Cetinje :: Moj grad

Izložba Miodraga Kusovca u novim prostorijama MC Ogranak Cetinje

Posted on 23. May, 2012 by Vesko Pejović in Iz kulture

MATICA CRNOGORSKA OGRANAK CETINJE OD JUČE U CENTRU PRIJESTONICE

Nakon umjetničke tačke koju je izvela glumica Ivana Mrvaljević recitujući pjesmu Lesa Ivanovića „Ljudi sjenke“, prisutnima se obratio, širom svijeta poznati i priznati karikaturista, Luka Lagator, predsjednik Cetinjskog ogranka.

Dame i gospodo,

Danas je dan Matice crnogorske.

Na današnji dan prije 19 godina na Cetinju je osnovana naša MATICA, kao stožer okupljanja i djelovanja svih onih kojima je Crna Gora na srcu, bilo da su u košnici ili negdje na širokom cvjetnom polju u potrazi za nektarom koji hrani naše duše i ljubav prema jedinoj nam otadžbini.

Osnovana je, dakle, Matica crnogorska, s ciljem čuvanja i njegovanja narodnog i kulturnog identiteta crnogorskog naroda i drugih naroda i narodnosti koji žive u Crnoj Gori na svim područjima duhovnog, naučnog i umjetničkog stvaralaštva.

Matica crnogorska je već ostavila širok trag, djelujući u skladu sa svojim opredjeljenjem, radeći preko svojih Ogranaka, koji postoje u skoro svim crnogorskim opštinama. Prvi je, naravno bio – Ogranak Cetinje, koji je konstituisan na današnji dan (22.05) 1994. godine. Od prvih dana, pa evo do danas, stalno smo bili u potrazi za adekvatnim radnim prostorom.

Konačno, kao što vidite, uspjeli smo pronaći i iznajmiti prostor u samom centru Cetinja, na Balšića Pazaru, što će nam dati inspiraciju za dalji rad. Biće ovo jedan značajan kutak u kome će se odvijati veoma različiti sadržaji iz domena rada Matice crnogorske, ali i mjesto gdje će svoje stvaralačke i kreativne sposobnosti moći ispoljiti studenti fakulteta sa Cetinja i već afirmisani stvaraoci iz raznih oblasti. Sadržajima koji će se odvijati u ovom prostoru obogatiće se kulturna ponuda Prijestonice. Otvoreni smo za saradnju sa svim Ograncima MC i odgovarajućim organizacijama i institucijama.

Želja nam je da ovaj prostor otvorimo samostalnom izložbom slika Miodraga Miška Kusovca, poznatog Cetinjskog i Crnogorskog likovnog umjetnika i pedagoga od čije je smrti prošlo deset godina. Zahvalni smo njegovoj porodici i ostalima koji su nam ustupili njegove radove kako bi cetinjska likovna publika mogla vidjeti dio njegovog, nevelikog ali značajnog i vrijednog stvaralačkog umjetničkog opusa i osvježiti sjećanje na divnog i nenametljivog sugrađanina.

O slikarskom stvaralaštvu Miodraga Miška Kusovca, govorio je prof. dr istorije umjetnosti Aleksandar Saša Čilikov.

„Crnogorski slikar i likovni pedagog, Miodrag Kusovac (1939-2002), pripadao je grupimladih umjetnika koji su, za razliku od slavnih predhodnika, odlučili krajem šezdesetih godina da svoju umjetničku sudbinu neraskidivo vežu za domicilne prostore. Njihov kreativan rad čine postament na kome počiva dinamičan razvoj crnogorske likovne umjetničke kulture posljednjih nekoliko decenija. Matična sredina je mnoge od njih zapostavila i neopravdano marginalizovala. Izložba Miodraga – Miška Kusovca na to upozorava, a, deset godina nakon slikareve smrti, ima i memorijalni karakter.

Miodrag Kusovac je pripadao onom rijetkom i plemenitom stvaralačkom soju, privrženom porodici. Krasili su ga skromnost i odsustvo interesovanja za medijske promocije, samoreklamerstvo i nametanja aktuelnoj likovnoj kritici. Duboko odan sopstvenom umjetničkom porivu, bio je imun na maniristička udvaranja široj publici. Studiozno i iskreno je gradio personalnu viziju svijeta sa mirnoćom filozofa i manirom slikarskog pjesnika. Na prvi pogled njegova je vizija melanholična i opora, no istovremeno i mnogo kompleksnija sa nizom intimnih tajni, Kusovcu samo znanim. Primarna percepcija o Kusovčevom slikarstvu upućuje na njegovu apsolutnu sklonost ka figuraciji. U tematskom pogledu često preferira ograničen broj figura u enterijeru ili ambijentu trga, ulice, brdovitog pejzaža. /Ču li, 1980; Vječiti šetač, 1973;  Ribar, 1978; Putevi gospodnji, 1978; Rekvijem, 1967/, no nijesu mu strane ni višefiguralne kompleksne kompozicije poput Balšića pazara iz 1978, na kojima isijava atmosfera brojgelovske konotacije. Slikajući, često, motive iz crnogorskog okruženja, Kusovac posebno njeguje specifičnu kolorističku gamu koja prekriva figure i ambijentalne cjeline poput renesansnog sfumata što nas, u izvjesnom smislu, prije uvodi u sferu metafizičkog nego nadrealnog.

U vremenima pune kreativnosti Miodrag Kusovac je bio neizbježan učesnik kvalitetnih sintetičkih izložbi crnogorske likovne umjetnosti, Cetinjsko i Hercegnovskog salona i brojnih projekata ULUCG, đe je bio zapažen i cijenjen. U budućim izložbenim projektima i monografijama o crnogorskoj likovnoj umjetnosti, Miodrag Kusovac će dobiti mjesto jednog od protagonista njenog razvoja – ulogu koju je svojim umjetničkim djelovanjem svakako zaslužio“.

IZ BIOGRAFIJE MIODRAGA KUSOVCA

Miodrag Miško Kusovac je rođen 29. Juna 1939. godine na Cetinju. Umjetničku školu u Herceg Novom završio je 1959. Godine, a Pedagošku akademiju (likovni odsijek) u Nikšiću 1972. Životni i radni vijek proveo je na Cetinju kao likovni pedagog. Član ULUCG postao je 1966. godine.

Prvu samostalnu izložbu imao je 1964. Godine na Cetinju a zatim slijedi izložba dvojice Kusovac-Šoć 1966. Godine u Vrbasu. Do 1969. Izlagao je na svim izložbama likovnog salona 13. Novembar. Od 1969. Učestvovao je na grupnim izložbama u Cetinju, Titogradu, Beogradu, Zagrebu … U okviru Savremene crnogorske umjetnosti izlagao je u Rimu, Bariju, Parizu, Haseltu, Šarlro-u i Turneu. Izlagao je u Amsterdamu, zatim u Spoletu na tradicionalnoj zajedničkoj izložbi Sette artisti da Cetinje 1974. Godine. Danci su njegovu sliku stavili na svečani plakat reprezentativne izložbe crnogorskog slikarstva u Kopenhagenu.

Dobitnik je nagrade likovnog salona 13 novembar . Osamdesetih godina boravio je u Holandiji i u Parizu.

Umro je 7. Septembra 2002. godine.

Prilog pripremio i likovno opremio – Vesko Pejović