
Okrugli sto: Rješavanje problema vodosnabdijevanja Cetinja
Posted on 13. Sep, 2010 by Vesko Pejović in Budućnost Cetinja, Cetinje danas
U Srijedu 8. septembra 2010. godine u Vladinom domu, Senat prijestonice kojim je predsjedavao ministar ekonomije Branko Vujović, organizovao je okrugli sto , kako bi uspio da nađe konkretne ideje za trajno rješenjavanje problema vodosnabdijevanja Cetinja. Skupu je prisustvovalo oko 60 pozvanih. U uvodnom obraćanju Branko Vujović je rekao:
Želim da vas prije svega sve srdačno pozdravim i da vam zahvalim što ste izdvojili vrijeme i prepoznali potrebu za učešćem u radu ovog Okruglog stola na temu „Rješavanje problema vodosnabdijevanja Cetinja“.
Ovo je krupan problem ne samo za Cetinje nego i za državu Crnu Goru, sada nakon završetka Regionalnog vodovoda, definitivno i najvažnije pitanje vodosnabdijevanja u Crnoj Gori.
Rješenje ovog problema je moguće samo uz vrlo odgovoran i stručan rad na nivou lokalne uprave, javnih preduzeća i pomoć resornih ministarstava, fondacija i organizacija koje se bave ovom problematikom, drugih državnih organa ali i finansijskih institucija.
Naša namjera u Senatu Prijestonice je da pomognemo lokalnoj samoupravi i Javnom preduzeću Vodovod Cetinje u organizaciji ovog Okruglog stola, da bi kroz stručnu raspravu, prijedloge i sugestije utvrdili prioritete u izradi i realizaciji projekta na smanjenju tekućih problema, što je tema u prvom dijelu rasprave, i predloga trajnog rješenja vodosnadbijevanja, što je tema drugog dijela rasprave.
Do sada je puno rađeno po ovim pitanjima. Bilo je mnogo predloga, rasprava, ideja, puno se radilo na sanaciji lokalne mreže, nabavci mjerne opreme i opreme za detekciju i otklanjanje kvarova, istraživanju Cetinjskog polja, sanaciji Vrela i Podgora, uložena su i značajna sredstva ali, neka mi bude dozvoljeno, ni jedan od ovih poslova nije doveden do kraja, a još manje su vidljivi rezultati.
Ni danas nemamo jasnu viziju što je trajno rješenje vodosnabdijevanja Cetinja. Činjenica je da to, iz tehničkih razloga, nije Regionalni vodovod, koji je ranije, prije koju deceniju, bio drugačije koncipiran pa je tim projektom bilo obuhvaćeno i Cetinje. Da li su to podzemne vode u Cetinjskom polju, mogu li se bolje iskoristiti Vrela u zimskom periodu, šta je moguće uraditi u Podgorskim vrelima, šta sa postojećim pumpnim postrojenjima (ako je Podgor trajno rješenje) u smislu potrošnje električne energije? Da li je problem u vodosnabdijevanju tehnička nemogućnost ispumpavanja dovoljne količine vode ili pak utrošak električne energije ? Koliko Cetinje ustvari dobija vode, koliki su gubici i šta je moguće uraditi na kontroli utroška, na detekciji i otklanjanju kvarova, na obezbjeđenju mjerne i druge opreme neophodne za rad, da li smo kadrovski spremni za ovaj projekat?
To su sve interesantna pitanja koja traže odgovor.
Imajući u vidu brojna otvorena pitanja, očekujem da će stručna rasprava ići u pravcu predlaganja konkretnih idejnih rješenja, predlaganja obima sredstava, mogućih izvora finansiranja, očekivanih efekata od realizacije, rokova u kojima se projekti po utvrđenom prioritetu mogu realizovati.
Nakon današnje rasprave bilo bi za očekivati da se na nivou lokalne uprave i javnih preduzeća, uz pomoć resornih ministarstava, donesu zaključci, utvrde prioriteti, sagledaju mogućnosti obezbjeđenja sredstava, odrede nosioci aktivnosti, pa i da se predvidi odgovornost za eventualno neizvršenje zadataka.
Ako to sve bude tako, ako već u idućoj godini budemo imali manje restrikcije ili bar isključenje dnevne, ako budemo imali viziju kako trajno riješiti pitanje vodosnabdijevanja onda će i organizacija ovog okruglog stola, vaše učešće u radu, imati puno opravdanje.
– Milo Janković, gradonačelnik prijestonice Cetinje, u svom izlaganju, ocijenio je ovaj skup veoma značajnim jer problem vodosnabdijevanja Cetinja nije više komunalno već civilizacijsko pitanje. Apelovao je na Vladu Crne Gore odnosno državu Crnu Goru da finansijski pomogne kvalitetno rješavanje ovog pitanja.
Prezentaciju tekućih problema vodosnabdijevanja Cetinja, održala je Njegosava SejaVujanović, direktorica JP Vodovod i kanalizacija Cetinje:
VODOIZVORIŠTA
- PODGOR (kaptiran 1936. godine)
172 mnm, minimalna izdašnost 170 lit/sek
- UGANJSKA VRELA (kaptiran 1918. godine)
686 mnm, izdašnost 0,5-100 lit/sek
- OBZOVICA (kaptiran 1891. godine)
828 mnm, izdašnost 0,5-50 lit/sek
TRANSPORTNI CJEVOVODI I GRADSKA MREŽA
Dionica |
|
|||
Izvorište Podgor – PS Višnjica, dužina 2,753.00 metara- prečnik čelične cijevi 400 mm |
|
|
||
PS Višnjica – PK Velja Gora, dužina 5,643.00 metara- prečnik čelične cijevi 400 mm |
|
|
||
PK Velja Gora – PK Lašor, dužina 5,055.00 metara – prečnik čelične cijevi 350 mm |
|
|
||
PK Lašor – R. Zagrablje, dužina 1,120.00 metara – cijev od ACC I PEHD PREČNIKA 200 i 300 mm |
|
|
||
PK Lašor – R. Sandin Vrh, dužina 4,840.00 metara, prečnik čelične cijevi 400 mm |
|
|
||
|
|
|||
|
||||
|
||||
|
||||
|
||||
|
||||
|
||||
-Ukupna dužina transportnog cjevovoda je 20.022,00 m
-Ukupna dužina primarne gradske mreže je cca 46.000,00 m
TRANSPORTNI CJEVOVOD JE URADJEN BEZ KATODNE ZAŠTITE A NA NJEGA JE PRIKLJUČEN VELIKI BROJ POTROŠAČA KOJI GRAVITIRAJU NA PODRUČJU CJEVOVODA , PA SE MOŽE REĆI DA JE PRETVOREN U DISTRIBUTIVNI
REZERVOARI
Rezervoar „Sandin Vrh“ (1982, 730 mnm), je zapremine 2 x 2000 m3 a iz njega se vrši snabdijevanje vodom potrošača u II i III visinskoj zoni,
Veliki rezervoar Zagrablje (1905, 691 mnm), je zapremine 8000 m3, sa kojeg se vrši snabdijevanje vodom potrošača u I visinskoj zoni
Mali rezervoar „Zagrablje“ (1891, 695 mnm), zapremine 1000 m3, a sa njega se vrši snabdijevanje vodom potrošača u Podzoni – I visinske zone.
UKUPNA ZAPREMINA REZERVOARSKOG PROSTORA
V = 13.000 m3 , cca 830 lit/stanovniku
CIJENE USLUGA VODOSNABDIJEVANJA I USLUGA KANALIZACIJE
-DOMAĆINSTVA
CIJENA VODE – 0,60 eura/ m3
KANALIZACIJE – 0,18 eura/ m3
–OSTALI KORISNICI
CIJENA VODE – 2,44 eura/ m3
KANALIZACIJE – 0,73 eura/ m3
UKUPNA CIJENA USLUGA PO m3 ISPORUČENE VODE:
DOMAĆINSTVA – 0,78 Eura/m3
PRIVREDA – 3,17 Eura/m3
-CIJENA USLUGA ZA PRIVREDU JE NAJVEĆA U CRNOJ GORI
– VODOVODI BUDVA, BAR, KOTOR I TIVAT IMAJU VEĆU CIJENU ZA DOMAĆINSTVA
STRUKTURA I BROJ POTROŠAČA
–DOMAĆINSTVA
OČITANO 3163
PAUŠALNO 1013
—————————–
UKUPNO 4176
OSTALI KORISNICI
OČITANO 265
PAUŠALNO 35
—————————–
UKUPNO 300
UKUPNO (DOMAĆINSTVA+OSTALI KORISNICI) – 4476
PREGLED PROIZVEDENE I FAKTURISANE KOLIČINE VODE
Prosječno godišnje proizvedeno vode 4730000m3, 36 lit/st.dan, 150 l/sec
Fakturisano vode 2008. godina 814741 m3, 144lit/st.dan, 26 l/sec
Fakturisano vode 2009. godina 803689m3, 142 lit/st.dan, 25 l/sec
-OD PROIZVEDENE VODE FAKTURIŠE SE PROSJEČNO – 20 %
–PROSJEČNO UČEŠĆE U FAKTURISANOJ KOLIČINI VODE:
– PRIVREDA – 21%
– DOMAĆINSTVA – 79%
-TEHNIČKI I ADMINISTRATIVNI GUBICI VODE – 80 %
Procenat naplate prikazuje odnos: Naplaćeno u tekućoj godini / Ukupni dug
-UKUPNI NEPOKRIVENI GUBITAK (2000-2010): 4,804.368,60 EURA
–DUG ZA UTROŠENU ELEKTRIČNU ENERGIJU (2009- 31.07.2010.): 1,497,952.34 EURA
-DUG IZ PRETHODNIH GODINA ZA EL. ENERGIJU JE PLAĆEN
PODACI ZA 2009 GODINU POKAZUJU DA SU:
– TROŠKOVI STRUJE VEĆI OD UKUPNO FAKTURISANOG IZNOSA OD KUPACA ZA 91.665.51 EURA,
– TROŠKOVI STRUJE ,PLATA, AMORTIZACIJE VEĆI OD UKUPNOG PRIHODA ZA IZNOS 702.236.51 EURA
PROSJEČAN BRUTO LIČNI DOHODAK U 2009. GODINI – 461,17 Eura
– PROSJEČAN BRUTO LIČNI DOHODAK U 2010 (januar-april) – 467,46 Eura
– POREZI I DOPRINOSI NA ZARADE NIJESU PLAĆANI OD JULA 2009. GODINE
– BROJ ZAPOSLENIH (april 2010) – 84 RADNIKA , U ODNOSU NA 2004. (66)
GODINU JE POVEĆAN 27.2 %
Starosna struktura zaposlenih:
– 45,45% radnika sa manje od 45 godina
– 7,95 % sa više od 55 godina
Zastupljenost zaposlenih po kvalifikacijama je:
– Sa osnovnom i srednjom školom 60,23%
-KV i VKV radnika ima 23, 87%
– Sa Višom i Visokom školskom spremom 15,89 %
VAŽEĆA NORMATIVNA AKTA
Odluka o organizovanju JP Vodovod i kanalizacija, maj 1990. godine
Statut JP Vodovod i kanalizacija, oktobar 1991. godine
Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sitematizaciji radnih mjesta, avgust 1996. godine
Odluka o vodosnabdijevanju na području Prijestonice, jul 2004. godine
Kolektivni ugovor JP Vodovod i kanalizacija, oktobar 1991
Pravilnik o uslovima za izgradnju i održavanje i korišćenje atmosferske kanalizacije, jul 2007. godine
Pravilnik o uslovima za izgradnju i održavanje i korišćenje fekalne kanalizacije, jul 2007. godine
Pravilnik o uslovima za projektovanje, izgradnju i održavanje vodovodnog sistema, jul 2007. godine
Cjenovnik usluga, jul 2007. godine
Pregled restrikcija vode
2006 – samo noćne restrikcije od 24-06 h
Detekcija iscurivanja i otklanjanje kvarova radjeni 2004. godine. Produžen period urednog vodosnabdijevanja za tri sata, bez uštede el. energije
2007 – dnevne 11-15 h i 17-21 h, noćne 24-06 h
Ekstremne ljetnje temperature i pojava novih kvarova
2008 – noćne 23-5.30 h
Uradjene pripreme za detekciju gubitaka, u tekućem održavanju otklonjeno 150 kvarova. Uradjena detekcija u maju i junu mjesecu, a sanacija gubitaka od septembra do kraja decembra
2009 – noćne 01-5.30 h
Radile tri pumpe u PS Podgor sa dvije pumpe u PS Višnjica. U martu uradjen drugi krug detekcije, sanacija kvarova po nalazu nije radjena
2010 – dnevne 16-20 h, noćne 24-06 h
Na visokim tačkama restrikcije su trajale duže
Ekstremna potrošnja na transportnom cjevovodu i u samom gradu
Konstantno nizak nivo vode u gradskim rezervoarima
Smanjen dotok vode usljed kvarova na transportnom cjevovodu
Svakodnevni prekidi u napajanje el. energijom Pumpnih postrojenja u trajanju i do 30 minuta
Intervencijama na transportnom cjevovodu i u gradskoj mreži dnevne restrikcije su skraćene za dva sata od 16 do 18h. Stabilizovano snabdijevanje visokih kota.
Prioritetna dugovanja
NETO ZARADA (jun, jul i avgust) 66,636.09
POREZI I DOPRINOSI NA ZARADE (jul 2009 – danas) 203,817.52
ELEKRIČNA ENERGIJA (2009- jul 2010) 1,497,952.34
OBAVEZE ZA KORIŠĆENJE I ZAŠTITU VODA 18,606.92
TELEKOM (2009 -2010) 12,803.15
GLAVNI PROJEKAT REKONSTRUKCIJE TRANSPORTNOG
CJEVOVODA PODGOR – VIŠNJICA (IK Konsalting Beograd) 19,000.00
REMONT PUMPE I MOTORA (Mikromotor Beograd) 6,740.00
PROJEKAT DETEKCIJE GUBITAKA (Institut Sarajevo) 44,400.00
UKUPNO PRIORITETNIH OBAVEZA 1.869.956 Eura
OSTALA PROBLEMATIKA….
Vodovod je podstanar u Sportskom centru sa neadekvatnim prostorom
Kadrovska struktura je neadekvatna za jedan zahtijevni tehnički sistem kakav je vodovod Cetinje.
Računarska oprema je nedovoljna i zastarela
Nedostaje radionički prostor i postojeći magacinski prostor je neadekvatan
Nedostaje osnovni alat i oprema za rad, nema zaliha vodovodnog materijala i armature
Nema vozni park – vozila za terenski rad ni specijalna vozila (radionica, vozilo za potrebe kanalizacije)
Uradjene aktivnosti i aktivnosti u toku
Imenovana Komisija za evidentiranje nelegalno priključenih potrošača – primijenjen je Protokol o evidentiranju, unošenju u bazu podataka i naplati utrošene vode i usluga, odvodjenja otpadnih voda nelegalno priključenih potrošača na vodovodnu i kanalizacionu mrežu – evidentirano ukupno 89 potrošača
Uručene Opomene pred isključenje i utuženje za pravna lica
Formirana Komisija za isključenja koja je sa vodovodne mreže isključila 39 potrošača, bez i uz asistenciju policije
Nastavljena utuženja za fizička lica za dugovanje preko 100 Eura, a za pravna lica preko 1000 Eura
Formirana Komisija za kontrolu očitavanja i stanja vodomjera
Uradjen Investicioni plan za sanaciju vodovodne mreže Cetinje i konkurisano kod Fonda za razvoj za kreditnu liniju 100.000 Eura
Formiran Radni tim za izradu “Analize stanja vodovodnog sistema Cetinja sa predlogom mjera za njegovu revitalizaciju”
Mr Dragan Cvetković, savjetnik u JP Vodovod Cetinje, upoznao je prisutne sa PREDLOGOM MJERA ZA REHABILITACIJU VODOVODNOG SISTEMA CETINJA koji je uradio stručni tim: Radovan Rade Maretić, dipl.ing.hidro, Veselin Perović, dipl.ing. hidro, Mr Dragan Ćiro Cvetković, dipl.ing.građ (bivši direktor JP Vodovod CT), Marko Vrbica, dipl.ing. maš (bivši direktor JP Vodovod CT), Tomo Kusovac, predstavnik Udruženja Vodovoda CG i bivši direktor JP Vodovod Cetinje) i Jošo Otašević, predstavnik JP Vodovod Cetinje.
–PREGLED KOLIČINA ISPUMPANE VODE (1891-1982):
PS PODGOR – PS VIŠNJICA
MJERENJIMA POTVRDJENE KOLIČINE ISPUMPANE VODE:
2004: INSTITUT BIJELJINA – 158 lit/sek
2005: VODOPROJEKT Beograd – 170 lit/sec
U tabelarnom pregledu prikazana tri najveća troška: struja, amortizacija, plate
Karakteristična 2009. godina:
– Trošak struje veći 90.000 Eura od ukupno fakturisanog iznosa
– Gore navedeni trošak veći 702.000 Eura od ukupno fakturisanog iznosa
– Trošak struja, amortizacija i plata veći 1073102 Eura od naplaćenih potraživanja
Pregled ulaganja po godinama – donacije i krediti
1 – 2000-2003: Regionalni vodovod i Aquamundo
– Kredit 994.000 Eura
Ugradjeno 6 elektromagnetnih mjerača protoka na crpnim stanicama i rezervoarima
Ugradjeni uredjaji za rasterećenje od hidrauličnog udara na PS Podgor, Višnjica i Vrela
Zamijenjeni stari cjevovodi u 11 ulica. Potrošači priključeni na novi cjevovod
Nabavljena i ugradjena kompletna elektromašinska oprema za PS Uganjska vrela
Izgradjena Trafo stanica za PS Uganjska vrela
Nabavljeno vozilo-radionica sa komplet opremom
Nabavljena velika količina repromaterijala sa 1300 novih vodomjera
2004-2005: Vodacom i KFW Banka – Kredit 654.000 Eura
Uradjen program detekcije iscurivanja
Program sanacije kvarova
Uradjen GIS vodovodnog sistema
Uradjen Matematički model vodovodnog sistema
Zamijenjeno 1800 neispravnih vodomjera
Pregled ulaganja po godinama
– donacije i krediti 2-
2004-2006: USAID ( CDM, IRD i Urban Insitute) – Donacija
Zamjena dijela transportnog cjevovoda Velje gora-Lašor L=120m
Izrada projekta Hidrauličke analize dionice gravitacionog cjevoda Velje gora-Lašor
Nabavka i ugradnja 2 nova vazdušna ventila i zamjena 21 vazdušnog ventila
Nabavka opreme za detekciju gubitaka-korelator
Izrada novog cjevovoda PS Uganjska vrela – spoj sa transportnim cjevovodom L=900m
Nabavka i ugradnja dva nova elektromotora i 1 pumpnog agregata za PS Uganjska vrela
Izgradjena Trafo stanice PS Uganjska vrela
Nabavka IT opreme
Obuka i trening zaposlenih
2004-2009: Opština Cetinje i Direkcija javnih radova – Donacija
Polaganje novih cjevovoda u 6 ulice, tokom rekonstrukcije saobraćajnica. Nažalost potrošači nijesu prebačeni na novi cjevovod
Pregled ulaganja po godinama
– donacije i krediti 3-
2008-2009: Opština Cetinje i VIK Cetinje
– Program detekcije gubitaka – 253,909,5 Eura
Finansirani pripremni radovi za detekciju gubitaka
Sproveden Program detekcije iscurivanja u dvije faze
Sproveden Program sanacije kvarova nakon prvog kruga detekcije. Drugi krug nije radjen zbog nedostatka sredstava
DUG PREMA INSTITUTU ZA HIDROTEHNIKU SARAJEVO – 44,400.00 Eura
– Remont Pumpi i motora –
Finansiran remont 1 pumpe i 2 motora
DUG PREMA MIKROMOTORU BEOGRAD – 6,740.00 Eura
2010 : ŠTO DALJE ??????
KRATKOROČNE -HITNE MJERE ZA REHABILITACIJU (2010-2011)
- Program dovodjenja sistema u mjerno stanje
- Program pripreme za mjerenja i detekciju iscurivanja
- Program mjerenja, detekcije gubitaka, sanacije i otklanjanja kvarova
- Program očuvanja pogonske spremnosti
Program stvaranje uslova za rad
1. Hitne mjere – program dovodjenja sistema u
mjerno stanje
OPIS AKTIVNOSTI 1
Izvršiti opravku postojećih elektromagnetnih mjerača protoka i elektromotornih ventila, nabavku i ugradnju nedostajućih (Procijenjena vrijednost 170,000.00 eura)
Izvršiti analizu i ažuriranje postojećeg katastra podzemnih instalacija Vodovoda, postojećeg GIS-a vodovodnog sistema i Matematičkog modela (Procijenjena vrijednost 70,000.00 eura)
Nabavka i ugradnja logera pritiska i logera šuma i sondi za mjerenje protoka u gradskoj distributivnoj mreži sa pripadajućim softwar-om i hardwar-om (Procijenjena vrijednost 110,000.00 eura)
Ukupno: 350,000.00 eura
2. Hitne mjere –program pripreme za mjerenja i
detekciju iscurivanja
OPIS AKTIVNOSTI 2
Otkloniti preostale kvarove locirane u II krugu Projekta detekcije gubitaka na distributivnoj vodovodnoj mreži, kao i sve druge vidljive kvarove (Procijenjena vrijednost 100,000.00 eura)
Izvršiti ponovni pregled svih objekata na vodovodnoj mreži , inovirati plan i program popravki sa specifikacijom potrebnog materijala i procjenom obima i vrijednosti građevinskih i drugih pratećih radova na otklanjanju identifikovanih kvarova. Nakon obrade i usvajanja prethodnog plana izvršiti otklanjanje svih registrovanih kvarova (Procijenjena vrijednost 100,000.00 eura)
Realizovati Program nabavke i ugradnje 2000 vodomjera, kao i baždarenje neispravnih vodomjera i njihovu ponovnu ugradnju (Procijenjena vrijednost 140,000.00 eura)
Ukupno 340,000.00 eura
3.Hitne mjere – program mjerenja, detekcije gubitaka,
sanacije i otklanjanja kvarova
OPIS AKTIVNOSTI 3
Pristupiti detekciji gubitaka u dva kruga. Aktivnost podrazumijeva prenošenje znanja i obuku zaposlenih za rad na detekciji gubitaka i pripremu Programa za redovnu detekciju koju će obavljati zaposleni u Vodovodu (Procijenjena vrijednost 130,000.00)
Sanacija i otklanjanje kvarova lociranih tokom detekcije. Ova aktivnost se odvija takodje u dva kruga, paralelno sa procesom detekcije (Procijenjena vrijednost 300,000.00 eura)
Ukupno 430,000.00 eura
Hitne mjere – program očuvanja pogonske
spremnosti
Izvršiti nabavku i ugradnju Buster postrojenja za naselje Zagrablje i remont Buster postrojenja u Bajicama za najvise tacke III visinske zone (Procijenjena vrijednost 15,000.00 eura)
Izvrsiti remont tri pumpe u PS Podgor i PS Višnjica (Procijenjena vrijednost 36,000.00 eura)
Izvrsiti remont visokonaponskih prekidača u PS Podgor i PS Višnjica (Procijenjena vrijednost 5,000.00 eura)
Rekonstrukcija drenažnog sistema i hidroizolacije PS Podgor (Procijenjena vrijednost 50,000.00 eura)
Čišćenje i sanacija kaptaži na izvorištu Podgorska vrela i Obzovica u cilju povecanja izdasnosti. Aktivnost podrazumijeva izradu Glavanog projekta (Procijenjena vrijednost 50,000.00 eura)
Ukupno 156,000.00 eura
Hitne mjere – program stvaranje uslova za rad
OPIS AKTIVNOSTI 4
Obraditi program opremanja J. P. „Vodovod i kanalizacija“ Cetinje alatom, materijalom i tehničkim sredstvima kako bi se obezbijedilo kvalitetno i uredno održavanje svih objekata u vodovodnom i kanalizacionom sistemu (Procijenjena vrijednost 110,000.00 eura)
Nabavka tri vozila (terensko, pick-up i putničko) Procijenjena vrijednost 25,000.00 eura
Obraditi Studiju izvodljivosti „Vodovodni sistem Cetinja – rekonstrukcija, rehabilitacija, monitoring i upravljanje“ (Procijenjena vrijednost 70,000.00 eura)
Ukupno: 205,000.00 eura
DUGOROČNE MJERE (2011-2015)
- Projekat zamjene ili revitalizacije svih liveno-gvozdenih cjevovoda koji imaju spojeve na olovo kao i salonitnih cjevovoda
- Obraditi Projekat varijantnih tehničkih rješenja zamjene elektromašinske i druge opreme na pumpnim stanicama Podgor, Višnjica i Uganjska vrela
- Obraditi Projekat distributivnih cjevovoda uz gravitacioni cjevovod PK Velja Gora – PK Lašor – Rezervoar Zagrablje
- Izvršiti zamjenu kritične dionice cjevovoda PS Podgor – PS Višnica u dužini od oko 1000m.
- Obraditi program dopunskog opremanja gravitacionog cjevovoda od PK Velja Gora do PK Lašor
- Izvrsiti ispitivanje i ukoliko je potrebno obraditi projekat sanacije vodnih komora rezervoara Zagrablje i Sandin vrh i PK Lasor.
- Obraditi Projekt i izvrsiti rekonstrukciju i osavremenjavanje dezinfekcije vode u vodovodnom sistemu Cetinja.
- Obraditi Projekat „upravljanja“ vodovodnim sistemom Cetinja.
- Obraditi Program organizacionog i kadrovskog osposobljavanja JP Vodovod i kanalizacija
- Obraditi Program ekonomske stabilizacije i dugoročne ekonomske održivosti JP Vodovod i kanalizacija Cetinje
- Obraditi Program istražnih radova na ispitivanju podzemnih voda Cetinjskog polja
- Obraditi Program nastavka istražnih radova na ispitivanju podzemnih voda Cetinjskog polja i na Uganjskim vrelima.
Srdjan Kovačević, predsjednik Odbora direktora EP CG se osvrnuo na odnos EP CG prema ovom dugogodišnjem problemu Cetinja.
-Cetinjski Vodovod Elektropivredi Crne Gore duguje oko 1,5 milona eura, a u posljednjih šest godina, od tog preduzeća nijesmo praktično naplatili nijednu fakturu. Ako se u obzir uzme činjenica da je u tom periodu Vlada, umjesto Vodovoda, platila oko pet milona eura duga, onda se samo može zamisliti koliko bi taj dug iznosio.
Elektroprivreda je u ovom periodu skoro završila problem elektrosnabdijevanja Podgora, gdje je uloženo oko 1,5 miliona eura. Za radove na izvorištu na Vrelima, potrošićemo oko 100 hiljada, a za izgradnju nove trafo-stanice u Humcima 1,4 miliona eura. To znači da ćemo na Cetinju ove godine uložiti tri miliona eura.
U EP smo svjesni da građane Cetinja ne možemo ostaviti bez vode, pa zato ne podliježu restriktivnoj mjeri, isključenju struje Vodovodu.
Spremni smo da se dogovorimo sa Prijestonicom za ovo dugovanje, ali hitno treba pronaći trajno rješenje za problem kvalitetnog vodosnabdijevanja Cetinja.
Član Senata prijestonice prof.dr Branko Radulović, osvrćući se na veliki gubitak u mreži cetinjskog vodovoda i odnos države prema ovom problemu je rekao:
–Čitava ova priča me podsjeća na “Katunsku nahiju i stara vremena, kada je domaćica sa rasušenim burilom išla negdje daleko na izvorište i sa tog izvorišta donosila kući petinu od onoga što je napunila, a sva famelja i gosti čekaju i niko ništa ne radi.
Smatrajući da se JP Vodovod mora pojačati iskusnim kadrovima on je predložio da gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša, koji se, “stalno hvali da će pomoći Cetinju, sada svog najboljeg menadžera pošalje godinu dana u cetinjski vodovod“.
-Sa ovim ljudima koji se nalaze na Cetinju i koji znaju posao, garantujem da će se sa 15 odsto sadašnjeg kapaciteta, vrlo brzo doći na 30-40 odsto.
Niti Cetinje, niti njihova socijalna struktura, niti ovi ljudi imaju ni znanja, ni para da to riješe dugoročno. To moraju napraviti institucije Crne Gore, ispred svih njih Vlada. Mora se konačno obaviti kvalitetno istraživanje, da se konačno završi bajka da li Cetinje ima vode ili ne, da li će ostati postojeće izvorište ili ne, da li će se sakupljati voda.
Predsjednik Savjeta za vode Crne Gore, prof.dr Mihailo Burić u svojoj diskusiji se osvrnuo na koncept vodosnabdijevanja Cetinja koji uključuje sistem korišćenja rezervoarskog prostora, smanjenje gubitaka u vodovodnoj mreži, paralelnu upotrebu Uganjskih vrela, zamjenu postojećih čeličnih cijevi sa cijevima od PVC-a i dodao:
– Treba ispitati u nekoliko faza potencijale i kapacitete Cetinjskog polja, i konačno dati odgovor na pitanje da li je to moguće rješenje problema vodosnabdijevanja u prijestonici, jer bi se u tom slučaju pumpala voda potonule Cetinjske rijeke sa dubine od oko 150 metara.
Ova istraživanja se uz dobru organizaciju mogu kompletno završtiti u toku 12 mjeseci, a prvi rezultati koji opredjeljuju sudbinu ovog projekta znaće se već nakon jedne sušne sezone uz uslov da su prethodno izvršena sva pripremna istraživanja, kazao je prof. dr Burić, dodajući da se procjenjuje da je za to neophodno između 300 i 400 hiljada eura.
Inženjer hidrologije Slavko Hrvačević, u svojoj diskusiji posebno se osvrnuo na mogućnosti izvorišta Uganjska vrela i smatra da su ona najbolje rješenje:
-Uzalud je naći i sto puta veće količine vode od potrebnih, kada je stanje u vodovodnom sistemu Cetinja kakvo je trenutno.
Voda koju sada dobijaju stanovnici Cetinja je skupa, ekonomski neisplativa, njen transport je tehnički komplikovan “i uz sve to ona se prosipa”.
Kada kažem prosipa mislim ne samo na gubitke, nego i na divlje priključke i neplaćane račune, jer što prije svi u Crnoj Gori shvatimo da voda nije ekonomska kategorije nego veoma značajna mineralna sirovina, prije ćemo ne samo geografski postati dio Evrope. Dakle, pod hitno i pod jedan treba sanirati gubitke i dovesti ih bar na crnogorski prosjek.
Ideja da se izvrše istraživanja Cetinjskog polja, nije nova, ali ukoliko se pokaže tačnom značajno bi smanjila cijenu proizvodanje vode. Zahvatanjem te vode bušenim bunarima omogućilo bi se formiranje izvorišta u neposrednoj blizini potrošača i redukovali troškovi proizvodnje distrubucije vode. Ostalo bi da se riješe problemi očuvanja i zaštite kvaliteta vode.
Uganjska vrela su po meni neispričana priča. Postoji infrastruktura, izvorište je izolovano, urbanistički neugroženo, tokom većeg dijela godine nesumnjivo je da postoje značajne količine vode koje slobodno i neiskorišćeno otiču, a voda sa ove lokacije je relativno jeftina. Male su visine dizanja, mali su gubici, jednom riječju – idealno. Upoznat sam da su određena istraživanja izvođena, ali ovu lokaciju sigurno treba dodatno istražiti i u hidrološkom i u hidrogeološkom smislu. I za ovo je potreban projekat, ne da bi se pravilo više papira nego da se jasno istakne šta se želi postići i na koji način.
Evropski standardi i brza kalkulacija ukazuju da Cetinju treba oko 50 litara vode u sekundi, a eksploatiše se preko 150 litara u sekundi.
Nije država isključivi krivac za stanje u cetinjskoj vodoprivredi. Bilo je projekata, bilo je sredstava, ali veliko je pitanje kako se to realizovalo i sa koliko podrške i kakvi su rezultati postignuti. Iskreno, djelimično je kriva i struka, jer smo morali da nađemo snage i nametnemo rješenje.
Treba formirati stručni tim koji će na bazi dosadašnjih rezultata razmotriti u tehničkom i finansijskom smislu varijantnu rješenja za vodosnabdijevanje Cetinja.
Za odabrana rješenja treba uraditi glavni projekat, u svemu prema zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata. Sprovesti proceduru izbora izvođača u svemu prema odredbama zakona o javnim nabavkama. U svakoj fazi predloženog akcionog plana definisati očekivane rezultate i odgovornost u slučaju neuspjeha. Sve ovo treba da rezultuje izradom dokumenta kojim će se na jasan način utvrditi efekti realizacije.
Oštro ću se protiviti bilo kakvim paušalnim ocjenama kako u pogledu stručnog kvaliteta definisanih rješenja, tako i procjene troškova realizacije.
Cetinje je prestonica, a država mora imati snage da sama riješi ovakav problem u prestonici.
U radu okruglog stola učestvovali su i ministar uređenja prostora i zaštite životne sredine Branimir Gvozdenović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Milutin Simović, Thomas Schiler, MAX consulting company, Boris Vuković, D.O.O. Vodacom Tivat, dr Vasilije Radulović, naučni savjetnik, prof. Sreten Zeković, član Senata prijestonice u ime NVO-a i udruženja građana , Dragica Sekulić, pomoćnik ministra ekonomije za energetsku efikasnost, Borislav Banović, član Senata, kao predstavnik Skupštine CG, Mijat Šuković, član Senata, kao predstavnik CANU i Mladen Brajović direktor JP Vodovod u Podgorici.
MOJ UTISAK SA OKRUGLOG STOLA
Poštovani čitaoci sajta,
Pošto sam ovom skupu, u želji da Vas što bolje informišem o problemu čije je uspješno rješavanje važno i za normalni život i za planirani razvoj Cetinja, prisustvovao cijelo vrijeme tj od 10 do 15h, prenosim Vam moja zapažanja i moj utisak:
Učesnici u diskusijama jednodušni su bili u ocjeni da se konačno mora:
-Trajno riješiti problem snabdijevanja vodom Cetinja i staviti tačka na svakodnevne restrikcije tokom cijele godine a da bi se to postiglo, neophodno je napraviti akcioni plan kojim putem treba ići do tog cilja.
-Prisutni ministri su obećali da će Vlada Crne Gore finansirati kompletan projekat za rješavanje ovog problema.
-Predsjednik Odbora direktora EP CG obećao je da se radi na boljem elektro napajanju izvorišta Podgor i Uganjska vrela,
-Predstavnik JP “Regionalni vodovod” rekao je da je Upravni odbor ovog preduzeća donio odluku da se Cetinju vrate sva sredstva koja su putem doprinosa uložena za Regionalni vodovod.
-Direktor JP “Vodovod” Podgorica, obećao je logističku i tehničku pomoć,
-Predstavnik “Vodacoma” Tivat obećao je konkretnu tehničku pomoć,
-Projekat traženja i ispumpavanja vode potonule Cetinjske rijeke vjerovatno će se finansirati iz fondova za poboljšanje energetske efikasnosti a sličnu šansu ima i projekat zamjene čeličnih cijevi sa cijevima od PVC-a,.
Da zaključim, bolje organizovanom stručnom sastanku nijesam odavno prisustvovao. Prezentacija postojećeg stanja, predlog rješavanja problema koje je uradio stručni tim , kao i sve diskusije – bili su na visokom nivou a moj nedvosmislen utisak da će ovaj skup, veoma brzo, dati konkretne rezultate najbolje potvrđuju Zaključci sa Okruglog stola koje sam upravo dobio zahvaljujući ljubaznosti gosp. Bora Pravilovića, dipl.ing. el, predsjednika UO JP Vodovod Cetinje i gospođi Njegosavi Seji Vujanović, dipl.ing.el, direktorici JP Vodovod Cetinje.
ZA ČITAOCE SAJTA EXKLUZIVNO PREZENTIRAMO PREDLOG ZAKLJUČAKA KOJI JE URADIO STRUČNI TIM JP VODOVOD CETINJE A SA KOJIM JE SAGLASAN RADNI TIM
„RJEŠAVANJE PITANJA VODOSNABDIJEVANJA CETINJA“
Tokom petočasovne rasprave na Okruglom stolu razmatrani su stavovi, predlozi i sugestije svih učesnika u raspravi, na osnovu čega se došlo do sljedećih:
Z A K LJ U Č A K A
- Formiraće se Radni tim za izradu i implementaciju Akcionog plana rješavanja problema vodosnabdijevanja Cetinja, u kojem će uzeti učešće predstavnici Ministarstva uredjenja prostora i zaštite životne sredine, Ministarstva ekonomije, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstva finansija kao i predstavnici Uprave za vode, JP Regionalni vododovod, Procon, Vodacom, i prestavnici Prijestonice Cetinje i JP Vodovod i kanalizacija Cetinje.
Radni tim će Akcioni plan sa jasno definisanim radnim zadacima, obavezama i odgovornostima izraditi do 29. 09. 2010. godine
- Prihvata se ideja o nastavku ispitivanju podzemnih voda cetinjskog polja, kao jednoj o mogućnosti vodosnabdijevanja Cetinja.
- Prihvata se inicijativa o nastavku istražnih radova na vodoizvorištu Uganjska vrela u cilju povećanja količine zahvaćene vode.
- Prihvataju se predlozi JP Vodovod i kanalizacija – Podgorica, JP Crnogorsko primorje – Budva, VODACOMA – Tivat i PROCONA – Podgorica o pružanju logističke i druge pomoći Javnom preduzeću Vodovod i kanalizacija – Cetinje, kao i pomoći pri izradi Akcionog plana rješavanja problema vodosnabdijevanja Cetinja i implementaciji mjera utvrdjenih ovim planom.
- Prihvata se predlog predstavnika Ministarstva ekonomije o pripremi aplikacije u korist JP Vodovod i kanalizacija Cetinje za program energetske efikasnosti – ORIO.
- Ministarstvo finansija će podržati projekte definisane Akcionim planom
PROLOG PRIPREMIO: VESKO PEJOVIĆ
bobo vuckovic
13. Sep, 2010
Odličan izvještaj.Na našu žalost, ovo je jedino mjesto gdje se možemo informisati o događajima bitnim za život u ovom gradu.Žaključci su veoma konkretni i odlična polazna osnova za buduće aktivnosti po pojedinim stavkama. Nakon ovoga, čekamo na formiranje tima za implementaciju zaključaka a svaki njegov član mora biti zadužen za kordinaciju u rešavanju navedenih stavki, i sve oročeno. Posebno je interesantan predlog za dalje istraživanje voda ispod cetinjskog polja. Nije dovoljno da Senat samo pokrene ovo pitanje, Senat treba da prati i realizaciju konkretnih zaduženja. Na kraju, važno je da se pokrenulo makar jedno pravo pitanje. Pored Senata, obaveza je prije svega i Skupštine grada da se bavi stvarima koje čine osnov za normalan život građana.
Sonja Đonović
16. Sep, 2010
Kako reče Bobo Vučković, ovo jeste jedino mjesto gdje se građani mogu informisati o događajima i događanjima u našem gradu, zahvaljujući Vesku Pejoviću, koji u konkretnom slučaju, može pet sati pratiti rad skupa, i ko zna koliko sati utrošiti da bi nam ovo prezentirao. Slažem se sa Veskovom konstatacijom da je skup veoma ozbiljno pripremljen. Nama građanima, ostaje da se nadamo da će ovi zaključci biti realizovani.
Mladen Zadrima
17. Sep, 2010
Da,
nažalost ovo je jedino mjesto gdje se možete informisati. Jedan od gore citiranih je uradio sve da pogasi sve mogućnosti da to tako i bude.
Taj Senat bi mogao i da pripremi kvalitetnu raspravu o problemu Radio Cetinja. Da se raspravlja o tome zašto niko neće da pomogne da se problemi riješe.
Hvalospjevi i prazne priče nažalost uvijek imaju ,, prolaz,, u odnosu na probleme od kojih se okreće glava.
Na ovom istom sajtu NIKADA se nije progovorilo o Radio Cetinju! Zašto?
Vesko Pejović
17. Sep, 2010
Poštovani Mladene,
iako tvoj komentar nije vezan za ovaj tekst ipak sam ga objavio a na tvoje pitanje, bez želje da vodim polemiku sa tobom, odgovoriću na sledeći način:
-Ti vjerovatno znaš da je ovo moj sajt koji je nastao uz moje velike napore … a sa željom da doprinesem afirmaciji Cetinja, da stvorim jednu građansku adresu kako bi se uključili svi oni koji žele da građanskom inicijativom pomognu u rješavanju nagomilanih višedecenijskih problema našeg grada. Ovaj sajt ne finansira nijedna partija niti bilo koji pojedinac tako da je on potpuno nezavisan a kako ja nijesam član nijedne partije i kako me zanima samo Cetinje i Crna Gora, sa zadovoljstvom volontiram svaki dan po nekoliko sati trudeći se da na najljepši način prezentiram sve što smatram da može biti interesantno njegovim čitaocima …
Ja sam se zalagao da se Radio Cetinje otvori još krajem sedamdesetih godina, pratio sam njegov rad …, povremeno sarađivao (poklonio sam mu nekolike muzičke emisije …, itd), interesovao se za njegov razvoj i radovao svakom pozitivnom signalu u tom pravcu … Očekivao sam da će uskoro Cetinje dobiti i lokalni TV STUDIO. Želio sam da se preko stranica ovog sajta predstavi i plan i program rada i razvoja Radio Cetinja, kontaktirao na tu temu sa bivšim direktorom Ivanom Mijanovićem itd, itd.
Meni je žao što je stanje u Radio Cetinju takvo i smatram da to pitanje zaslužuje posebnu pažnju i da se neopravdano dugo prolongira njegovo rješavanje ali isto tako smatram da bi trebalo napraviti kvalitetnu analizu postojećeg stanja i da bi na osnovu nje trebalo da odgovarajući stručni tim predloži rješenje … Možda bi u tom pravcu i razgovor predstavnika Radio Cetinja sa predsjednikom Senata bio od koristi … Ovaj sajt je otvoren za sve konkretne i korektne ideje i priloge koji mogu doprinijeti prevazilaženju ili rješavanju bilo kojeg problema iz života Cetinja pa samim tim i Radio Cetinja … Nemoj misliti da ikoga štiti jer u tom slučaju nebi ni postojao ali moraš znati da mi je stalo da on ima potreban nivo … On ima i Redakciju koja, takođe volonterski prati rad sajta i njegovu uređivačku politiku … Mladene, izvolite – pripremite odgovarajući prilog i on će biti objavljen.
A sada da ja tebe pitam:
-Kada ste preko talasa Radio Cetinja pomenuli ovaj sajt?!
Mladen Zadrima
22. Sep, 2010
Poštovani Vesko,
nemam ni ja namjeru da polemišem sa Vama, samo sam, ako je to dozvoljeno ovdje, skrenuo pažnju na postojeći problem. Nijesam, a to se vidi, želio da omalovažavam ni Vas ni ljude koji kreiraju ovu stranicu. Naprotiv.Taj Senat se sastao ad hoc kako bi dao alibi vodovodu tačnije direktorici tog preduzeća za restrikcije kojima nas je naprasno izložila. Stanje sa vodosnabdijevanjem je ISTOVJETNO kao i prošle godine, a sjetićete se da prošle godine nije bilo restrikcija. ZAŠTO ih ima ove godine? Na to je trebalo dati odgovor. Ukoliko bi se to objavilo, svima bi bilo jasno da se radi o jeftinoj političkoj igri, osveti za neostvarene ambicije – čija su kolateralna šteta i TAOCI, stanovnici Cetinja.
Ako mene pitate zaista ne mogu da se sjetim da li smo ikada pomenuli ovaj sajt. Ako nijesmo to ne znači da smo ga ignorisali. Dok sam ja vodio taj medij svaka smislena ideja i projekat je našao mjesta na Radio Cetinju. Period velikih uređivačkih i poslovnih promašaja koji je i doveo u krajnjoj liniji do ovog stanja, diktirali su neki drugi ljudi i interesi.Ti su ljudi, tek pošto smo se mi u radiju pobunili, otišli ali su uzeli sve što su mogli uzeti od Radija. Onoga momenta kada je trebalo da se konačno izađe iz decenijske krize – izostala je pomoć. Unutrašnji nerad u saradnji sa nevjerovatnom opstrukcijom iz lokalne samouprave rezultirao je, bolje reći kulminirao je ovim stanjem u kojem smo sada.
Da se vratim na početak, kada sam rekao da se radio ne pominje na ovom sajtu mislio sam i na one koji su stvarni vlasnici tog medija, a to su građani Cetinja. Nije fer ne pomenuti to da recimo radnici Radija nijesu primili 50 plata, a istovremeno se žaliti da je ovo jedino mjesto gdje se ljudi mogu informisati i biti dio strukture u lokalnoj vlasti koja ignoriše probleme zaposlenih u radiju.
Znate i sami, koliko toliko, vlast se ustručava (bilo koja) kada ima neko ko može da ukaže na njene propuste. Jasno je onda o čemu se ovdje radi. Odahnuli su mnogi činovnici jer ih niko ne zove da pita zašto nema vode, zašto pauk ne smije da nosi baš sva auta, zašto neće da daju dozvolu za otvaranje azila za pse, ko mjesecima truje pse i mačke po Cetinju, koliko bjelosvjetskog smeća i za koje pare Budvani ”izvoze” u Prijestonicu Crne Gore, zašto se od ludačke muzike i zvukova ne može proći Njegoševom ulicom… itd, itd, itd …To je suština, to su problemi i tu treba uperiti prst.
Vesna Pejović
06. Oct, 2010
Nije mi jasno da ne možete naći načina da građane informišete na vrijeme o prekidu u vodosnabdijevanju, razlozima zbog kojih je do toga došlo, prognozi otklanjanja problema kao i kvalitetu vode nakon njenog ponovnog dolaska, već treba iz štampe, sa danom zakašnjenja,da saznajemo o čemu se radi. Treba li poslije ovakvih propusta da očekujete da vam se voda redovno plaća i treba li da vam vjerujemo da iduće godine neće biti restrikcija …
NB
11. Mar, 2011
Poštovani, pročitao sam informaciju i komentar na temu vodovodnog sistema Cetinje. Bavim se ovom strukom i prije 7 godina sam i radio jedan projekat u Cetinju – hidraulički model i sanacija kvarova i smanjenje gubitaka. Ovaj vodovodni sistem je jedinstven. Toliko rasipanje vode nema ni jedan sistem na ovim prostorima. Izraženo je to i u ostalim sistemima u CG (posebno u primorju). Glavni problem u svim ovim preduzećima i sistemima je nedostatak stručnog kadra i sistemsko rješavanje problema gubitaka. Ovaj posao se ne može kampanjski raditi. To je kontinuiran posao koji zahtijeva i znanje i sredstva. Prije svega veliko znanje i posvećenost poslu. Bez pomoći stručnjaka sa strane, ovaj problem se neće riješiti još dugo vremena. Tu ne mislim na zapadnoevropske stručnjake koji su skupi i koji kratkoročno djeluju. To mora biti dugogodišnja saradnja. Dovoljan je angažman 2-3 eksperta koji bi imali veliku podršku vodovodnog preduzeća i opštine. Takođe je veliki problem nedostatak sredstava u vodovodnom preduzeću. Sa ovim procentom naplate i cijenom vode, oni ne mogu mnogo uraditi. U koliko su rashodi veći od prihoda ne znam šta se može mnogo i očekivati. Što se tiče iznalaženja novih količina vode, cetinjski vodovodni sistem ima dovoljne količine vode. Treba uraditi tehnoekonomsku analizu uvođenja eventualno novog izvorišta u sistem koji bi imao jeftiniju vodu od vode iz Podgora. Ali prvo treba uraditi Studiju izvodljivosti pa onda pričati o toj temi.
Mnogo toga bi se moglo još reći ali imao sam potrebu da dam kraći komentar koji će nadam se bar malo pomoći.