
Značajno otkriće iz arhitekture Cetinja
Posted on 11. Aug, 2013 by Vesko Pejović in Urbanizam i arhitektura
Arhivskim istraživanjima i analizom arhitektonskih osobenosti objekta Italijanskog poslanstva na Cetinju, istoričar Slavko Burzanović i arhitekta Aleksandar Dajković su utvrdili i dokazali ko su pravi autori ovog zdanja. Aurtorstvo projekta poslanstva u dosadašnjoj literaturi pogrešno je atribuirano značajnom italijanskom arhitekti A.Ć. Koradiniju, čije je stvaralaštvo inače ostavilo dubok trag na arhitekturu Cetinja. Da podsjetimo Corradini je autor objekata: Ruskog poslanstva, Crkve sv. Antuna Padovanskog, Vladinog doma.
Činjenicu da je Corradini angažovan za vršenje nadzora nad radovima na izgradnji poslanstva očigledno je neke istraživače navelo na zaključak da je Corradini i autor projekta poslanstva. Ovaj zaključak, kasnije je nekritički preuziman i tretiran kao neosporna činjenica, te se kao takav može naći i u svim zvaničnim publikacijama.
Nakon istraživanja u Arhivu Ministarstva spoljnih poslova u Rimu, Nacionalnoj biblioteci u Rimu, Muzeju Bagati Valseki u Milanu, bilo je jasno da su braća Fausto I Đuzepe Bagati Valseki autori projekta Poslanstva. Postavljalo se pitanje da li je i u kojoj mjeri Koradini vršio izmjene prilikom izvođenja radova. Ni arhivska ni stilsko-arhitektonska analiza nije ukazala na postojanje takvih intervencija, čak što više braća Bagati Valseki su na objektu poslanstva dominantno apostrofirali motive koje nalazimo na njihovim djelima odrađenim u Italiji. Inače institucija italijanskog poslanstva uspostavljena je 1879. godine, ali su sve do kraja devedesetih godina XIX vijeka italijanski poslanici zbog povoljnijih smještajnih uslova i klime radije boravili u Dubrovniku i odatle periodično obilazili Cetinje, kako bi obavljali svoju dužnost. Izgradnja poslanstva trajala je relativno dugo od 1905. – 1910. godine.
Novo zdanje poslanstva otvoreno je u danima proglašenja crnogorske kraljevine prilikom posjete italijanskog kraljevskog para Viktora III Emanuela i kraljice Jelene Savoja. Za potrebe poslanstva zdanje je služilo do 1916. godine kada ga je italijanska diplomatska misija napustila zbog austrougarske okupacije. Od tada do danas je služila za razne namjene. Tokom dva svjetska rata koristile su ga razne okupacione vlasti a nakon 1918. neko vrijeme je u njemu bila smještena Komanda petog žandarmerijskog puka. Oktobra 1930. godine, bivše italijansko poslanstvo sa svim pripadajućim objektima, italijanska država prodaje Srpsko-albanskoj banci. U periodu od 1945. do 1954. u zgradi bivšeg poslanstva bili su smješteni Antituberkulozni dispanzer i Bolnica za plućne bolesti „Đuro Petrović“, a potom do 1960. Dom studenata Više pedagoške škole. Od 1960. zdanje koristi Nacionalna Biblioteka „Đurđe Crnojević“.
Rezultate svojih istraživanja Burzanović i Dajković publikovali su u prestižnom beogradskom časopisu Izgradnja (2013. no. 7-8) . Rad je kategorisan kao Originalni naučni rad.
Prilog pripremio i likovno opremio Vesko Pejović
Nikola
13. Aug, 2013
Ako je ovo tačno, onda je to stvarno značajno otkriće. Kako sam u knjizi Arhitektura Cetinja od XV vijeka do II svjetskog rata, autora prof. dr Gorana Radovića, koja je izašla 2012 godine, pročitao da su na konkursu za izradu projekta Italijanskog poslanstva na Cetinju, koji je raspisan1903 godine, učestvovali i Koradini i Braća Bagati, da je Koradinijev rad ocijenjen kao bolji i da je radove na izgradnji objekta vodio Koradini, molim gospodu Dajkovića i Burzanovića da mi pojasne kako su došli do saznanja da je Italijansko poslanstvo urađeno po projektu braće Bagati.
Aleksandar Dajkovic
14. Aug, 2013
Poštovani Nikola,
Kao prvo želim da pohvalim knjigu profesora Radovića, jer pretstavlja značajan prilog sagledavanju arhitektonske scene Cetinja, naročito stambene arhitekture koja nije ranije u dovoljnoj mjeri izučavana.
Što se tiče rada prilažemo par činjenica do kijih smo došli tokom istraživanja.
Dokumenta pronađena u Arhivu Ministarstva spoljnih poslova u Rimu
jasno potvrđuju autorstvo milanske braće Valseki. Jedno pismo inženjera
Enrika Koena Kaljija od velikog je značaja za rekonstruisanje toka gradnje
Poslanstva. Kalji navodi da su mu kao vještaku na Poslanstvu 1907. godine
na raspolaganju bili sljedeći dokumenti:
1. originalni projekat, ili bolje reći, originalni nacrti koje su
napravili baroni Bagati Valseki, a koje je odobrio slavni arhitekta, kom.
Koh,
2. prvobitno vještačenje radova, od 8. septembra 1905, koje je napravio
na osnovu pomenutih nacrta arhitekta A. Ć. Koradini, a kojem je Vlada
povjerila što ekonomičnije izvođenje pomenutih radova;
3. novo vještačenje od 7. marta 1907, sa potpisom arhitekte Koradinija,
koje je Kalji priložio uz svoj izvještaj od 3. aprila 1907. uz nacrte;
4. procjena priložena uz Kaljijev izvještaj od 19. decembra 1907. sa
nacrtima.
Ovi navodi pokazuju da Kalji jasno pravi razliku između nacrta (projekta) braće Valseki i izvođenja ili vještačenja od strane
Koradinija.
Kalji u svom djelu L’opera degli Italiani nel Montenegro iz 1910. godine ne pominje nikakv konkurs a kao autore projekta Poslanstva navodi
isključivo braću Valsekije.
Autorstvo na projektu Poslanstva potvrđuje i biografska građa porodice Bagati Valseki. Za svoj doprinos građenju Poslanstva braća Valseki su 1911. godine odlikovani od strane kralja Nikole I Petrovića Njegoša, Fausto Danilovim ordenom IV stepena, a Đuzepe III stepenom.
U nedostatku planske dokumentacije o Poslanstvu, pokušaj da se analizom stilskih i tehničkih rješenja utvrdi veza Italijanskog poslanstva sa radovima projektovanim od strane braće Valseki, nailazi se na ozbiljne teškoće zbog prirode perioda u kome je nastalo Poslanstvo a koje je karakterisao naglašeni eklekticizam. Braća Valseki na svojim najznačajnim ostvarenjima realizovanim u Italiji dominantno apostrofiraju motive koje nalazimo i na zdanju Italijanskog poslanstva. Misli se na pasarele kao sublimente dominantnih i sporednih kubusa, povezanost kubusa zatvorenim trijemom u prizemlju i terasom na spratu, trijemove, arkade, svodove, stubove toskanskog reda, urbanističko rješenje kompleksa sa pozicijom i karakteristikom ulaza, ali i situacionim rasporedom objekata. Sve pomenute karakteristike koje nije moguće u cjelosti uočiti na nekom od Koradinijevih objekata, braća Valseki su uglavnom integralno primjenjivala na svojim ostvarenjima.
Nikola
14. Aug, 2013
Poštovani i uvaženi gospodine Dajkoviću,
Zahvaljujem se na brzom i veoma korektnom odgovoru. Čestitam na izuzetno važnom i značajnom dostignuću koje će ispraviti jednu veliku nepravdu i koje nam sugeriše da mnoge podatke iz literature moramo podvrgavati analizi…
Aleksandar Dajkovic
18. Aug, 2013
Iskoristio bih priliku da se zahvalim na pomoći u završetku rada sljedećim osobama:
g-đi Dragici Milić, g-đi Maji Ćetković, g-đi Jeleni Đurović, g-đi Anđi Kapičić, g-đi Tatjani Jović, g-dinu Draganu Spasiću, g-dinu Luki Milunoviću, g-dinu Vesku Pejoviću, g-dinu Goranu Radoviću, g-dinu Rifatu Alihodžiću, g-dinu Dimitriju Mladenoviću i svim onim saradnicima koje smo konsultovali i koju su pomogli da se ovo istraživanje privede kraju.