao, a trg već izgleda kao da je rađen prije 20 godina. Sigurno je u pitanju desetak miliona eura jer se ne sjećam da je nesto koštalo ispod milion, osim jeftinog kružnog toka(600 000e) na ulazu u grad đe se gubi vrijednost i simbolika slova O, pa predlazem premiještanje istog na neko bolje mjesto čime bi bio više cijenjen i poštovan a ne ismijavan na svaki korak(sramota). Poštovana upravo grada pitajte nas makar za sledeće projekte koje spremate jer vi ste tu kao naš servis a mi to sve placamo a u dugovima smo do guše. Poštovana upravo svi vi imate skupe telefone pa prilikom čestih putovanja slikajte kako to rade u drugim gradovima ili bar preko istih uđite na google pa pogledajte, informišite se, nije sramota kopirati i učiti od uspješnih!!!

  8. sasa jovetic

    28. Jan, 2015

    Dragi Vesko,
    Nazalost, nekoliko mjeseci nijesam posjecivao sajt. Odusevio sam se pisanjem o vojvodi Plamencu i njegovoj kuci. Kao sto znas moja porodica je zivjela 20 godina u kuci Plamenaca. Moj otac je imao stanarsko pravo, kada je ona prodata ATUP Tara Cetinje, mi nijesmo (citaj moj Otac) htjeli iskoristiti stanarsko pravo, upravo zbog proklestine koju je testamemtom ostavio Veliki Vojvoda, vojskovodja, ministar vojni i jedna od najznacajnih licnosti Crne Gore. Dakle, donekle se to i obistinilo, evo skoro, pa ce biti 30 godina da niko nije od svih vlasnika uspio obnoviti tu kucu. Ne znam ko je sdasnji vlasnik, ali treba Opstina Cetinje da reaguje, otkupi kucu, napravi je kakva je bila i u znak postovanja prema velikom vojskovodji napravi muzej vojske Crne Gore. Cak, siguran sam da bi uvazena ministarka Pejanovic-Djurisic, vrlo rado u ime vlade Crne Gore i ministarstva odbrane, budzetski odobrila sredstva za kupovini, ove, istorijske lokacije za Crnu Goru. Molim Te, dragi Vesko, da to pokusas sa sadasnjim vlasnikom ma ko to bio…… a i ne pripada onom mjestu da bude hotel.. Tacno je, Lokanda po svaku cijenu.
    Ja ne zivim na Cetinje, niti u Crnoj Gori ali sam u srcu i mislima uvijek uz moj grad. Srecan sam sto sam nekada u nasem gradu vodio jedan evropski sportski kolektiv, RK Lovcen, pa sa sjetom prije mjesec dana vidjeh blizu dvorane SRC Lovcen, kruzni tok “nicim izazvan”, kako mi rekose da ga zovu, pa unistenu najljepsu parcelu u nasem gradu na mjestu starog vrtica… O autobuskoj stanici i ogradi da ne pricam… O Orlu jos i najmanje… Ono je uvreda za grad, Cetinjane… a i samog Orla, nebeske i slobodne ptice…
    Slazem se sa jednim od komentara za katastrofu od galerije, elektrona, elvoda (za one koji neznaju zgrada dje je kafic Antib) … no, sto je tu je, to sada dirati bi bila katastrofa i skupo… ali gledano od Ruzine trafike na desno, ne dajmo da se staro, urbano Cetinje unisti, pa tako ni kuca Plamenaca. Dalje, svakako u istoj ravni na dvorskom trgu, treba napraviti kucu velikoga vojvode Boza Petrovica i to kao rezidenciju potomaka kraljevske porodice dok i jedan potomak postoji.
    Naravno, moram se osvrnuti na komentare za nasu veliku umjetnicu Marinu Abramovic. Ja licno mislim da tako velika , svjetska umjetnica nije mogla ni pomisliti da moze biti iskoriscena u dnevno politicke svrhe. Ona je, siguran sam u to, srcem, znanjem i umjetnickom dusom, cetinjskom pripadnoscu, duboko u sebi htjela sve najbolje. Sto se desilo ja ne znam… ali, uvazavajuci svako misljenje, mislim da na Nju anatema ne smije da pane.
    Kruzni tok, molim vas Cetinjski vlastodrzci, molim Vas tako vi Boga, uklonite taj odvratni kruzni tok zvani NICIM IZAZVAN, pa kao sto cujete, sami Cetinjani, gospoda Cetinjani su u poznatom nasem, cetinjskom stilu trazili da se ukloni nesto sto niko na ovaj bijeli svijet nije trazio, …, a Orlu je mjesto na mjestu slova O, ali pravom orlu. A slovu O je mjesto, tamo je je Oktoih i napisan.
    Postovani Vesko,
    Tvoj sajt je jedini glas Cetinja za sve one koji ne zive u rodni grad i za sve one koji vole Cetinje.
    Moram malo i pohvaliti aktuelne gradske vlastodrzce. Dakle, evidentno je da je dosta novca uslo u Cetinje od kada je ova garnitura. Nadam se, da nijesu zaduzili grad…, ali, manite se ovako glupih ideja a tako skupo realizovanih, i potrosite malo novca da ispravite ono sto se moze ispraviti. Hvala vam sto se mogu uvece istusirati kada sam na Ct.
    U pamet se mlado cetinjsko rukovodstvo. Srecno i razmislite dobro.

  9. M Plamenac

    08. May, 2015

    Postovani,
    Nadam se da cu jednom doci u Cetinje i videti kucu mog Brastvenika.
    U selu Boljevici u Crmnici od njegove stare kuce u kojoj se rodio i odrastao ostalo je samo par kamena po kojima se naslucuje da je tu bila kuca nekad…
    Hvala na ovim istorijskim tekstovima kao i testamentu.

  10. Dragan Pelevic

    02. Apr, 2016

    Sasa Jovetic jesili ti pok Juveta brat ? Mojega skolskoga druga ? Ako jesi pokusaj se javit na FB ili ostavit mogucnost kako da se cujem sa tobom 🙂

Vaš komentar