Cetinje :: Moj grad

Bratimljenje Cetinja i Gaete, mr Vidak Latković

Posted on 01. Mar, 2012 by Vesko Pejović in Budućnost Cetinja, Valorizacija prošlosti

Bratimljenje sa istorijskim prijateljem 

Gradovi Cetinje i Gaeta dijele duboke istorijske veze koje nas danas obavezuju na uspostavljanje prijateljskih odnosa kroz njihovo bratimljenje. Dakle, postojanje snažne istorijske, ali i danas prisutne, emotivne vezanosti i duboke zahvalnosti naših sugrađana prema ovom italijanskom gradu, opredijelili su nas, kao njihove izabrane predstavnike, da pokrenemo inicijativu bratimljenja. Krajem prošle godine, predvodio sam delegaciju Odbora za međunarodnu i međuopštinsku saradnju Skupštine Prijestonice Cetinje na prijemu kod ambasadora Italije, Njegove Ekselencije gospodina Serđa Barbantija, na kojem smo i predstavili inicijativi o uspostavljanju saradnje između crnogorske Prijestonice i italijanskog grada Gaeta. Naša želja za pobratimljenjem zasnovana je i na uvjerenju u postojanje mogućnosti za uspostavljanje buduće bogate kulturne, privredne, naučne i turističke saradnje. U tom cilju, u pismu ambasadoru i gradonačelniku Gaete, upoznali smo ih sa pojedinim istorijskim činjenicma od značaja za razumijevanje naše inicijative. 

„U prvom svjetskom ratu, kraljevina Crna Gora se kao i uvijek hrabro i nesebično borila na savezničkoj strani. Međutim, bez odgovarajuće podrške saveznika, bila je prinuđena da kapitulira prvi put u svojoj hiljadu i dvjestagodišnjoj istoriji slobode njenog naroda. Posljednji crnogorski kralj Nikola I Petrović, tadašnja Vlada i manji dio vojske bili su prinuđeni da napuste svoju domovinu. Kraj rata za Crnu Goru je bio tragičan, a dotadašnji saborci Crnogoraca zaposjeli su Crnu Goru koja je postala pobijeđeni pobjednik. Iste ove snage organizovale su nelegalnu i nelegitimnu skupštinu u Podgorici koja je  nasilno prisajedinila Crnu Goru Srbiji. Uslijedio je Božićni ustanak crnogorskih patriota i dijela naroda protiv okupatora. Kralj Nikola i vlada bili su zatočeni u Nejiu kod Pariza, a bio im je onemogućen povratak u zemlju i njihova želja da povrate državno dostojanstvo domovini. Neprijatelj, a dotadašnji saveznik, bio je nadmoćniji. Ustanak nije iz tih i drugih razloga urodio plodom, a Crna Gora je kao država nestala sa istorijske scene i mape Evrope u narednih 88 godina, sve do obnove nezavisnosti u 2006. godini. Dio ustanika emigrira iz Crne Gore u Gaetu. Od njih i ranije izbjeglih vojnika Crne Gore u Gaeti se formira, pod okriljem emigrantske crnogorske vlade, crnogorska vojska razmještena i po italijanskim gradovima Sirakuzi, Vitoriji i drugim. Patriotskim Crnogorcima, borcima „Za pravo, čast i slobodu Crne Gore”, Italija postaje druga domovina, a Gaeta umjesto Cetinja glavni grad Crne Gore.

 Od izbjeglih vojnih lica i interniraca formiran je odred od oko 150 vojnika, podoficira i oficira. Odluka da se crnogorski odred smjesti u Gateti uslijedila je nakon sporazuma crnogorske i italijanske vlade marta 1919. godine. Crnogorski vojnici u Gaeti su formacijski podijeljeni, a imali su obavezu redovnog izvođenja vježbi i vojničke nastave. Broj vojnika u Gaeti stalno je rastao, tako da ih je sredinom 1919. godine bilo gotovo 700. Tokom stacionara u Gaeti, crnogorski vojnici su uživali naklonost stanovništva, bili su srdačno prihvaćani, kontaktirali su s mještanima, dok su mnogi od njih u Gaeti sklopili i brak, a umrli su sahranjivani na mjesnom groblju. Neki crnogorski vojnici imali su uz sebe i porodicu, pa se mnogi u Gaeti dobili i svoje potomstvo. Iz garnizona u Gaeti dolaze crnogorski vojnici da na Petrov dan (12.7.) 1919. godine, pod komandom Krsta Popovića, podignu novi Petrovdanski ustanak protiv okupatora. Crna Gora postaje krvavo poprište na kojem će se voditi višegodišnji brutalni gerilski rat.

Crnu Goru i Italiju u tim godinama crnogorske tragedije povezuju ljubav i vjera Gaete i Cetinja. Gaeta postaje naš prozor u svijet i slobodu i most bratstva i prijateljstva. Nad tim mostom vjere, ljubavi i međusobne solidarnosti i poštovanja bdjela je kraljica Jelena, crnogorska princeza i zaštitnik pravde, čije je srce kucalo za dvije domovine. Iz dana u dan Gaeta je postajala simbol naših nada i želja. U Gaeti su naši hrabri i patriotski preci sanjali slobodu Crne Gore, a bila je naša slobodna teritorija i jedan od izvora nadahnuća. Crnogorski odred je u Gaeti bio stacioniran do kraja 1921. godine, kada je odlukom italijanske vlade ukinuta pomoć crnogorskoj vojsci u izbjeglištvu.“

Uz snažnu podršku gradonačelnika Prijestonice Aleksandra Bogdanovića i ambasadora Barbantija, već početkom ove godine, naša inicijativa je prihvaćena od strane gradonačelnika Gaete gospodina Antonia Raimondija, upućivanjem sljedećeg pisma:

Gaeta 31.01.2012.

Poštovani Predsjedniče Latkoviću,

Veoma sam počastvovan vašim pozivom koji vrlo rado i prihvatam. Prije nekoliko godina imali smo kontakt sa Predsjednikom Parlamenta Crne Gore koji nas je tom prilikom pozvao da ostvarimo bratimljenje za koje smo mi već tada bili na raspolaganju. Sobzirom na vaš zahtjev, Predsjedniče Latkoviću, mišljenja sam da je neophodno pojačati istorijske veze koje ujedinjuju Gaetu i Crnu Goru a naročito veze sa Cetinjem. U našem gradu još uvijek postoje porodice koje imaju crnogorsko porijeklo i koje su tu nastanjene već dugi niz godina a samim tim su se i veoma dobro uklopile u sredinu. Gaeta je grad koji želi da pojača veze sa zemljama Mediterana kako bi naše more bilo more mira i saradnje među narodima.

Ponavljam vam spremnost od strane naše opštinske administracije da počnemo proces bratimljenja sa Cetinjem zahvaljujući kojem ćemo otkriti nove i fascinantne stranice naše lokalne  istorije sačinjene od iskustava sačinjene od iskustava mnogih osoba koje čuvaju od zaborava sjećanja na gostoprimstvo i vedrinu grada Gaete.

U narednim sedmicama ostvarićemo kontakt kako bi organizovali posjetu Crnoj Gori tokom marta mjeseca i na taj način iskoristili priliku da se i lično upoznamo i konkretizujemo našu priču o bratimljenju.

Srdačan pozdrav, Gradonačelnik Antonio Riamondi

Na kraju, ubijeđen u važnost ove incijative za nadahnuće mnogih Crnogoraca, kako tada, tako i dan danas, a posebno u našem gradu, zadovoljan sam što ćemo početkom aprila biti u prilici da ugostimo najviše predstavnike Gaete i izrazimo zahvalnost u ime građana Cetinja za njihovu pomoć i gostoljublje prema našim precima početkom XX vijeka. Stoga, uvjeren sam da će bratimljenje naših gradova doprinijeti uspostavljanju intenzivne i postojane saradnje u interesu naših sugrađana, ali i kao doprinos produbljivanju vjekovne međudržavne saradnje.

mr Vidak R. Latković, predsjednik Odbora za međuopštinsku i međunarodnu saradnju Skupštine Prijestonice Cetinje

Prilog pripremio i likovno opremio Vesko Pejović